Delicijski raj

Višak ličke janjetine: Sve manja potražnja za ražnjem, ugostitelji zato spremaju nova jela

Marin Smolčić

Uz velike napore, kroz izmjenu i prilagodbu menija, ovu količinu možda ćemo udvostručiti, ali to će još uvijek biti manje od 5 % trenutno raspoloživih količina, kaže ravnatelj NP-a Plitvička jezera Kovačević



PLITVIČKA JEZERA – Od navodnih 40.000 janjaca koji se godišnje uzgoje u Lici, u Nacionalnom parku Plitvičke jezera u godinu dana proda se tek oko 950, što je manje od 2,5 posto. Nameće se pitanje je li netko prevario ovčare obećavajući im rješavanje problema otkupa?!


Nakon medijskih napisa o problemima ličkih ovčara s viškom janjetine koji se pojavio uslijed nedostatka tržišta uzrokovanog pandemijom COVID-19, istražili smo spomenutu problematiku jedinog većeg lokalnog tržišta, tržišta NP Plitvička jezera. Ovom prilikom razgovarali smo s ravnateljem Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera Tomislavom Kovačevićem.


Bogatstvo pašnjaka


Naš najveći nacionalni park Plitvička jezera u svijetu je poznat po svojim ljepotama, ali i po izvrsnoj gastronomiji. Posebno je hvaljena lička janjetina koja je jedan od najjačih aduta u ličkoj gastronomiji. Kakva je inače potražnja za ovom delicijom u vašim restoranima?


– Lička janjetina s pravom je prozvana delicijom zbog svojih specifičnosti i karakterističnog okusa. Osim pasminom (lička pramenka), to je svakako uzrokovano i ishranom. Destinacija Lika u kontinentalnom i primorskom dijelu vrlo je specifična regija čijih se gotovo 60 posto površine ubraja u neki oblik zaštite.




Uvijek volim naglasiti da se na ličkom pašnjaku nalazi pravo bogatstvo jer na črtvornom metru raste više od 50 vrsta biljaka. Nekada ste, vozeći se cestom kroz Liku, imali niz restorana koji su u ponudi imali ličku janjetinu s ražnja, ponekad i ispod peke.


Iako cijenom nikada nije bila previše pristupačna običnom čovjeku, janjetina je bila neizostavna u ponudi restorana.


U današnje vrijeme potrošači, pogotovo oni mlađi, nisu ljubitelji janjetine kao nekad njihovi roditelji. Zato sve manje restorana u Lici nudi vruću janjetinu s ražnja. Sličan trend je i kod nas na Plitvicama.


Naš restoran »Lička kuća« obavezno u ponudi ima janjetinu ispod peke, dok se janjetina s ražnja sprema isključivo po narudžbi.


Kako bismo povećali potrošnju domaće janjetine i domaće hrane općenito, upravo pripremamo izmjenu jelovnika s jelima koja u sebi sadrže domaće namirnice.


Ako zbog promjene gastronomskih trendova nema velike potražnje za janjetinom na ražnju, mi ćemo janjeće meso pripremati u novim jelima kao što su janjeći kotlet s krustom od začinskog bilja, lički faširanci od janjetine te npr. lički zavežljaj kojim se na inovativan način janjetinu poslužuje s krumpirom i povrćem tako da kod otvaranja zavežljaja doživite jedinstven miris pripremljenog jela.



Lička pramenka


Za probleme s plasmanom janjetine optužbe idu i na račun NP-a Plitvička jezera. Pojasnite nam o čemu se radi?


– Riječ je o običnoj podvali. Predsjednik Udruge uzgajivača ovaca Lika i član Upravnog odbora nacionalnog Saveza uzgajivača ovaca Tomislav Rukavina, iznosi niz neistina o Plitvičkim jezerima, u kontekstu plasmana janjetine. Tvrdi da će za koji mjesec u Lici biti oko 40.000 janjaca za tržište i kako bi Plitvička jezera trebala biti »lokomotiva« koja bi povukla uzgoj ličke janjetine, a nije provjerio podatak da se kod nas godišnje konzumira tek 950 janjaca. 


Dakle, to je manje od 2,5 posto od ukupne količine janjaca u Lici. Čudi me da vodeći stručnjak za ličku pramenku tu činjenicu do sada nije primijetio. Uz velike napore, kroz izmjenu i prilagodbu menija, ovu količinu možda ćemo udvostručiti, ali to će još uvijek biti manje od pet posto trenutno raspoloživih količina.


Postavimo si pitanje tko je uzgajivače ovaca dovodio u zabludu obećavajući im osiguravanje tržišta na Plitvicama uz visoku otkupnu cijenu?


Iako je navedena Udruga uzgajivača ovaca Lika najzaslužnija za certificiranje ličke janjetine na europskoj razini, za što im treba čestitati, pravo pitanje je zbog čega ista udruga nije osigurala tržište za plasman certificirane janjetine, nego su tek sad shvatili da bi se trebali tržišno orijentirati prema većim gradovima.


Vođeni velikim obećanjima, uzgajivači su imali samo velike troškove, dok udruga nema snage priznati neuspjeh te krivnju prebacuje na Plitvička jezera koja konzumiraju tek manje od 2,5 posto ukupno raspoložive janjetine.


Nadalje, 2018. godine NP Plitvička jezera proveo je javni natječaj na kojem je pobijedila lokalna lička zadruga Lika coop. Sva janjetina koja se nabavlja preko ove zadruge isključivo je iz Like i pasmine lička pramenka, tako da je neistinita, tendenciozna i zlonamjerna insinuacija da se u našim objektima poslužuje janjetina iz Rumunjske.


Kao još jedan paradoks, gospodin Rukavina navodi sustav Lika Quality kao glavni razlog njegova neuspjeha. Naglašavam da certifikat Lika Quality nije niti spomenut u javnom natječaju koji smo proveli za janjetinu, niti je to bio uvjet.



Paradoks


Mislim da se u cijelom ovom napadu radi o neuspješnom pokušaju stvaranja monopola na tržištu janjetine u Lici.


Osobno sam razgovarao s jednim od vodećih članova Udruge uzgajivača ovaca koji predstavlja poljoprivrednu agenciju i koji mi je rekao da je stav vodstva udruge da se u javni natječaj obavezno stavi posjedovanje EU certifikata ličke janjetine te da se lokalna zadruga izbaci iz »igre«, na što sam mu odgovorio da javni natječaj nije igra te da su se u cijeloj priči samo oni zaigrali.


Dodatni paradoks je tvrdnja da je Lika Quality sustav, sustav bez ikakve kontrole, a upravo je gospodin Rukavina već godinama član Povjerenstva za dodjelu ovog certifikata i vrlo dobro zna da je sustav stvoren kako bi se pratila sljedivost proizvodnje u Lika destinaciji te kako bi se neutraliziralo sivo tržište.


Ovo nije jedini primjer napada na Plitvička jezera kao i na sustav Lika Quality. Neki portali s oduševljenjem stavljaju naš najveći nacionalni park u negativan kontekst. Je li tu riječ o sličnim motivima?


– Nažalost, neki portali o Plitvicama pišu samo kako bi proizveli aferu. Motiv je isti: nemogućnost realizacije osobnih interesa na Plitvičkim jezerima nudeći krivotvorine od svojih proizvoda, koje smo mi odbili. Žalosno je i to što slične umotvorine skupo prodaju nekim turističkim zajednicama koje same nisu u stanju niti stavljati objave na društvene mreže pa bi trebalo ispitati na što to pojedini lokalni TZ-i troše novce koje im svi mi uplaćujemo.