RIJEKA – Rektorica riječkog sveučilišta prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija u pozdravnom je govoru na trećim Danima doktoranada poslijediplomskog studija Medicinska kemija kazala da postoji mnogo izazova u svijetu doktorskih studija. Istaknula je krizu reproducibilnosti istraživanja, ne samo na razini Europe, nego i svijeta.

– Kada se istraživanja pokušaju reproducirati nikada ne pokazuju iste rezultate, što na neki način navodi na pitanje kakav nam je sustav, koliko su ta istraživanja stvarno kvalitetna? Također, govori se o istraživanjima koja sama sebi postaju svrha, a suočeni smo i s još jednim velikim izazovom. Činjenica je da nam konkurent postaje industrija.

Sve više istraživanja i inovacija događa se izvan sveučilišta, izvan instituta. Događa se u samoj industriji, bez nas, što postavlja velik izazov institucijama. Hoćemo li, na neki način ,postati marginalni, zato što se ne uspijevamo transformirati ili se na neki način prilagoditi novim trendovima, retorički je pitala Prijić-Samaržija.

Kultura slušanja

Kazala je i da reforma radi reforme nije dobra, ali da definitivno svi zajedno trebaju razvijati neku vrstu transformacije, unatoč tome što će neki reći da su reforme i transformacije »pomodne«.
– Trebamo razvijati kulturu slušanja, suočiti se s kulturom senioriteta, s nekim starim institucijskim obrascima i pokušati nadići ono što se danas naziva »blaming« kultura. Stalno nešto jedni druge krivimo, stalno nam je netko kriv, a trebamo početi razmišljati o sebi, rekla je rektorica. Govoreći o studiju Medicinske kemije kazala je da se na njemu okupljaju uistinu talentirani studenti.

– Možemo reći da ovdje imamo mlade talente koje bismo željeli imati i drugdje, ne samo na riječkom sveučilištu, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Doktorandi, vi ste naša budućnost, najbolji od najboljih. Važno je da budete s nama, da vas mi slušamo i da zajednički pokušamo nešto učiniti. Iako su vama istraživanja prioritet, pozivam vas da s nama dijelite svoja razmišljanja, prijedloge, jer trebate riječkom sveučilištu i hrvatskoj znanosti, kao i Europi i svijetu. Želim da se osjećate dovoljno snažnim da nam se nametnete s jednom kulturom kritike, jer je i ona važna, zaključila je Prijić-Samaržija.

Pročelnica Odjela za biotehnologiju prof. dr. sc. Miranda Mladinić Pejatović kaže da su Dani doktoranada postali središnja svečanost Odjela za biotehnologiju.

Interdisciplinarni Odjel

– Studenti i doktorandi su naš najbolji dio, središte zbivanja na našem Odjelu i oličenje svega što Odjel jest i što bi htio biti. Imamo zaposlen zaista velik broj doktoranada, 17, a u postupku zapošljavanja je još petero, tako da će uskoro doktorandi činiti 40 posto ukupnog broja djelatnika na Odjelu za biotehnologiju. Mnogo njih financira Hrvatska zaklada za znanost, ne samo preko znanstveno-istraživačkih projekata, nego i naše ostale djelatnosti, tako da ni nastava ne bi bila moguća bez Zaklade.

Mi im na tome zahvaljujemo, rekla je Mladinić Pejatović. U nastavku je naglasila interdisciplinarnost Odjela.
– Odjel za biotehnologiju je jedina akademska institucija u Republici Hrvatskoj registrirana u interdisciplinarnom području znanosti. Naši se doktorandi bave različitim područjima istraživanja, koja se nadopunjuju i isprepliću, te omogućuju da se šire sagledaju znanstveni problemi, opisala je pročelnica. Nadalje, smatra da je znanost vodič i čimbenik u napretku i rješavanju egzistencijalnih izazova.

– Znanost je cjepivom pronašla rješenje za epidemiju koronavirusa, a sigurna sam i da će naći rješenje za druge velike probleme koje imamo trenutno: klimatske promjene, onečišćenje mora te problem hrane i pića koji ćemo vjerojatno uskoro imati na planetu Zemlji. Vjerujem i da će biotehnologija imati značajan udio u tim rješenjima, kazala je Miranda Mladinić Pejatović. Okupljenima se obratila i izvršna direktorica Hrvatske zaklade za znanost, izv. prof. dr. sc. Irena Martinović Klarić. Ona je predstavila rad Zaklade koja je ušla u dvadesetu godinu postojanja.

Poruka za političke elite

– Dosad smo financirali više od 1.000 mladih istraživača i 1.200 projekata. Ukupno je 6.000 znanstvenika bilo uključeno u sustav Zaklade, a u proteklih je 20 godina isplaćena milijarda kuna. To je poruka za političke elite, nismo zadovoljni što smo isplatili milijardu u 20 godina, mi taj iznos moramo isplatiti u četiri godine. Molim vas da nas u tome podržite. Da budete glasni, kako ste i glasni kada treba kritizirati Zakladu. To jest u redu, ali treba njegovati i kulturu pohvale, kazala je Martinović Klarić. Nastavila je o radu Zaklade.
– Vrijednost Zaklade je u tome što inzistiramo na znanstvenoj kvaliteti i izvrsnosti. Ne znamo ih uvijek najbolje izmjeriti, dogode se tu greške, ali to je naš glavni moto. Napraviti natječaj i potruditi se da na natječaju pobijedi najbolji, zaključila je izvršna direktorica Hrvatske zaklade za znanost.