Stigla je. Dugo očekivana, prijelomna, ona koja bi definitivno mogla Kvarneru, pa tako i njegovim otocima otvoriti vrata najznačajnijih gastronomija svijeta. Počela je 2026. godina koja u svih svojih 365 dana nosi prestižnu oznaku Kvarner – Europska regija gastronomije. I ma koliko u svojim prvim danim djeluje duga, kao i svaka, i ova će godina proletjeti.

Kako otoci Kvarnera dočekuju godinu svoje eno-gastronomske afirmacije na kontinentalnoj razini, koliko su spremni, sretni, napeti, koliko su se za nju pripremali, razgovarali smo s vodećim ljudima njihovih turističkih zajednica, kao i s najvažnijim nositeljima čitave te priče – ugostiteljima.

Krećemo s Irenom Peršić Živadinov, direktoricom TZ-a Kvarnera i njezinom desnom rukom, posebno specijaliziranom za eno dio priče, Renatom Vincek.

Ujedno, riječ je o ključnim osobama tima što je godinama, na bezbroj razina, predano radio kako bi se zadovoljilo stroge kriterije koje postavljaju obaveze i smjernice IGCAT-a prije dobivanja titule Europske regije gastronomije i sudjelovanja na istoimenoj poslovnoj platformi.

Dr. sc. Irena Peršić Živadinov s plaketom Kvarner Europska regija gastronomije 2026. / Foto: Marko Gracin

– TZ Kvarnera će cijelu 2026. godinu slaviti gastronomiju kao identitet i jedan od najvažnijih motiva dolazaka gostiju u destinaciju. Naime, Europska regija gastronomije je nastavak višegodišnjeg razvoja gastronomije, a dinamika u 2026. godini ima za cilj iskorak na globalno marketinško tržište. Programski možemo planirane aktivnosti predstaviti kroz četiri glavna pravca…

Prvi se odnosi na stručna događanja u organizaciji TZ-a Kvarnera i partnera, od kojih izdvajamo domaćinstvo glavnom godišnjem koordinacijskom sastanku IGCAT-a u ožujku 2026. pod nazivom Platform meeting, na kojem Kvarner očekuje 50-ak stručnjaka iz 20-ak zemalja, koji će na intenzivnom programu posjeta, u cilju pokazivanja najbolje prakse u gastronomiji Kvarnera, obići Kvarner na kružnoj četverodnevnoj turi…

Operativno će time započeti glavno obilježavanje statusa ERG. Uz to, održat će se finalni izbor najbolje tematske web stranice u sklopu svjetskog natjecanja World Foodie Websites Gala Award. Sve popraćeno u globalnim medijima, ističu nam u TZ-u Kvarnera.

Problemi koji traže rješenja

Posebno je važan Taste the Mediterranean Festival što će se održati u rujnu, po drugi put na Kvarneru, na Lošinju, a radi se o promociji destinacije kroz gostovanja internacionalno priznatih chefova, kako u lokalnim restoranima, tako i kroz masterclass radionice za učenike u srednjoj ugostiteljskoj školi.

Kada su otoci u pitanju, jako je važan i 7. međunarodni kongres o ruralnom turizmu što će se održati u svibnju na Rabu.

– Sva stručna događanja imaju za cilj kako promociju eno-gastro scene Kvarnera, tako i osvješćivanje stručne javnosti o značaju gastronomije Kvarnera i utjecaju jedne regije na globalna kretanja razvoja gastronomije i utjecaju na turistička kretanja.

Uz to, odnosno uz promociju pozitivnih značajki gastronomije, sam status Europske regije gastronomije i ukazuje na uočene probleme za koje je potrebno pronaći rješenja, primjerice nedostatak radne snage, nedovoljno razvijena poljoprivreda, potreba skraćivanja lanaca opskrbe, potreba povećanja površina pod vinogradima i poljoprivrednim kulturama, potreba razvoja manje razvijenih područja regije…

U sklopu stručnih događanja održat će se tematski paneli na kojima će brojni domaći i strani stručnjaci dati doprinos kroz odgovore na aktualna pitanja, naglašavaju u TZ-u Kvarnera.

Posvetimo li se samim otocima, i u njihovim su turističkim zajednicama itekako pripravni za brojna događanja koja slijede, ali i za, očekivano, velik posjet gastronomski orijentiranih turista. Sezonalnost koja je jako naglašena kod restoratera na otocima mogla bi biti problem. Željka Stašić direktorica je TZG-a Cresa, ujedno i vrlo iskusna u organizaciji i osmišljavanju najzahtjevnijih turističkih formi.

