RIJEKA – Na pragu smo potpuno novih kemijskih pametnih lijekova za tumore koji djeluju potpuno drugačije od svega što smo do sada imali. Važno je reći da smo do sada, kao znanstvenici, uspjeli ciljano blokirati oko 20 posto proteina koji uzrokuju razne bolesti, uključujući tumore, a 80 posto je još uvijek nedjelotvorno. Upravo zbog toga što novi lijekovi ne djeluju kao inhibitori, već razgrađuju proteine, imaju mogućnost da dijapazon proteina koji uzrokuju bolesti povećaju s 20 na 40, 60 ili više posto – istaknuo je na sinoćnjem predavanju “nove terapijske metode u borbi protiv tumora”, prof. dr. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu.

On je u društvu s prof. dr. Igorom Štagljarom, molekularnim biologom sa Sveučilišta u Torontu, sinoć sudjelovao na događanju “Skeptici u pubu” koje organizira Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja. Govoreći o uspjesima i problemima u liječenju tumora, prof. dr. Đikić je ustvrdio da su do sada postignuti ogromni uspjesi, međutim tumori su vrlo promjenjive bolesti i uspješno izbjegavaju terapiju.

– Da bismo bili uspješni, moramo biti brži u stvaranju novih dijagnostičkih metoda kako bismo na vrijeme otkrivali promjene u tumorima, poručio je prof. dr. Đikić.

Ističući pametne lijekove i kombiniranu imunoterapiju s modernim lijekovima, napomenuo je da je imunoterapija prije desetak godina bila revolucionarna.

– Primjerice, kod liječenja melanoma danas se 40 posto ljudi potpuno izliječi samo jednom imunoterapijskom dozom. Samo s tom jednom dozom izbjegnu tumore koji su bili ubojice za šest do 12 mjeseci unatrag 10 ili 15 godina, a imunoterapiju danas koristimo i za druge tumore, kazao je prof. dr. Đikić.

Podsjetio je i da je lani u znanstvenom časopisu Cell objavio rad u kojem je pokazao kako tumori preko svojih rezistentnih metoda izbjegavaju imunoterapiju, a govoreći o novim kemijskim spojevima koji su velika nada u budućem liječenju tumora, istaknuo je da se više ne govori o trenutačnoj inhibiciji tumorskog rasta, nego o njihovoj potpunoj razgradnji.

– Kada ih razgradite, onda se više ne mogu napraviti rezistenti. U tome je velika prednost novih lijekova. Danas imamo više od 30 kliničkih pokusa koji ciljano djeluju na proteine koji uzrokuju tumore, ustvrdio je prof. dr. Đikić.

Ujedno je dodao da je njegovo sinoćnje gostovanje usmjerio i na mlade s ciljem njihove motivacije kako bi vidjeli koliko je znanost izbirljiva, ali atraktivna profesija.

Dodajući da su tumori drugi uzrok smrtnosti u svakoj zapadnoj civilizaciji, prof. dr. Štagljar je napomeno da su takvi podaci i u Hrvatskoj.

– Prije dvije godine u Hrvatskoj je umrlo 13 tisuća ljudi od različitih tumora, kazao je prof. dr. Štagljar.

Predstavljajući nove metode u liječenju tumora, osvrnuo se i na nedavno objavljen znanstveni rad u časopisu Nature Biotechnology u kojem je objasnio kako se umjetna inteligencija može koristiti u stvaranju lijekova.

– Putem umjetne inteligencije možemo stvoriti prototipove lijekova za svega dva do tri mjeseca, a za to nam inače treba šest do osam godina, zaključio je prof. dr. Štagljar.