Arheološka zbirka Gradskog muzeja Senj dobila je novi, moderniji oblik, upotpunjena je s 22 panoa i 14 samostojećih plakata, a svaki pano i plakat imaju QR kod, koje je moguće očitati mobilnim telefonom i tako doznati više informacija o izlošcima.

Ova modernizacija i osvježenje arheološke zbirke realizirano je uz pomoć sredstava Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a predstavljena je na ovogodišnjoj Noći muzeja.

Najbogatija zbirka

U arheološkoj zbirci Gradskog muzeja Senj predstavljena je bogata kulturno-povijesna baština grada Senja. Fundus zbirke sadrži prapovijesne, antičke te dio hidroarheoloških i srednjovjekovnih predmeta.

Zbirka je jedna od prvih osnovanih, ali i najbogatijih zbirki senjskog Gradskog muzeja. Nastajala je postupno, prikupljanjem spomeničke građe na mnogobrojnim lokalitetima na području grada Senja, kao i slučajnim pronalascima te poklonima građana.

Sustavnim arheološkim istraživanjima predilirskih i ilirskih gradina, kao i antičkih i kasnoantičkih nekropola na području grada Senja i okolice, sakupljen je veći dio arheološkog materijala koji čini fundus ove zbirke.

– Dio fundusa zbirke čine i grobni nalazi kao rezultat arheoloških istraživanja grobova tijekom kojih su utvrđene brojne antičke i kasnoantičke nekropole na senjskom području.

Sakupljena je bogata grobna građa te su potvrđena sahranjivanja inhumacijom i incineracijom. Proučavanjem grobne arhitekture i položaja pokojnika, kao i znanstvenom obradom grobnih materijalnih ostataka antičke nekropole na području grada Senja moguće je datirati u razdoblje od 1. do 5. st. Područje Senije u prapovijesti naseljeno je ilirskim plemenima.

Dokaz tome brojna su utvrđena gradinska naselja na zaštićenim uzvisinama koja su obično bila udaljena od mora. O ovom razdoblju na području grada Senja doznajemo na temelju sporadičnih materijalnih nalaza, a primjer su i tri, Muzeju darovane neolitske sjekire slučajno pronađene na lokalitetima sela Cupine, Hrmotina i Krasna – opisuje zbirku ravnateljica Gradskog muzeja Senj prof. Blaženka Ljubović.

Razdoblje antike

Za razdoblje antike, osim brojnih kamenih spomenika i dijelova arhitekture, tu su skulpture božanstava te spomenici duhovnog života.

– Značajan dio ove zbirke čine i epigrafički spomenici koji su izvorna svjedočanstva o upravno-administrativnim i društveno-političkim te religijskim i gospodarskim prilikama antičke Senije, a sastavni dio arheološke zbirke čine predmeti i ulomci antičkog stakla.

Uz nekoliko tipova staklenih bočica – balsamarija, jedne staklene plitice i niza ulomaka raznih čaša, zdjelica i vrčeva, značajna je i kasnoantička kefalomorfna staklena bočica s prikazom dječje glave.

Bočica je pronađena u dječjem grobu na lokalitetu Varoš – Dolac. Općenito, na temelju analogija i dostupne literature, stakleni predmeti iz fundusa Gradskog muzeja Senj okvirno se mogu datirati od 1. st. do 4. st. prije Krista – kaže prof. Ljubović.

Dodaje da dio fundusa ove zbirke čini i nekoliko rimskih svjetiljki (lucerni) koje su pronađene slučajno ili pak kao grobni prilozi tijekom arheoloških istraživanja naselja i nekropola. Svjetiljke su jedan od dokaza trgovačkih veza Senije s keramičkim radionicama u sjevernoj Italiji, ali doprinose i razumijevanju gospodarskih i društvenih prilika u rimsko doba.

Bogati fundus arheološke zbirke čine i glinene lule koje se mogu datirati u 18./19. te u 19./20. st. Lule su značajan arheološki materijal koji nam također svjedoči o razmjeni kulturnih dobara i komunikaciji među tadašnjim civilizacijama.