– U sklopu projekta Kvarner – Europska regija gastronomije 2026., Cres će se pozicionirati i promovirati kao atraktivna otočna destinacija u kojoj je gastronomija neraskidivo povezana s lokalnim identitetom, prirodom i održivim razvojem. Creska kuhinja nije rezultat trendova, već stoljetnog suživota čovjeka i prirode, što je danas sve više prepoznato i među gostima i među strukom.

Creska gastronomija temelji se prije svega na iznimno kvalitetnim lokalnim sastojcima koji čine dio doživljaja destinacije, a to su cresko maslinovo ulje, creska janjetina i sir, med od kadulje, tradicionalne slastice i druge delicije. Upravo te namirnice čine temelj jelovnika restorana koji posluju tijekom cijele godine i koji sustavno surađuju s lokalnim proizvođačima…

Takav model suradnje omogućuje da lokalne namirnice ostanu na otoku, da se njihova vrijednost dodatno valorizira te da se jača održivost otočnog gospodarstva.

Uz ugostitelje, u projekt su uključeni i lokalni proizvođači – maslinari, pčelari i uzgajivači ovaca – koji kroz izravnu opskrbu restorana, sudjelovanje u manifestacijama te promotivne aktivnosti dodatno jačaju prepoznatljivost creskih proizvoda.

U godini Europske regije gastronomije planiran je niz aktivnosti kojima će se dodatno valorizirati lokalna gastronomija, s posebnim naglaskom na proljetna događanja u sklopu projekta Cres na pijatu.

U sklopu projekta Cres na pijatu predstavljat će se lokalne namirnice otoka Cresa kroz travanj i svibanj, a dodatno je planirano i predstavljanje gastronomske ponude ostalih kvarnerskih destinacija u Cresu.

Poseban se naglasak stavlja na predsezonu i posezonu, s ciljem jačanja cjelogodišnje ponude i privlačenja gostiju koji traže autentična iskustva.

Cres kroz titulu Europske regije gastronomije vidi priliku ne samo za promociju, već i za dugoročno jačanje održivog modela razvoja u kojem su lokalna proizvodnja, ugostiteljstvo i identitet otoka neraskidivo povezani. Upravo takav pristup čini Cres autentičnim primjerom otočne gastronomije u širem kvarnerskom i europskom kontekstu, naglasila je Željka Stašić, direktorica TZ-a Cresa.

Željka Stašić / Foto; W. Salković

Svakako, Cres se i u gastronomskom smislu ima čime pohvaliti. Odlični restorani u samom središtu Cresa nude vrhunsku morsku gastronomiju, dok se Loznati mogu pohvaliti Bukaletom, restoranom koji na velik broj načina gastronomski maštovito tretira po mnogima najbolju hrvatsku – janjetinu.

Uz restoran organizirali su i mljekaru u čijem je fokusu proizvodnja sira vrhunske kvalitete. Na žalost, zbog količinskog siromaštva mlijeka, a ne žele ni po koji cijenu »petljati« s mlijekom iz nekih drugih sredina, jako traženog sira nema u dovoljnim količinama.

Snažna lokalna suradnja

Susjedni Krk je u čitavom jadranskom području jedan od najtemeljitijih kad je u pitanju njegovanje autohtone poljoprivrede, i dakako – gastronomija na njezinoj bazi.

Kad je u pitanju enokomponenta, Krk je daleko najnaprednija sredina u Primorsko-goranskoj županiji. O tome kako dočekuje početak Europske regije gastronomije razgovarali smo s Majdom Šale, direktoricom TZ-a otoka Krka.

– Program otoka Krka koji će se provoditi u 2026. godini u okviru inicijative Kvarner – Europska regija gastronomije predstavlja prirodni nastavak razvojnih prioriteta Turističke zajednice otoka Krka i otočnih lokalnih zajednica, usmjerenih na održivi turizam, autentičnost i snažnu lokalnu suradnju. Otok Krk već desetljećima njeguje prepoznatljivu gastronomsku tradiciju utemeljenu na vrhunskim otočnim namirnicama – maslinovom ulju, krčkoj janjetini, siru, medu, vinu žlahtini, samoniklom začinskom bilju, ribljim specijalitetima i sezonskom povrću…

Upravo spoj te bogate tradicije s modernim pristupom chefova, ugostitelja i lokalnih proizvođača učinio je Krk prepoznatljivom i cijenjenom gastrodestinacijom na hrvatskoj i međunarodnoj sceni, naglasila je Šale.

