SENJ Uz stalne zbirke Senjski uskoci i Senjska primorska kapetanija, te stalne izložbe Senjske crkve kroz povijest i Gradski i plemićki grbovi Senja posjetitelji tvrđave Nehaj ovo ljeto imaju prilike vidjeti i dvije zanimljive gostujuće izložbe  koje su kako saznajemo pobudile  velik interes.

U organizaciji Gradskog muzeja  i Muzeja policije  na prvom katu tvrđave Nehaj postavljena je izložba   „BUDI ZAKON! Jučer – danas – sutra“ koja omogućuje jedinstven uvid u bogatu povijest i razvoj hrvatske policije. Zanimljiv i dinamičan postav pokazuje razvoj hrvatske policije, njezin angažman i ulogu u Domovinskom radu, kao i mnogobrojne zanimljive pojedinosti iz rada policije, posebice kriminalističke policije. Posjetitelji  mogu razgledati izložene eksponate, uključujući raznu opremu, uniforme, arhivske materijale, staro oružje…, ali i  saznati sve pojedinosti o načinu rada poligrafa te upotrebi daktiloskopije u radu policije. Uz to, jedan dio izložbe posvećen je i krivotvorenim umjetninama koje su policijski službenici otkrili u svom radu, a  ova se izložba   može razgledati do 31. kolovoza u radno vrijeme tvrđave.  

Na drugom katu tvrđave može se razgledati izložba  „Po svjetskim morima“ , koju su zajednički priredili Gradski muzej Senj i Pomorski  i povijesni muzej  Hrvatskog primorja Rijeka.

Izložba prati razvitak pomorstva sjevernog Jadrana od prve polovice 19. stoljeća do kraja prvog desetljeća 20. stoljeća. Grad Senj se vrlo rano spominje u djelima grčkih i rimskih zemljopisaca i povjesničara, a jedan je od najstarijih spomena Senja u Periplusu, čiji je autor Pseudoskilaks iz 4. stoljeća prije Krista. Nakon Pseudoskilaksa Senj spominje rimski pisac Plinije iz 1. stoljeća, a zatim Klaudije Ptolomej iz 2. stoljeća u djelu Geografija. Najznačajnije razdoblje senjskog brodarstva duge plovidbe nastaje nakon Napoleonskih ratova, kada je Senj, kao i čitava istočnojadranska obala, došao opet pod vlast Habsburške monarhije. Nakon Napoleonskih ratova – kada je brodogradnja u Senju, ali i u drugim gradovima, stagnirala četrdesetih se godina 19. stoljeća stanje mijenja. Naime po dolasku braće Pritchard u Kraljevicu senjski trgovci Josip Barac, Vjekoslav Rubelli i Josip Marković s njima sklapaju poslove. Koncem šezdesetih godina 19. stoljeća, u periodu u kojem se u Hrvatskome primorju bilježi tendencija pada gradnje jedrenjaka, trgovci su se  uvidjevši da je promet u stalnu opadanju udružili i 1867. godine osnovali Senjsko brodarsko društvo. U programu je toga Društva bila izgradnja jedrenjaka duge plovidbe, od kojih su tri najpoznatija svakako Hrvatska (Poščić), Hrvat i Trojednica. No, postupno se Društvo okreće parobrodarstvu. Tako je 1872. godine u Rijeci sagrađen prvi parobrod Senjskoga brodarskog društva imena Hrvat. Nakon tog događaja i drugi se Senjani sve više okreću parobrodarstvu te osnivaju i svoje   Parobrodarstvo Ivan Krajacz i drugovi u Senju. To je Društvo djelovalo do 1890. godine, a nakon toga se priključilo riječkoj Ungaro- Croati.

Sama se izložba sastoji od zanimljivih povijesnih tekstova i ilustracija te inventara s brodova i zanimljivosti iz brodskih dnevnika. Mnogi kapetani s područja Hrvatskog primorja i Kvarnera ostvarili su značajne uspjehe u plovidbama zadnjih jedrenjaka početkom 20. st., a izložba se može razgledati do  1. listopada u radno vrijeme tvrđave.