RIJEKA – Temeljni proračun Primorsko-goranske županije za 2022. godinu iznosit će oko 390 milijuna kuna dok će se konsolidirani proračun kretati oko 1,5 milijardi kuna. Kako je jučer izjavio župan Zlatko Komadina, ove je godine promijenjena metodologija izrade proračuna, s obzirom da trenutno u Županijskoj skupštini nema većine, te su dogovori s oporbom način na koji se nastoji izbjeći neusvajanje proračuna i nove izbore.

– Prošli tjedan, ali one koje slijede, obilježit će izrada proračuna za sljedeću godinu. Važno je reći da smo promijenili metodologiju izrade proračuna s obzirom na nepostajanje parlamentarne većine. Puno više razgovaramo s oporbom koja je uključena u izradu proračuna, održali smo radionicu kako se radi proračun i imat ćemo utvrđen nacrt proračuna prije nego što ga uputimo Županijskoj skupštini na dodtne konzultacije kako bismo osigurali da i njihovi prijedlozi eventualno uđu u proračun, drugim riječima da bismo postigli konsenzus oko usvajanja proračuna te izbjegli reperkusije i moguće nove izbore. Proračun će biti na razini lanjskoga, možda jedan dva posto porasta.

Naš je bazični proračun oko 390 milijuna kuna, konsolidirani je veći i iznosi oko 1,5 milijardi kuna, no o tome ćemo razgovarati kada utvrdimo nacrt. Ovaj tjedan imat ćemo mogućnost sazvati oporbu i predočiti im osnovne konture proračuna i dati im mogućnost da uvrste svoje prijedloge, kazao je Komadina.

Novinarima je odgovorio da dosad nije stigao nikakav prijedlog oporbe u smislu plana ili projekta, no potvrdio je da je oporba zatražila nacrt proračuna kako bi mogla dati neke korekcije.
– Moram otvoreno reći da je naš proračun realan, održiv i zadan. Nema tu puno slobode i ne postoji ladica u kojoj stoji neki novac, primjerice deseci milijuna. Postoji eventualno koji milijun oko kojeg možemo razgovarati, dodao je Komadina ističući kako nerealne amandmane sigurno neće prihvatiti.
Prioriteti proračuna za iduću godinu su završetak školskih objekata na Viškovu, Rabu i dogradnja škole u Rešetarima, a kroz projekcije predvidjet će se i škola u Dobrinju.

Okončat će se i započeti investicijski ciklus u Psihijatrijskoj bolnicu Rab i Lječilištu Veli Lošinj, a kako je najavio Komadina, financiranje će se potom okrenuti prema Thalassotherapijama, Zavodu za hitnu medicinsku pomoć i Dom zdravlja dok će se projekte žičare na Učki i Platku, školu Viškovo i Dom za starije osobe kandidirati za financiranje EU sredstvima. Komadina je pritom izrazio nezadovoljstvo proračunskom politikom zbog koje razvijene županije poput PGŽ-a stagniraju i uputio kritiku sustavu natječaja za europska sredstva za koji smatra da je postavljen centralistički.

– Osnovna opredijeljenja našeg proračuna su zdravstvo i školstvo, no moram nakon panela koji se ovaj vikend održao u Opatiji i bio posvećen proračunskoj politici 2022. godine i decentralizaciji, izraziti nezadovoljstvo. Naša je županija, koja se uz Zagreb i Istru ubraja u razvijenije dijelove Hrvatske, stagnira u proračunskom novcu. Županije se nakon posljednje porezne reforme uprosječuju te onima ispodprosječnima država nadoknađuje manjak sredstvima koje alimentiramo mi razvijeniji. Mi dotle nemamo porast i to treba promijeniti. Promjena teritorijalnog ustroja nema smisla bez temeljite decentralizacije fiskalne i funkcionalne države.

Znači ako radite regionalizaciju, tada državu treba decentralizirati na te regije. Sada smo došli do toga da smo preuzeli onaj dio poslova kojima država nije dobro upravljala, poput ureda državne uprave, i unaprijedili taj dio posla, no sve to košta naše građane i porezne obveznike. Također moram izraziti nezdavoljstvo činjenicom da su sustavi natječaja za euopska sredstva centralistički postavljeni. Sustav nije osmišljen da nama pripadne određeni novac pa da onda znamo što ćemo raditi, mi se najprije iscrpimo financijski u predfinanciranju, a onda za naš udio od 15 posto moramo napraviti projekte koji koštaju milijun kuna ili dva, da bi onda netko u resornom ministarstvu diskrecijski odlučio hoće li to proći ili ne. Dakle, imamo centralistički sustav upravljanja sredstvima Europske unije, konstatirao je Komadina.

Županija raspoređuje sredstva za mrežu malih sanjkališta Gorskog kotara. Od devet jedinica lokalne samouprave četiri su poslale prijavu, od kojih su Lokvama i Mrkoplju već dodijeljena sredstva. Lokve su tako dobile 400 tisuća kuna, a Mrkopalj 750 tisuća kuna. S obzirom da program traje četiri godine ostale jedinice lokalne samouprave PGŽ-u će dostaviti plan kada planiraju koristiti sredstva.

– Kad je riječ o Gorskom kotaru, župan je premijeru Plenkoviću uputio dopis kojim traži hitan sastanak kako bi se dogovorilo na koji će se način program razvoja Gorskog kotara artikulirati te kako će država, županija i lokalna zajednica, osigurati gospodarsku i demografsku opstojnost Gorskog kotara, rekao je jučer pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan, najavivši Dane regionalnog razvoja u Novom Vinodolskom koji se u organizaciji resornog ministarstva održavaju 21. i 22. listopada. Krpan je naglasio i da je Primorsko-goranska županija među najuspješnijima, a Općina Fužine druga na razini države po korištenju EU sredstava po glavi stanovnika.