Majda Šale / Foto: BRUJO

Dio čitave te priče pretočen je i u knjizi »50 delicija otoka Krka« koju je prije nekoliko godina izdao u tiskovnom obliku TZ otoka Krka u suradnji s 20-ak ugostitelja otoka Krka, a ove godine dolazi i njezino digitalno izdanje.

U godini kada se cijelo područje Kvarnera predstavlja kao Europska regija gastronomije, otok Krk svoj će identitet predstaviti kroz krovni projekt »Krčko blago – okusi, ljudi i priče otoka«. Projekt u središte stavlja ljude – ugostitelje, proizvođače i lokalnu zajednicu – te njihove priče, znanja i proizvode koji čine temelj krčke gastronomije.

– Kroz projekt će se okupiti desetak ugostitelja i lokalnih proizvođača s cijelog otoka, dok će se dodatno valorizirati i predstaviti oko petnaest postojećih lokalnih gastroprograma. Oni će se nadograditi kroz degustacijske večeri, tematske gastronomske šetnje i interpretirane doživljaje, s naglaskom na sezonalnost i autentičnost.

Program je trenutno u fazi razvoja, a u njegovu pripremu uključene su sve otočne lokalne turističke zajednice. Već u siječnju započinju intenzivne pripreme koje će se odvijati kroz nekoliko faza – od definiranja savjetodavnih tijela i kriterija sudjelovanja, preko uključivanja ugostitelja putem prijava uz jasno postavljena ograničenja, do zajedničkog oblikovanja sadržaja u suradnji sa svim relevantnim dionicima.

Turistička zajednica otoka Krka, u suradnji sa svim lokalnim TZ-ima, već u veljači 2026. godine započinje s promocijom lokalnih gastronomskih specijaliteta na međunarodnim sajmovima.

Tako će se otok Krk predstaviti na sajmu Alpe Adria u Ljubljani, u suradnji sa Hrvatskom turističkom zajednicom. Ove godine posebno značajno jer je Hrvatska zemlja partner.

Poseban naglasak bit će stavljen na krčki pršut te tradicionalne slastice – presnac, imbriagon i slatke raviole. Ovo gostovanje u Ljubljani zamišljeno je kao svojevrsni uvod u bogat program koji slijedi tijekom godine, ali i kao znak pažnje prema slovenskim gostima, koji su tradicionalno među najbrojnijima na otoku Krku te često i vlasnici nekretnina.

Dobar primjer s Krka

Iako će se s gastroprogramima »Krčko blago – okusi, ljudi i priče otoka« intenzivnije marketinški započeti već ove godine, riječ je o višegodišnjem projektu. Cilj je dugoročno povezati gastronomiju s ostalim oblicima ponude koje se na otoku Krku razvijaju, osobito u funkciji jačanja pred i posezone.

Gastronomski sadržaji bit će povezani s kulturnim, outdoor i eno-gastro događanjima po kojima je otok Krk već prepoznat, stvarajući zaokružen i održiv turistički proizvod koji donosi dodanu vrijednost destinaciji i lokalnoj zajednici.

Projekt »Krčko blago« tako ne predstavlja samo promociju okusa, već i snažnu priču o identitetu otoka Krka – o ljudima, tradiciji i viziji održivog razvoja koji Krk pozicionira kao jednu od vodećih gastrodestinacija Kvarnera i Hrvatske, zaključila je Šale.

Foto: F. Heur

Što o Europskoj regiji gastronomije misle krčki ugostitelji, pitali smo jednog od onih koji rade tijekom cijele godine.

– S nestrpljenjem je iščekujemo. Želja nam je sudjelovati u svim njezinim manifestacijama, zbog čega smo se i prijavili našoj turističkoj zajednici. Vjerujemo da će biti višestruko korisna, iako još uvijek očekujemo prve konkretne upute – naglasio nam je Vlatko Milohnić, vlasnik restorana Pud brest, smještenog u selu po čijem nazivu većina njegovih stanovnika nosi prezime.

Vlatko Milohnić, Ivica Dobrinić i Goran Marević, predstavnici udruga sirara, vinara te maslinara / Foto: Mladen Trinajstić

Pud brest – koji radi tijekom cijele godine, osim nekoliko tjedana pauze potrebne za godišnje uređenje – zasigurno je primjer restorana, odnosno konobe, koja se izvrsno uklapa u sve ono što projekt ERG 2026 želi poručiti o svojim posebnostima.

Naime, Pud brest maksimalno koristi namirnice s »plavog« i »zelenog« lokalnog polja, što je u segmentu zelene komponente i dalje poprilična rijetkost. Većina namirnica dolazi iz vrlo uskog kruga lokalnih proizvođača, a njihova kvaliteta svrstava ih u sam vrh.

