U skladu sa stalnim nastojanjem za što većom suradnjom svih društvenih čimbenika, u Otočcu su Ogranak Matice hrvatske, KUBS Baštinica, OPG Plav Tonković i Hrvatske vode u nedjelju 17. svibnja upriličili svečanost otkrivanja turističke informativno-spomen ploče uz rijeku Gacku u povodu obilježavanja 150. obljetnice izgradnje kamenog mosta na glavnoj prometnici u Otočcu.

Nužni, pa i presudni

Mostovi – bilo stvarni ili simbolični – oduvijek su bili nužni i često presudni. Otočki kameni most danas stoji kao vrijedan spomenik graditeljskog umijeća 19. stoljeća i tihi čuvar identiteta Otočca na Gacki. Svečanost obilježavanja te značajne obljetnice trebala se održati dana prije, odnosno na blagdan sv. Ivana Nepomuka, mučenika i zaštitnika mostova, graditelja mostova te zaštitnika od poplava i čuvara gradova na rijekama, ali je zbog jake kiše pomaknuta dan poslije.

Govornici na svečanosti – Kostelac, Kostelac-Gomerčić, Pernar i Kaćunko

Ploča je postavljena u neposrednoj blizini mosta, na ulazu u otočku šetnicu – kod spoja Gacke i lijevog rukavca prema Donjem gradu. Okupljenim građanima prva se obratila Lidija Pernar, ravnateljica otočke ispostave Hrvatskih voda, koje su pokrovitelj toga poduhvata. Ravnateljica je podsjetila na teškoće s kojima se u prošlosti suočavalo otočko pučanstvo, živeći uz Gacku koja je često poplavljivala, a močvarno tlo uzrokovalo razne bolesti.

Zbog toga su vlasti, zauzete za dobro naroda poglavito u vrijeme Otočke pukovnije u 19. stoljeću, poduzimale različite akcije za sanaciju terena, pri čemu je značajnu ulogu imao pukovnik Nikola Maštrović. No tek se poslije uspjelo zahvatima na više mjesta sjevernog kraka Gacke sve do Gusić jezera značajno sniziti vodostaj rijeke i tako riješiti stoljetne probleme.

Svečano otkrivanje informativne ploče / Foto Milan Krznarić

Teška gradnja

Potom je predsjednica KUBS-a Baštinica Manja Kostelac-Gomerčić podsjetila najprije kako je sedamdesetih godina 19. stoljeća reguliran vodotok rijeke Gacke izgradnjom kanala kojim je veća količina vode usmjerena prema Švici. U okviru tih radova izgrađen je 1876. godine i novi kameni most preko Gacke na mjestu prijašnjeg dotrajalog drvenog mosta.

Radovi su trajali tri godine, a izvodio ih je riječki poduzetnik Katarinić uz ukupni trošak 74 tisuće forinti.

Zatim je prof. Kostelac-Gomerčić navela dimenzije mosta te istaknula kako je arhitektonska posebnost otočkoga mosta visina luka samo 1,82 metra, čime je most u Otočcu definitivno najspljošteniji most među svima na području Gacke, Like i Krbave, ali i mnogim drugim mostovima.

Ujedno je ispričala zanimljive detalje o teškoj gradnji na mekanom terenu i ondašnjoj tehnologiji za sprječavanje urušavanja mosta. Profesorica je također naglasila koliko je značenje most imao tijekom Domovinskog rata, kada je bio rijetki prometni spoj sjevera i juga Hrvatske, pa je zbog opterećenja golemom količinom prometa morao 2000. godine biti obnovljen.

Na ogradi mosta danas su čak i ulične lampe koje oponašaju starinske fenjere koji su nekoć, prije električne energije, osvjetljavali most.

Nakon uspješne rekonstrukcije, preslagivanja postojećeg kamenja i dodavanja novog u produženju ograde, most i dalje predstavlja značajan graditeljski pothvat 19. stoljeće velike ambijentalne vrijednosti.

Na kraju je prof. Kostelac-Gomerčić navela podatak da je 1746. godine nedaleko od mosta bila sagrađena kapela posvećena sv. Ivanu Nepomuku, koja danas više ne postoji, ali je njezina lokacija potvrđena.

Obilježavanje obljetnice tihog svjedoka povijesti / Foto Milan Krznarić

Upravo je o značenju i životu toga sveca, iz češkoga gradića Nepomuka, u nastavku govorio predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Otočcu don Anđelko Zdeslav Kaćunko. Kratko je opisao mučenički završetak života sv. Ivana, koji je odredbom kralja bio 1393. s Karlova mosta bačen u rijeku, a nakon čudesnih događaja koji su slijedili ubrzo je prošireno njegovo štovanje diljem Europe i do hrvatskih krajeva.

Moderna šetnica

Nakon toga je pjesnik i vjeroučitelj Berislav Kostelac pročitao pjesmu o mostu, a dvoje mladih je otkrilo informativnu ploču uz gradsku šetnicu na obali Gacke koja pruža neponovljiv doživljaj rijeke, ali i – kamenog mosta, ispod kojega je nedavno nadodan i produžetak šetnice. Uređenje te šetnice može se nazvati jednim od uspješnijih urbanističkih rješenja posljednjeg desetljeća.

Organizatori svečanosti okupljene su sugrađane potom počastili »energetskim pločicama«, a hrabri znatiželjnici su mogli uživati u vožnji kanuima od kamenog mosta do male brane u Vivozama, čime je simbolično prizvano davno vrijeme prije izgradnje mostova, kada su Gackom prometovale splavi i skele, dok je grad na vodi nosio naziv – Venecija u Gackoj.