GOSPIĆ – Tijekom rujna i nakon ljetne stanke lička metropola podosta je živnula. Očituje se to u brojnim događanjima, komemoracijama, kulturnim zbivanjima, počela je škola… Poseban obol ovoj priči daju građevinski zahvati na infrastrukturi. U zadnjem kvartalu tekuće godine za definiciju aktivnosti zamolili smo gradonačelnika Gospića Karla Starčevića (HSP).

Koje biste aktivnosti vezane uz infrastrukturu na području Grada Gospića istaknuli kao prioritete u zadnjem tromjesečju ove godine?

– Ovih dana završavamo projekt reciklažnog dvorišta čija izvedba je stajala gotovo 5 milijuna kuna, a završavamo i projektiranje odlagališta građevnog otpada, jedinoga u Ličko-senjskoj županiji. Vrijednost projekta iznosi 4.710.530,47 kuna, od čega se 3.677.125,89 kn sufinancira iz Kohezijskog fonda EU-a. Ulagali smo u komunalnu infrastrukturu. Tako su nabavljena dva komunalna vozila za odvojeno prikupljanje otpada s novom najmodernijom tehnologijom. Projekt je vrijedan 1.889.433,33 kuna, od čega je 1.480,000 kuna sufinancirano iz Kohezijskog fonda, a ostatak sredstvima Komunalca i Grada Gospića. Atletska staza je pred završetkom, a ujedno smo počeli izgradnju pomoćnog nogometnog igrališta s umjetnom travom. Ova dva projekta su sufinancirana sredstvima HNS-a i Ministarstva turizma i sporta, s time da je glavninu sredstava osigurao Grad Gospić. Uređujemo novo dječje igralište u Ličkom Osiku namijenjeno djeci malo starijeg uzrasta.

Zadaci i projekti

Očekuju li nas novi projekti u smislu nastavka gospodarske revitalizacije?

– Pred nama su mnogi zadaci i projekti koje trebamo provesti kroz ovo teško vrijeme krize, neizvjesnosti i inflacije. Pred nama je Nacionalni plan oporavka i otpornosti za koji treba biti pripremljen da bismo mogli napraviti veliki iskorak na čitavom polju razvoja grada Gospića. Na poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja prijavili smo projekt proširenja Dječjeg vrtića Pahuljica za pet skupina kojim ćemo riješiti problem nemogućnosti upisa djece u vrtić na duže vrijeme. Dio projekta Aglomeracije izdvajamo i prijavljujemo na NPOO kako bi se ubrzala realizacija vodoopskrbe iz Divosela u dva pravca – prema Bilaju i Ličkom Osiku te pripadajućim naseljima, kao i prema gradu Gospiću, čime bismo potpuno rekonstruirali postojeću vodovodnu mrežu i smanjili sadašnje velike gubitke vode u postojećoj mreži. Procjena ovoga projekta je iznad 40 milijuna kuna, a godišnje bismo smanjili gubitke za gotovo 500.000 kubika vode, što bi donijelo velike uštede u vodoopskrbi grada.

Planiramo riješiti vodoopskrbu u Širokoj Kuli i Ćukovcu u duljini od više od sedam kilometara koji se također financira putem NPOO-a. Ovaj projekt je vrijedan 6,7 milijuna kuna. Uskoro počinjemo izgradnju vodoopskrbne mreže u naseljima Vrepcu, Zavođu i Pavlovcu, čime bismo zatvorili cjelokupnu vodoopskrbu na istoku i jugu grada. Preko istog NPOO-a želimo dograditi Muzej Like koji nam je već postao pretijesan za čuvanje kulturne baštine Gospića i Like.

Internetska mreža

Najveći projekt Grada Gospića je upravo širokopojasna internetska mreža koja je u izgradnji, a radovi su počeli prije četrdesetak dana. Projekt od gotovo 100 milijuna kuna će podignuti dodatnu gospodarsku vrijednost Gospića, Otočca i Plitvičkih Jezera. Nadamo se završetku ovoga projekta do kraja 2023. godine. Ovaj projekt je zbog svoje važnosti nazvan »autocestom budućnosti«. U današnje vrijeme nema pravog gospodarskog razvoja bez brzog interneta, a sve to svakako će pridonijeti gradu Gospiću i potencijalnim investitorima, bez obzira na to o kojem se vidu gospodarske djelatnosti radi.

Kontinuirano radimo na gospodarskom razvoju i svim zainteresiranim investitorima pružamo pomoć u otvaranju pogona. Tako je u Zoni poslovnih namjena Smiljansko polje izgrađena i puštena u pogon energana Gospić, a ta je investicija vrijedna više od 20 milijuna eura, što je nakon tvornice Kalcit čini drugom najvećom greenfield investicijom na području grada Gospića od osamostaljenja Hrvatske. U rad su krenula dva nova proizvodna pogona na području bivšeg industrijskog kompleksa PPK Velebit, tvornica Tortilja i Plastruktor, pogon za proizvodnju bukobrana i burobrana te mobilnih kuća od recikliranih materijala. Nedavno smo potpisali i ugovor o kupoprodaji zemljišta u Zoni poslovnih namjera gdje će jedna obiteljska tvrtka, a čija je vlasnica upravo Gospićanka, povratnica u naš grad, pokrenuti proizvodni pogon u kojem će se izrađivati dio asortimana vezanog uz izradu zaštitnih plastificiranih obloga za radijatore namijenjenim školama, vrtićima, sportskim dvoranama i igraonicama. Sve bi trebalo biti gotovo do kraja 2024. godine.

Kvalitetna suradnja

Kojom ocjenom vrednujete suradnju političkih aktera unutar gospićkog Gradskog vijeća?

– Iznimna je i kvalitetna suradnja političkih aktera unutar Gradskog vijeća. Različita mišljenja uvijek postoje i dobro su došla, zato su tu dogovori, razgovori i sastanci na kojima se mišljenja iznose i na kojima se pronalaze najbolja rješenja vezana uz odluke koje se tiču grada i građana. Svi u vijeću suglasni su da interesi grada moraju biti na prvom mjestu i to je razlog dobre suradnje.

Jesu li utihnuli politički animoziteti i primjedbe koji su putem nekih medija minorizirali Vaš rad i ekipe na čijem ste čelu?

– Mediji su tu da prenose, pitaju, traže odgovore i prenose istinu čitateljima, slušateljima i gledateljima. Kada netko ima potrebu minorizirati nečiji rad, tada se ne radi o objektivnom prenošenju činjenica, nego se radi o nekim drugim stvarima koje su više ili manje nevažne. Nabrojene završene, kao i započete projekte koji će se tek realizirati, a bilo ih je u čitavom mome mandatu itekako puno, nitko ne može minorizirati. Pri tome moram reći da smo prethodne dvije godine suočeni s mnogim izazovima, od epidemije, energetske krize, povećanja cijena energenata i opće inflacije i da je ovo vrijeme vrlo zahtjevno kako za građane, gospodarstvo tako i za gradove. Visoke su cijene grijanja, električne energije i mnogi drugi rashodi koji su se uslijed krize povećali i opterećuju gradski proračun i zbog toga nije lako raditi u novonastalim uvjetima. Zadovoljan sam učinjenim, radimo i trudimo se pronalaziti rješenja, a mnogo toga nije u našoj domeni. Svima koji minoriziraju moj rad i pljuju po meni, poručujem da su oni, u puno lagodnijim i financijski stabilnijim vremenima, učinili puno manje od mene i moje ekipe jer su imali neke druge prioritete.

Da su što znali, ne bi im sve propalo i ne bi se institucije bavile njihovim dosadašnjim poslovanjem.