Ovih dana Javna ustanova za gospodarenjem zaštićenim područjima Ličko-senjske županije sa sjedištem u Gospiću radi na dva značajna projekta. Jedan od njih je Laudonov gaj u Krbavskom koji ima status rezervata. Više o toj temi rekla nam je ravnateljica ove ustanove Tomislava Marasović.

-Već unatrag nekoliko godina Laudonov gaj je u prilično lošem stanju. Krivci za takvu situaciju su priroda i čovjek. Proširila se naseobina crnogorice i tako je znatno povećana opasnost od širenja požara, ali i sprječavanje rasta mladica hrasta, po kojem je Laudonov gaj poznat.
Čovjek se opet umiješao na svoj način i na nekoliko mjesta u Laudonovom gaju zamjećena su divlja odlagališta otpada. Naš idejni projekt prvenstveno ide u tom pravcu da bi se otklonile te vrlo negativne pojave. Drugi naš projekt vezan je uz područje Kamensko-Bijeli potoci kod Bjelopolja u Općini Plitvička Jezera koji je u puno boljem stanju i ima status značajnog krajobraza. I za tu šumu imamo idejno rješenje, ali je ondje situacija po pitanju očuvanosti puno bolja. Zato nam je trenutni prioritet Laudonov gaj koji je zadnjih godina prilično zapušten i neophodno je njegovo uređivanje, zaključila je ravnateljica ove ustanove Tomislava Marasović.

Pokušaji da se Laudonov gaj pretvori u svinjac

Laudonov gaj ime je dobio po austrijskom feldmaršalu Gideonu Laudonu koji je 1746. godine  kao kumpanijski zapovjednik u Buniću naredio je da se pošumi pijesak na rubnom području Krbavskog polja. Pri tome je Laudon nabavio oko tisuću mladica hrasta lužnjaka iz Slavonije i na pustopoljini između sela Bunić i Šalamunić stvorio šumu. Prostire se na 700 hektara, a od toga je pod crnim borom 310 hektara i pod hrastom 340 hektara.

U Laudonovom gaju danas raste ukupno 518 starih stabala hrasta lužnjaka. Na mnogima se vide tragovi starosti i sušenje grana. Zanimljivo je da je ondje danas teško naći hrast u koji nije udario grom. Pri tome elektricitet gromova ide uglavnom vanjskim dijelom stabla, ostavljajući uzduž drveta usječenu brazdu na kori starih hrastova.

Zapuštanje i nemar prema Laudonovim gaju bili su najintezivniji tijekom okupacije toga područja u Domovinskom ratu kada je doslovno pretvoren u demoniju smeća. U slobodnoj Hrvatskoj bilo je pokušaja zvučnih imena lovačkog lobija hrvatskih tajkuna da se cijeli Laudonov gaj zakupi i ogradi žicom kako brojna divljač, posebice divlje svinje, ne bi mogla bježati iz tog područja. Na svu sreću ovaj pokušaj nije uspio.