Znanstveno i kulturno društvo Kosinj pokrenulo je u 2026. godini u suradnji s Knjižnicom Augusta Cesarca u Zagrebu ciklus predavanja pod nazivom Kosinj – izvorište hrvatske tiskane riječi nekad i danas.

Ciklus je rezultat nastojanja da se u 5 predavanja istaknutih hrvatskih stručnjaka iz područja povijesti, etnologije, pedagogije, arheologije i kroatistike tijekom 2026. godine Kosinj prikaže iz različitih perspektiva i tako javnosti približi njegova povijesna važnost, te izazovi s kojima se to mjesto suočava danas.

Ciklus predavanja otvorio je 12. veljače 2026. doc. dr. sc. Marko Šarić s temom Kosinjska dolina u ranom novom vijeku (1500. – 1800.).

Polazeći od najnovijih spoznaja u historiografiji, dr. sc. Marko Šarić, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pružio je opći pregled povijesti Kosinjske doline u Lici u ranom novom vijeku.

Prvi dio predavanja odnosio se na razdoblje osmanske vladavine (XVI. i XVII. st.) kada se Kosinjska dolina nalazila na samom imperijalnom osmansko-habsburškom razmeđu, nerijetko u pojasu tzv. „ničije zemlje“.

Padom Like pod osmansku vlast na ovom području počelo je novo povijesno razdoblje obilježeno brojnim diskontinuitetima, te perifernošću i provizornošću osmanske vlasti (nahije Perušić i Novi u sandžaku Klis, kasnije sandžaku Krka-Lika).

Drugi dio predavanja ticao se perioda nakon Velikog bečkog rata (1683.-1699.), kada ovo područje prelazi pod habsburšku vlast i dolazi do kulminacije migracijskih kretanja i demografskih preobrazbi, toliko karakterističnih za cijeli hrvatski pogranični prostor u ranom novom vijeku.

Ovo vrlo sadržajno i kvalitetno predavanje omogućilo je okupljenoj publici pogled u prošlost kraja Hrvatske čije je stanovništvo zbog ratnih pustošenja i političkih okolnosti u više navrata tijekom povijesti bilo prisiljeno na raseljavanje i napuštanje svojih domova.

Tema raseljavanja i pražnjenja prostora Kosinjske doline, no ovoga puta u sadašnjem trenutku, potaknula je istraživanja čije smo rezultate mogli čuti na drugom predavanju pod nazivom Izmještene budućnosti.

Etnografija Kosinjske doline koje je 8. travnja 2026. održala dr.sc. Sanja Potkonjak, redovita profesorica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Predavanje se bavilo infrastrukturnim projektom izgradnje akumulacijskog jezera HES Kosinj i njegovim utjecajem na zajednicu Kosinjske doline.

Koristeći se uvidima etnografije provedene na području Kosinjske doline, prof. Potkonjak prikazala je kako izmještanje vide Kosinjani i zašto ono djeluje kao oblik dokidanja društvenosti i budućnosti kosinjske zajednice.

Ovim je predavanjem dr.sc. Potkonjak omogućila da se čuje glas stanovnika Gornjeg Kosinja, koji HEP i Vlada Republike Hrvatske planiraju potopiti do 2030. godine. Istaknula je na primjeru Gornjeg Kosinja da razvoj nikad nije jednoznačan, dok jedni njime profitiraju, drugi su duboko zakinuti.

Nakon predavanja slušatelji su upozorili na brojne propuste i nedorečenosti ovog strateškog projekta te nepojmljivu nepravdu koja se čini tamošnjem stanovništvu, ne samo stanovnicima Kosinja koji su izvlašteni, nego i onima koji ostaju živjeti, u strahu od neizvjesne budućnosti.

Kao što se i ranije upozoravalo, stanovništvo Kosinja ostaje bez škole, bez župe sv. Antuna Padovanskog iz 17. st. i bez župnog dvora, bez zdravstvene zaštite, jednom riječju bez osnovnih uvjeta za život dostojan čovjeka u vremenu u kojem živimo.

Razvidno je da se potapanjem Kosinja samo nastavlja prisilna depopulacija započeta izgradnjom brane na akumulacijskom jezeru Kruščica.

Postavilo se i pitanje ljudskih prava koja su nedvojbeno ugrožena gubitkom doma, uspomena i zajednice, ali i time što je lokalnom stanovništvu desetljećima onemogućen razvoj zbog prijetnje potapanjem koja se kao zloslutni crni oblak nadvijala nad generacijama Kosinjana.

Znakovita je i zabrinjavajuća činjenica da stanovnici šireg susjednog područja nisu pokazali solidarnost prema mukama Kosinjana, za razliku od šire podrške koju su međusobno iskazivali uključeni akteri u nedavno otkrivenim ekološki štetnim projektima i propustima u Gospiću i Petrinji.

Je li prisilno izvlaštenim stanovnicima Gornjeg Kosinja ponuđena psihološka pomoć uzimajući u obzir nezamisliv stres kojim su izloženi u ime energetskog razvoja domovine?

Koliko su pravedna obeštećenja nepokretne imovine na koja su morali pristati odričući se života na koji su navikli u jednoj od najljepših hrvatskih dolina?

Uostalom, koja je pravedna cijena za nečiji dom i za nečiju prošlost? Susreti koje je pokrenulo Znanstveno i kulturno društvo Kosinj pokazali su da je stanovništvo Kosinja gurnuto na marginu, živi u neizvjesnosti te i dalje čeka odgovore nadležnih institucija na mnoga važna pitanja.

ZKD Kosinj nastavlja progovarati o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Kosinja 16. lipnja 2026. kad će predavanje Hrvatski identitet u odgojno-obrazovnom sustavu održati prof.dr.sc. Ante Bežen. Zatim 7. listopada 2026. slijedi predavanje dr.sc. Pije Šmalcelj Novaković pod nazivom Tragovima arheološke baštine Kosinja.

Ovogodišnji ciklus 9. prosinca 2026. zatvara dr.sc. Milan Bošnjak s predavanjem Pogled u kosinjske znamenitosti. Sva se predavanja održavaju u Knjižnici Augusta Cesarca u Zagrebu, Šubićeva 40, 2. kat s početkom u 18 sati, a ulaz je slobodan.