RIJEKA – Koronom obilježena posezona očekivano je donijela zatvaranje turističkih objekata i smanjenje turističke djelatnosti na minimum. Ipak, prema podacima Turističke zajednice Kvarnera prošlog mjeseca turistički promet u regiji nije u potpunosti zamro, već je tijekom listopada na Kvarneru boravilo oko 31.000 gostiju.

Prednjačili Hrvati

Jasno, u odnosu na lani, radi se o malim brojkama, tek nekih 20-ak posto lanjskih dolazaka, s time da su gosti ostvarili 197.000 noćenja ili 37 posto u odnosu na listopad prošle godine. U TZ-u Kvarnera ukazuju kako je od toga 112.000 noćenja ostvareno u komercijalnom, a 85.000 u nekomercijalnom smještaju, odnosno u vikendicama.

Dakle, prošlog je mjeseca regija uspjela izvući oko 112.000 komercijalnih noćenja, u čemu su prednjačili Hrvati, odnosno domaći gosti. Statistika kaže, domaćih je noćenja ostvareno oko 77.500, a što je ustvari tek za četvrtinu manje nego lani u istom mjesecu. Druga je priča sa stranim gostima koji su uslijed pogoršanja epidemiološke situacije i u Hrvatskoj i u vlastitim zemljama imali puno veći pad turističkog prometa.

– Među inozemnim tržištima Nijemci su s 40.000 noćenja na prvom mjestu, s time da su ostvarili četvrtinu lanjskih noćenja u listopadu. Slovenci su s 39.000 noćenja na drugom mjestu, a ostvarili su 62 posto lanjskih noćenja u istom razdoblju. Na trećem mjestu po ostvarenju su gosti iz Austrije koji su ostvarili 7.500 noćenja ili 11 posto lanjskih noćenja – kazala je Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ-a Kvarnera dodajući kako su prošlog mjeseca gosti iz Italije i Bosne i Hercegovine ostvarili po 5.000 noćenja, a posebno se ističu goste iz Češke čijih 3.000 noćenja predstavlja porast od 19 posto u odnosu na prošlogodišnji listopad.

S ulaskom u posezonu velik je dio kapaciteta zatvoren. U županijskom TZ-u ukazuju na to kako je tijekom listopada na Kvarneru ipak bilo otvoreno 76 hotela, od njih ukupno 179 aktivnih, kao i 28 kampova, s time da je većina tih kampova u listopadu ispratila posljednje ovogodišnje goste.
Turistički je promet ostvarilo i 2.100 objekata u obiteljskom smještaju, s time da je prošlog mjeseca, očekivano, upravo kod iznajmljivača ostvaren najveći turistički promet.

Naime, u apartmanima i kućama gosti su ostvarili oko 52.000 noćenja, dakle, skoro pola svih noćenja koja su ostvarena na kvarnerskom području. U odnosu na lani obiteljski je smještaj ostvario 54 posto lanjskih brojki, što s obzirom na epidemiološku situaciju i nije loše. U drugoj su poziciji bili hoteli, a koji su u normalnim okolnostima nosioci turističkog prometa u posezoni. Naime, prošlog je mjeseca u kvarnerskim hotelima ostvareno tek oko 35.000 noćenja ili 13 posto u odnosu na listopad prošle godine. Bolje su popunjenje imali i kampovi koji su s ostvarenih 22.000 noćenja uspjeli izvući 34 posto lanjskih brojki.

Vodeća destinacija

Ukupno gledano, od početka godine Kvarner je ostvario 1.425.000 dolazaka i 10.845.000 noćenja, što predstavlja 47 posto prošlogodišnjih dolazaka i 58 posto prošlogodišnjih noćenja.

– Usporedimo li Hrvatsku sa zemljama s područja Mediterana, primjerice Grčkom, Španjolskom, Portugalom, Turskom, Ciprom i drugima, vidljivo je kako smo tijekom srpnja i kolovoza ostvarili bolje turističke rezultate od konkurencije i time je Hrvatska zauzela tržišnu poziciju jedne od vodećih turističkih destinacija Mediterana.

Ukupnim rezultatima hrvatskog turizma značajan je doprinos dala i regija Kvarner, s obzirom na to da smo u srpnju ostvarili čak 68 posto noćenja, a u kolovozu 66 posto noćenja u odnosu na prošlu godinu. Kvarner je tijekom ljetnih mjeseci bio na drugom mjestu u Hrvatskoj po ukupno ostvarenom turističkom prometu -– zaključila je direktorica TZ-a Kvarnera Irena Peršić Živadinov komentirajući ovogodišnju turističku godinu.