Obrazovanje “malih i velikih”

Muška i Ženska klapa Kastav su posljednjih desetak godina također vrlo aktivne i uspješne u osmišljavanju i provođenju edukativnih programa usmjerenih k odgoju i obrazovanju mladih generacija, ali i odraslih. U tom smislu svakako su njihovi najznačajniji projekti Zakantajmo kako su nas vadili – program škole tradicijskog pjevanja s Muškom i Ženskom klapom Kastav koji se kontinuirano provodio od 2016. do 2021. godine posjetivši brojne osnovne škole, vrtiće te visokoobrazovne ustanove diljem PGŽ-a. Osobito se ističe veliki međunarodni projekt Škola tradicijskog pjevanja – Zapjevajmo kako su nas učili za odrasle, čije dvadesetomjesečno provođenje su od veljače 2022. do listopada 2023. godine, u okviru programa ERASMUS+, zajednički uspješno koordinirale i vodile obje kastavske klape u suradnji s partnerima iz Austrije, Mađarske, Slovačke i Slovenije. Cilj spomenutih projekata bio je poticanje zanimanja članova šire društvene zajednice, od onih najmlađih pa do najstarijih, za vrijednu tradicijsku kulturu, ali i njena međunarodna promidžba poradi poticanja na aktivno uključivanje u očuvanje i promicanje naše bogate glazbene baštine, osobito one vokalne kojoj su izvorište klapsko pjevanje te sviranje i pjevanje na istarskoj ljestvici, ta dva dragulja naše tradicijske kulture upisana na popis nematerijalne kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.

Tri desetljeća harmonije i ženstvenosti

Među prvim članicama koje su u travnju 1994. godine sudjelovale u radu klape nakon njezina osnivanja su: Brigita Baričević i Aleksandra Jambrek Monjac (I. sopran), Sandra Stanić i Sandra Kinkela Košuta (II. sopran), Radmila Zaletel, Natali Sergo i Zrinka Tolić (I. alti) te Irena Grdinić i Mirjana Kos Nalis (II. alti). Od samog početka klapa je imala i svoje umjetničke voditelje, a Sanjin Ljubotina bio je na tom mjestu kratko 1994. godine, dok je Saša Matovina preuzeo vodstvo od 1. siječnja 1995. godine i tu ulogu obnaša i danas. Posebno su upečatljive članice s dugogodišnjim stažom i promjenama glasova unutar klape.

Kroz sastav klape su između ostalih prošle i Martina Sušanj Peršić (II. alt, odnosno II. sopran od rujna 1995. do prosinca 2007.), Marijana Kalčić (II. sopran od rujna 1995. do siječnja 1997.), Marina Košta (II. sopran, a po potrebi i I. sopran od svibnja 1996. do travnja 2001.), Asja Magaš (I. alt od srpnja 1997. do rujna 2003.), Sandra Rutar (I. sopran od listopada 1997. do rujna 2000.), Mirjana Klarin (II. alt od listopada 1997. do listopada 1999.), Željka Mitrić (I. alt od svibnja do prosinca 2000.), Anamarija Knego (I. sopran od rujna 2000. do lipnja 2003.), Ariana Bossi (I. sopran tijekom druge polovice 2003.), Katja Budimčić (I. sopran od prosinca 2003. do kolovoza 2004.) i Kristina Bojović (II. sopran od veljače 2008. do svibnja 2013.). Aktivne članice koje danas čine sastav Ženske klape Kastav su: Helena Labus Bačić (I. sopran od 2004.), Silvia Zoretić (II. sopran, a po potrebi i I. sopran od početka 2008.), Ivana Precetti Božičević (II. sopran od listopada 2012.), Radmila Zaletel (I. alt od travnja 1994., odnosno II. sopran od siječnja 1997.), Aleksandra Jambrek Monjac (II. sopran od 2019.), Snježana Ćiković (II. sopran od srpnja 1997., odnosno I. alt od rujna 2000.), Irena Grdinić (II. alt od travnja 1994., odnosno I. alt od rujna 1995.), Natali Vičić (II. alt od rujna 1995., odnosno I. alt od ožujka 2002.), Tanja Kalac (II. alt od ožujka 2002., odnosno I. alt listopada 2005.), Adriana Senčić (II. alt od listopada 2005.), Maja Stepančić (II. alt od rujna 1999.) i Đurđica Zoretić (II. alt od siječnja 2001.). S tugom se sjećamo i Damire Mohorovičić (II. sopran od siječnja 2001.), koja je preminula 26. svibnja 2019. godine.

1994.

godine osnovana je Ženska klapa Kastav

Počeci klape pod voltama

Četiri mladića od 6. lipnja 1992. godine spontano se počinju sastajati po kastavskim kalama, trgovima, pod voltama, a cilj je bio druženje i zabava uz otkrivanje tajni i mogućnosti koje pruža čovjekov glas. Među ranim članovima svakako se ističu osnivači Zoran Grbčić (I. tenor), Miodrag Zajc (II. tenor), Vedran Mlakar (bas) te Saša Matovina (bariton), koji 23. siječnja 1994. godine preuzima ulogu umjetničkog voditelja klape, a od ožujka 1995. prelazi u dionicu II. tenora.