– Posjedujemo vlastiti plastenik i istinski se trudimo većinu povrća proizvesti sami. Ono što nemamo ili nemamo u dovoljnim količinama nabavljamo u najužem mogućem krugu, dominantno na otoku Krku, dodaje Milohnić, pojašnjavajući svoj pristup autohtonoj gastronomiji.

I pršut je, naravno, krčki – Kuća krčkog pršuta udaljena je svega osam kilometara od konobe Pud brest – baš kao i sir, jer ni Lakmartin, da spomenemo najpoznatije ime, nije udaljen više od petnaestak kilometara.

Vina koja se sljubljuju s finim tradicijskim jelima također poštuju izvornost i nose vrbnički potpis, a udaljenost do njih iznosi tek dvadesetak kilometara. Razvoj autohtonih sorti donio je i odličnu crnu pratnju bijeloj žlahtini, hvaljeni sansigot, pa je i vinska karta u potpunosti domaća.

Autohtona vina dobit će priliku za dodatnu promociju / Foto: TZ Krk

– Trudimo se uvijek predstavljati ono što nas je stvorilo, pa tako i kroz kulturu stola: težački život, rad u polju, ribarenje i pripremu jela od onoga najboljeg što imamo. Budući da dobro nije uvijek bilo ni obilno, naša je kuhinja vrlo maštovita, nutricionistički vrijedna i kvalitetna. Gosti to prepoznaju – imamo ih tijekom cijele godine, većina nam se vraća.

A kad smo već kod teme Kvarner – Europska regija gastronomije, vjerujem da bi ova godina mogla biti još uzbudljivija za nas i naše poslovanje. Ovo je vrijeme u kojem se mogu osvojiti novi gosti, ali i proširiti spoznaje o vlastitoj ponudi, zaključio je Milohnić.

Ujedno je, kroz svoj pedagoški rad, zaslužan i za profesionalne početke jednog od najvećih imena hrvatske gastronomije – svojeg nećaka, chefa Denija Srdoča, koji je prve profesionalne korake učinio upravo u konobi Pud brest.

TZO Krk

Autentična jela otoka Raba

Dio događanja planiran je i za Rab, otok koji je jedan od onih što su »izmislili« hrvatski turizam.

– Veseli činjenica da će ova godina proteći u znaku prekrasne titule koju je Kvarner zaista zaslužio, a to je Europska regija gastronomije. TZG Raba će kroz svoje aktivnosti u vidu posebnih prezentacija, sajmova, ali i manifestacija koje uključuju gastronomiju dati svoj obol, a tu će sigurno najveću ulogu opet imati Rabska fjera, koja je dogodine jubilarna, 25. po redu.

Pored Fjere planira se nekolicina gastromanifestacija, a s obzirom na to da je Rab poznat po odličnim autentičnim jelima kao što su Rabska torta, suhi štokalj s jajima i štufad, veseli nas što će naši ugostitelji pripremiti za svoje goste u 2026. godini.

Njihov trud se itekako vidi, jer pored onih sa cjelogodišnjim poslovanjem, bilježimo sve dulji rad ugostitelja, a i ranije otvaranje objekata te otvaranje za posebne prilike kao što je npr. adventsko razdoblje, naglasila nam je Ivana Matušan, direktorica TZG-a Raba.

Ivana Matušan / Snimio: Sergej DRECHSLER

Gastronomski gledano, jer do sad smo isticali samo »slana« jela, Rab uza svu silu dobrih i jako dobrih restorana, ima i jedan fantastičan slatki proizvod, Rabsku tortu. Ne samo što je izvorno rapska, nego je i u nutricionističkom smislu jako vrijedan i apsolutno moderan proizvod.

I da, ne smijemo zaboraviti ni Josipa Taribu koji svoje umirovljeničke dane provodi u rodnoj Supetarskoj Dragi, osobu koja je sasvim sigurno jedan od najznačajnijih temeljnih kamena onog što danas nazivamo gastronomijom Kvarnera.

Šetnju Kvarnerom završavamo na Lošinju. Vrhunski hoteli omogućili su i nastanak vrhunske gastronomije, restorana s Michelinovim oznakama i zvjezdicama. Oni su dakako fokusirani na izvornost i njezinu modernističku reinterpretaciju, a jako mnogo na razvoju gastronomije radi i malološinjska turistička zajednica.

