Ratna povijest

Fotografije s ličkog bojišta senjskog snimatelja Ante Španića izložene u školi

Dorotea Prpić

Ove fotografije zadržale su na trenutak sjećanje na lica koja poznajete, na vaše sugrađane, djedove, možda i ponekog oca. Natporučnik Španić je u to vrijeme svojim fotoaparatom uspio otrgnuti zaboravu sve te događaje, rekao je na otvorenju izložbe Mladen Prpić



SENJ – »Tragom Oluje« naziv je izložbe fotografija autora senjskog snimatelja Ante Španića koja je otvorena u holu Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića Senj. Fotografije su dio dokumentarnog materijala koji je Španić snimao tijekom Domovinskog rata na ličkom bojištu, većinom pripadnike 133. Domobranske pukovnije, odnosno Senjske bojne, a izložbu je otvorio pukovnik Davor Peitl, zapovjednik 133. Domobranske pukovnije.


– Prve granate na Otočac ispaljene su 19. srpnja, a tada ga je branilo stotinjak dragovoljaca, tzv. Zengi. Njihovo naoružanje tada su bile lovačke puške, kojima se nije moglo braniti, ali je grad branilo srce. Branjenjem Otočca branio se i Senj, rekao je pukovnik Peitl i podsjetio na veliki napad 24. kolovoza 1991., kada je uništena Crkva sv. Trojstva i kada je zatražena pomoć od Senja. – Vlast tadašnje općine Senj je shvatila ozbiljnost situacije i poslali su nam 110 novih automatskih pušaka sa streljivom. Nakon 24. kolovoza osjetno se ojačala obrana i tada smo mogli naoružati još dragovoljaca.


Senjske žrtve


Po osvajanju vojarne u Otočcu, Senju vraćamo puške, a našim Senjanima u zahvalu dajemo još i težeg naoružanja. Nakon toga dolaze i prvi dragovoljci s područja Senja u vidu voda koji se zvao Meduza na čelu s Milom Prpićem Meduzom, koji su dali nemjerljiv doprinos u početku, rujnu i listopadu, gdje su pale i prve žrtve iz tog voda pri oslobađanju rubnih dijelova Otočca.




Iza toga kreće ustrojavanje brigade koja oslobađa dio teritorija Otočca. Tada smo imali prvu oslobodilačku akciju na prostoru Brloške doline, u kojoj su sudjelovali i Senjani, i vojnici i policija. Uslijedile su daljnje akcije, operacija Maslenica u kojoj opet sudjeluju pripadnici 133. brigade iz Senja. Od 1. veljače 1993. zaključno sa srpnjem te godine neprestano smo bili gore zajedno s Tigrovima i našim pokojnim vitezom Damirom Tomljanovićem Gavranom. I onda smo stvorili uvjete za veličanstvenu operaciju Oluja – opisao je ratna događanja pukovnik Peitl i dodao kako su ta zbivanja opisana i u njegovoj knjizi »Na prvoj crti protiv smrti« te najavio i monografiju 133. brigade.


– Ovdje smo svjedoci fotografija koje su nastale na lokacijama sela Kutarevo i Zalužnica, nešto prije Oluje. Ove fotografije su ukradeni dio povijesti i zadržale su na trenutak sjećanje na sva lica koja vi poznajete, odnosno vaše sugrađane, vaše djedove, možda i ponekog oca. Natporučnik Ante Španić je u to vrijeme svojim fotoaparatom uspio otrgnuti zaboravu sve te događaje. Oluja je jedna jedinstvena, uspješno provedena vojna akcija na cijelom zaposjednutom teritoriju RH. U njoj je sudjelovalo oko 250.000 ljudi. Senjani su aktivno sudjelovali na području ličkog ratišta, Otočca, a Senjska bojna imala je zadaću osloboditi teritorij sela Zalužnice na zahvatu komunikacije Otočac-Zalužnica-Vrhovine. U toj akciji pored Senjana, sudjelovali su i pripadnici druge bojne s područja Novog Vinodolskog, Crikvenice, Grižana, Bribira, kao i Brinja, Otočca i Gacke doline. Svi su oni činili Drugu Senjsku bojnu«, rekao je zamjenik zapovjednika Mladen Prpić dodajući kako se čekala zadnja zapovijed za Oluju na čijem početku su Senjani imali prve poginule i ranjene, a nakon dolaska u Zalužnicu poginulo ih je još, poručio je Prpić.


Autor se ovim fotografijama prvi put predstavio u Otočcu u kolovozu ove godine.


Pukovnikova inicijativa


– Izložba je krenula od grada Otočca, Senja, a trebala bi ići i dalje i do Novog Vinodolskog. Ugledala je svjetlo dana da našoj djeci pokažemo gdje smo bili, što smo radili i da nismo uzalud i ginuli, rekao je autor Španić te zahvalio gradonačelniku Otočca i njegovim suradnicima na doprinosu u realizaciji izložbe. A što se tiče ideje o izložbi, Španić je kazao: – Pukovnik Peitl došao je do mene po nekoliko fotografija, jer piše knjigu o našoj bojni. Kad je vidio moj fundus slika, oduševljeno je izjavio kako treba što prije napraviti izložbu i to smo realizirali u roku desetak dana, kazao je autor Španić.


– Dosad u ovoj školi o Domovinskom ratu su dosad učila uglavnom iz priča. Međutim, kad sutra tristotinjak njih uđe u hol naše zgrade i pogleda iste te fotografije, onda će na njima vidjeti svoje djedove, stričeve, susjede. Ja sam tu vidjela i očeve nekih naših učenika koji su tad bili vrlo, vrlo mladi. Dakle, djeca će se vrlo zorno uvjeriti što se to događalo u Oluji, tko je obranio Senj i Domovinu, rekla je ravnateljica senjske osnovne škole Rosanda Bilović.


Program su vodile članice školske Povijesne grupe, a izložbu je moguće razgledati radnim danom do 22. listopada od 16 do 18 sati.


Počast poginulima


– Senjska bojna je nakon Oluje bila povučena na drugi borbeni raspored. Stacionirani su u Zalužnici sa zadatkom čuvanja tog teritorija od eventualnog upada neprijatelja s boka i s leđa. Nakon toga Senjska bojna ima zadatak da osigura prugu za plavi vlak slobode, 26. kolovoza. Nažalost, u selu Zalužnica poginuli su Senjani, Novljani i Otočani. Senjani Neven Šarenić Balde, Donko Barbiani, Domagoj Domo Rukavina, Robert Barbić Beli, Darko Margeta Zele, Tomo Biondić, Milan Katalinić Fiki, Milan Vukelić Mika. S područja Novog Vinodolskog, Crikvenice, Bribira, a koji su bili u sastavu naše bojne su: Teo Martinčić, Boris Malinarić, Niko Jerković, Alen Kapelari, Antun Mataija. Iz treće satnije koju su sačinjavali Otočani, Brinjaci i pripadnici iz Gacke doline su: Josip Vuković, Dragan Tomljanović, Željko Sekula i Zdravko Vranić. Još jednom odajemo im počast. Oni su dali svoj život, a nama je bila čast što smo zapovijedali tim vojnicima, poručio je Mladen Prpić.