Znanstveni kolokvij

Evo kako je obilježena 150. obljetnica izdvajanja Senja iz Vojne krajine

Dorotea Prpić

Foto Dorotea Prpić

Foto Dorotea Prpić

U Domu kulture održan znanstveni kolokvij u povodu 150. obljetnice izdvajanja Senja iz Vojne krajine



U organizaciji Senjskoga muzejskog društva i Hrvatskoga instituta za povijest iz Zagreba, a pod pokroviteljstvom Grada Senja u senjskom Domu kulture održan je znanstveni kolokvij u povodu 150. obljetnice izdvajanja Senja iz Vojne krajine.


Uz izlagače po pojedinim temama te predstavnike gradskih institucija i društava koji njeguju senjsku povijest i kulturu, predstavnika Ličko-senjske županije i građana, skupu su prisustvovali i gradonačelnik Grada Senja Jurica Tomljanović i predsjednik senjskog Gradskog vijeća Željko Tomljanović.


Voditeljica programa znanstvenog kolokvija bila je prof. Ana Vukelić Biondić koja je kao predstavnica Senjskog muzejskog društva uime predsjednika dr. sc. Miroslava Glavičića, koji je bio spriječen prisustvovati skupu, prisutnima poželjela dobrodošlicu te pročitala Glavičićevo obraćanje skupu u kojem je, među ostalim, podsjetio kako je dekretom cara Franje Josipa I., od 8. lipnja 1871., Senj izdvojen iz sastava Vojne krajine i ponovo proglašen »slobodnim i slobodno-lučkim kraljevskim gradom«. Istaknuo je i da se radi o jednom od najvažnijih datuma u povijesti grada Senja.




Dr. sc. Alexander Buczynski, predstavnik Hrvatskoga instituta za povijest izrazio je nadu da je ovaj skup početak duge suradnje.


Uz pozdrave prisutnima, zahvalu na pripremi i organizaciji svima koji su sudjelovali u pripremi ovog skupa uputio je gradonačelnik Jurica Tomljanović istaknuvši da je Grad Senj grad povijesti i kako će se cjelokupni budući razvoj Grada Senja zasnivati na njegovoj povijesti.


Svojim predavanjima kolokviju su doprinos dali znanstvenici dr. sc. Vedran Klaužer, doktorand Filip Hren, dr. sc. Juraj Balić, dr. sc. Stjepan Matković, dr. sc. Maja Katušić i dr. sc. Alexander Buczynski, a riječi je bilo o Senju i Senjskoj kapetaniji kao nositeljima vojno-političkog identiteta Senjana u 16. i 17. stoljeću, o Senjanima u tridesetogodišnjem ratu, kao i o pitanju krajiške odanosti u ratu 1859. godine, o Senju i izborima za Hrvatski sabor, o demografskim kretanjima u Senju 1871. godine te o kraju vojnokrajiškog ustroja i povratka u građansku zbilju.