– Dobivanje oznake Kvarner – Europska regija gastronomije 2026. za nas predstavlja veliko priznanje, ali i snažan poticaj da dodatno istaknemo gastronomski identitet otoka Lošinja. Otok vitalnosti već godinama sustavno razvija gastropriču koja se temelji na lokalnim i sezonalnim namirnicama, održivosti i povezanosti gastronomije sa zdravljem i vitalnošću…

Kroz naš dugogodišnji projekt Taste the Vitality danas okupljamo 17 ugostiteljskih objekata i više od 60 autentičnih specijaliteta. Riječ je o jelima koja se temelje na lokalnim i sezonskim namirnicama, jasno definiranim normativima te načinima pripreme i prezentacije koji čuvaju nutritivne vrijednosti i podižu energiju konzumenta – u potpunom skladu s identitetom Lošinja kao otoka vitalnosti.

Središnja proslava Europske godine gastronomije na Lošinju održat će se krajem travnja, kada tradicionalno otvaramo Feštu lošinjske kuhinje, koja će ove godine u potpunosti biti posvećena oznaci Europske regije gastronomije.

Poseban naglasak bit će stavljen na autohtona jela i namirnice karakteristične za otok Lošinj, uz njihovu suvremenu interpretaciju.

TZ Kvarner

U rujnu slijedi drugo izdanje gastrofestivala Taste the Mediterranean, koji na Lošinj dovodi renomirane međunarodne chefove kroz ekskluzivne večere, razmjenu iskustava s domaćim chefovima, panele i radionice posvećene gastronomiji.

– Posebno smo ponosni na masterclassove koje vrhunski chefovi održavaju u našoj ugostiteljskoj školi, gdje izravno rade s učenicima i budućim chefovima, prenoseći im znanje, iskustvo i vještine, ali i dodatnu motivaciju za upis i ostanak u ovim, danas izrazito deficitarnim zanimanjima. Na taj način Europsku regiju gastronomije ne doživljavamo samo kao promociju destinacije, već kao dugoročno ulaganje u znanje, ljude i održivi razvoj lokalne gastronomije, istaknuo nam je Dalibor Cvitković, direktor TZG-a Malog Lošinja.

Dalibor Cvitković / Snimio: Vedran KARUZA

S ne manje ponosa na njega se nadovezao i Ivan Milanović, predsjednik Udruženja obrtnika Cresa i Lošinja.

– Oznaku Kvarner – Europska regija gastronomije 2026 lošinjski ugostitelji doživljavaju kao snažan poticaj razvoju turizma u kojem gastronomija ima sve važniju ulogu u stvaranju identiteta i doživljaja destinacije. Kroz projekte koje već provodimo, temeljene na lokalnim i sezonalnim namirnicama, potvrđujemo da kvalitetna gastronomija značajno doprinosi konkurentnosti turizma na Lošinju…

Sa zadovoljstvom ćemo se uključiti u sva događanja, a posebno u edukativne programe i masterclassove, kako bismo dodatno popularizirali ugostiteljska zanimanja među mladima i osigurali održiv razvoj destinacije, zaključio je Milanović, čiji je Deveron pub jedan od objekata koji u Malom Lošinju radi tijekom cijele godine.

Ivan Milanović / Foto: B. Purić

 Creska kuhinja nije rezultat trendova, već stoljetnog suživota čovjeka i prirode, što je danas sve više prepoznato i među gostima i među strukom

Željka Stašić, direktorica TZG-a Cresa

 S obzirom na to da je Rab poznat po odličnim autentičnim jelima kao što su Rabska torta, suhi štokalj s jajima i štufad, veseli nas što će naši ugostitelji pripremiti za svoje goste u 2026. godini

Ivana Matušan, TZG Raba

 Otok Krk već desetljećima njeguje prepoznatljivu gastronomsku tradiciju utemeljenu na vrhunskim otočnim namirnicama

Majda Šale, TZ otoka Krka

Oznaku Kvarner – Europska regija gastronomije lošinjski ugostitelji doživljavaju kao snažan poticaj razvoju turizma u kojem  gastronomija ima sve važniju ulogu u stvaranju identiteta i doživljaja destinacije

Ivan Milanović, predsjednik Udruženja obrtnika Cresa i Lošinja

Otok vitalnosti već godinama sustavno razvija gastropriču koja se temelji na lokalnim i sezonalnim namirnicama, održivosti i povezanosti gastronomije sa zdravljem i vitalnošću

Dalibor Cvitković, TZG Malog Lošinja

Otok vitalnosti već godinama sustavno razvija gastropriču koja se temelji na lokalnim i sezonalnim namirnicama, održivosti i povezanosti gastronomije sa zdravljem i vitalnošću

Dalibor Cvitković, TZG Malog Lošinja