Sastanci te vrste bili su gotovo svakodnevni, prožeti oduševljenjem pronalaženja zajedničke harmonije stvorene samo glasom u ambijentu koji je nadahnjivao. Već krajem srpnja te iste godine, javlja se i ideja o organizaciji Prvog susreta klapa Sjevernog Jadrana koji će se i održati 12. rujna 1992. godine na Lokvini. Svjesni premalog broja pjevača, klapa se u kolovozu proširuje dolaskom novih članova pa tako na Lokvini nastupa u sljedećem sastavu: Zoran Grbčić i Edvard Ciceran (I. tenori), Miodrag Zajc i Ivica Lukanović (II. tenori), Saša Matovina i Bojan Stanić (baritoni), Vedran Mlakar i Franjo Lakota, inače, član Klape Istarska vila iz Kastva koji je pomogao mladoj klapi (bas).

Svojim stručnim savjetima, u pripremama mlade kastavske klape za njezin prvi nastup pomogli su Erol Mlakar i Smiljan Grbac. Značaj Prvog susreta klape Sjevernog Jadrana nije samo u tome što je to prvi nastup Muške klape Kastav. Neki su članovi imali višestruke uloge ili su se vraćali u klapu, poput Bojana Stanića, koji je bio bariton tijekom ljeta 1992., a zatim se ponovno pridružio 1994. godine kao bas, da bi od siječnja 1998. pjevao kao bariton. Edvard Ciceran također je imao dva razdoblja u klapi, prvo kratko 1992. kao I. tenor, a potom od 1994. do 2003. kao II. tenor. Kroz godinu, klapa je doživjela i smjenu generacija. Dok su neki članovi poput Denisa Crnjakovića, Roberta Štefančića, Nikole Čučkovića, Marija Crepulje, Gorana Lučića, Nenada Blažića i Edvarda Titlića prestali s aktivnim članstvom, novi su glasovi pristizali. Aleksandar Pauletić je I. tenor od siječnja 1994. godine i još uvijek je aktivan član. Među aktivnim članovima koji su se klapi kasnije pridružili su Dino Škamo (bas od 1995.), Mislav Galler (bariton od 2001., donosno II. tenor od 2014. te od kolovoza 2016. povremeni član), Zlatko Vičić (bas od 2001.), Zoran Buneta (bas od 2001. te povremeni član od 2018.), Alen Rubeša (bariton od 2013.), Tin Čubranić (bariton od 2014.), Floris Slosar (bas od 2014. te povremeni član od početka 2025.), Marino Ivaničić (II. tenor od 2016.), Valter Simčić (bas od 2018.) i Ivica Šanko (II. tenor po potrebi I. tenor od 2019.). Prisjećamo se i bivšeg člana Nevija Maričića (baš od početka 1998. do kraja 2000.), koji je preminuo krajem listopada 2020.

Župan Ivica Lukanović dio je povijesti Klape Kastav

– Počeci Klape Kastav sežu u rane devedesete, kada je diljem Hrvatske vladao veliki entuzijazam. Uvjeti su bili skromni, a želja velika da se pjesmom izrazi identitet i kultura. Sudjelovao sam na samom početku, s obzirom na moje tadašnje iskustvo pjevanja u »staroj« Muškoj klapi Kastav bio sam jedan od iskusnijih. Sastajali smo se po kastavskim uličicama i trgovima i pjevali s velikim veseljem. Nismo na početku imali ni prostorije za rad, ali smo imali naklonost Kastavaca koji su jedva čekali naše nastupe. Pomagali su nam oni koji su imali glazbenog iskustva. Često su uz nas bili Smiljan Grbac i Erol Mlakar, a ponekad smo održavali probe u domu Mlakarovih i u mom dnevnom boravku jer smo tamo imali klavir. Sjećanja su jako snažna i lijepa na ta vremena, ali i na ove sadašnje trenutke vezane uz Klapu Kastav. Oni su ponos Grada Kastva i naši prezenteri gdje se god pojave. Treba reći da je sve postalo ozbiljnije kada je Saša Matovina uz glazbu vezao svoj život, završio akademiju i preuzeo konce u svoje ruke. On je daleko najzaslužniji da je Klapa Kastav trajna kvaliteta i ponos Kastavštine i našeg šireg kraja.

Moje prijateljstvo s klapom Kastav je veliko i ono je vezano uz naše zajednice početnike, uz pjesmu, druženja i putovanja. S njima sam proputovao pola svijeta i uz njihovu pjesmu uplovio u bračne vode, kaže nam župan Lukanović.

Koledvari

Kad je riječ o očuvanju narodne baštine, zasigurno treba istaknuti i aktivno uključivanje u očuvanje narodnih običaja našeg zavičaja. Naime, članovi Muške klape Kastav baš ove godine obilježavaju punih 30 godina otkako su 1995. obnovili koledvanje na blagdan Sveta tri kralja u Kastvu i Kastavštini, nakon što je ovaj prastari kastavski običaj čestitanja božićno-novogodišnjih blagdana zamro, sada već daleke, 1946. godine, prigodom tada posljednje čestitarske ophodnje na području Kastva. Upravo se u prigodi ove značajne obljetnice, tijekom adventskoga vremena ove godine, očekuje objavljivanje novog albuma koji će Kastavke i Kastavci posvetiti božićnom repertoaru. Album božićnih pjesama koji je u pripremi, nosi naslov “Porodil se j'”, prema narodnom božićnom napjevu iz Kastva “Porodil se j’ Kralj nebeski” koji je zapisao i obradio Ivan Matetić Ronjgov, a na njemu će, pored božićnih narodnih napjeva Istre, Hrvatskog primorja, Dalmacije, osobito onih koji prate običaj kolendavanja u Dalmaciji, i svih ostalih krajeva Hrvatske, prvi put biti, njihovom diskografskom dostupnošću, sačuvani i napjevi vezani uz običaj koledvanja u Kastvu.