Uz stalne zbirke Senjski uskoci i Senjska primorska kapetanija, te stalne izložbe Senjske crkve kroz povijest i Gradski i plemićki grbovi Senja posjetitelji tvrđave Nehaj ovo ljeto imaju prilike vidjeti i dvije zanimljive gostujuće izložbe koje su, kako saznajemo, pobudile velik interes.

Sve o policiji

U organizaciji Gradskog muzeja i Muzeja policije na prvom katu tvrđave Nehaj postavljena je izložba »Budi zakon! Jučer – danas – sutra« koja omogućuje jedinstven uvid u bogatu povijest i razvoj hrvatske policije.

Zanimljiv i dinamičan postav pokazuje razvoj hrvatske policije, njezin angažman i ulogu u Domovinskom ratu, kao i mnogobrojne zanimljive pojedinosti iz rada policije, posebice kriminalističke.

Posjetitelji mogu razgledati izložene eksponate, uključujući raznu opremu, uniforme, arhivske materijale, staro oružje… ali i saznati sve pojedinosti o načinu rada poligrafa te upotrebi daktiloskopije u radu policije.

Uz to, jedan dio izložbe posvećen je i krivotvorenim umjetninama koje su policijski službenici otkrili u svom radu, a ova se izložba može razgledati do 31. kolovoza u radno vrijeme tvrđave.

Na drugom katu tvrđave može se razgledati izložba »Po svjetskim morima«, koju su zajednički priredili Gradski muzej Senj i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka.Izložba prati razvitak pomorstva sjevernog Jadrana od prve polovice 19. stoljeća do kraja prvog desetljeća 20. stoljeća.

Grad Senj se vrlo rano spominje u djelima grčkih i rimskih zemljopisaca i povjesničara, a jedan je od najstarijih spomena Senja u Periplusu, čiji je autor Pseudoskilaks iz 4. stoljeća prije Krista.

Nakon Pseudoskilaksa, Senj spominje rimski pisac Plinije iz 1. stoljeća, a zatim Klaudije Ptolomej iz 2. stoljeća u djelu Geografija. Najznačajnije razdoblje senjskog brodarstva duge plovidbe nastaje nakon Napoleonskih ratova, kada je Senj, kao i čitava istočnojadranska obala, došao opet pod vlast Habsburške monarhije.

Pomorstvo

Nakon Napoleonskih ratova – kad je brodogradnja u Senju, ali i u drugim gradovima, stagnirala, četrdesetih se godina 19. stoljeća stanje mijenja. Naime, po dolasku braće Pritchard u Kraljevicu senjski trgovci Josip Barac, Vjekoslav Rubelli i Josip Marković s njima sklapaju poslove.

Koncem šezdesetih godina 19. stoljeća, u periodu u kojem se u Hrvatskome primorju bilježi tendencija pada gradnje jedrenjaka, trgovci su se, uvidjevši da je promet u stalnu opadanju, udružili i 1867. godine osnovali Senjsko brodarsko društvo.

U programu je toga Društva bila izgradnja jedrenjaka duge plovidbe, od kojih su tri najpoznatija svakako Hrvatska (Poščić), Hrvat i Trojednica. No, postupno se Društvo okreće parobrodarstvu. Tako je 1872. godine u Rijeci sagrađen prvi parobrod Senjskoga brodarskog društva imena »Hrvat«.

Nakon tog događaja i drugi se Senjani sve više okreću parobrodarstvu te osnivaju i svoje Parobrodarstvo »Ivan Krajacz i drugovi« u Senju. To je društvo djelovalo do 1890. godine, a nakon toga se priključilo riječkoj Ungaro-Croati.

Sama se izložba sastoji od zanimljivih povijesnih tekstova i ilustracija te inventara s brodova i zanimljivosti iz brodskih dnevnika. Mnogi kapetani s područja Hrvatskog primorja i Kvarnera ostvarili su značajne uspjehe u plovidbama zadnjih jedrenjaka početkom 20. st., a izložba se može razgledati do 1. listopada u radno vrijeme tvrđave.