RIJEKA – Sveučilište u Rijeci jučer je ponovo pokrenulo postupak za izbor rektora za mandatno razdoblje od 2026. do 2029. godine. Riječ je o trećem pokušaju izbora nakon što su prethodna dva završila s neriješenim ishodom, odnosno dvoje kandidata oba puta su dobili isti broj glasova članova Senata. U oba pokušaja u završnicu izbora ušli su dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Goran Hauser i prorektorica prof. dr. Senka Maćešić, a oboje su izbore završili s istim brojem glasova. Kao treća kandidatkinja na oba natječaja javila se i prorektorica prof. dr. Marta Žuvić, no oba puta nije ušla u uži izbor, dok je na drugom natječaju jedan od kandidata bio i nekadašnji dekan Fakulteta za fiziku, izv. prof. dr. Marin Karuza, koji također nije ušao u uži izbor.

Senat povećan

Tko će se sve kandidirati u trećem pokušaju izbora rektora, znat će se nakon 3. studenoga, kada će se zaključiti natječajni postupak, ali sada je već izvjesno da će treću sreću okušati prof. dr. Hauser, koji je to i potvrdio za naš list. Njegova protukandidatkinja, prof. dr. Maćešić, jučer nije htjela iznijeti svoju odluku, već je pojasnila da je sve još otvoreno te da će u idućih nekoliko tjedana donijeti konačnu odluku, dok je prof. dr. Žuvić definitivno odlučila izostati iz nove utrke za rektorsku funkciju. Kao i prof. dr. Maćešić i prof. dr. Karuza jučer se izjasnio da konačnu odluku o tome hoće li se ponovo okušati u utrci za rektora nije donio.

Kandidata za rektora predlaže vijeće sastavnice ili mora imati potpise najmanje 5 posto nastavnika Sveučilišta, odnosno sastavnica Sveučilišta. S obzirom na to da Sveučilište ima 974 nastavnika, kandidati moraju prikupiti 49 potpisa. Treći izborni proces odvijat će se prema nepromijenjenim statutarnim pravilima, što znači da će trajati više od dva mjeseca, a konačni izbor Senat će provesti 11. prosinca. Predsjednik povjerenstva za izbor rektora ponovo je dekan Pravnog fakulteta prof. dr. Dario Đerđa, a jedina je novost da Senat sada broji 23 člana, zbog osnivanja Fakulteta za logopediju, što smanjuje mogućnost dosadašnjeg neriješenog ishoda glasanja koje je završavalo s 11 glasova za oboje kandidata u završnici.

Sjednica Senata na kojoj će Povjerenstvo izvijestiti Senat o prispjelim prijavama kandidata i na kojoj će Senat utvrditi listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor rektora održat će se odmah po okončanju natječaja, 4. studenoga, a liste kandidata, životopisi, izjave kandidata o prihvaćanju kandidature i programi rada bit će objavljeni 6. studenoga na stranicama Sveučilišta i sastavnica. Svaki kandidat bit će u mogućnosti javno predstavljati svoj program rada do 8. prosinca.

Institut predizbora

Ako se na natječaj javi više od dvoje kandidata, mora se provesti novouvedeni institut predizbora koji je novost ne samo za riječko sveučilište, već i cjelokupni hrvatski visokoškolski sustav. Naime, kako bi se postigla veća transparentnost, uvedeni su predizbori koji omogućuju da svi članovi fakultetskih i odjelnih vijeća sudjeluju u izboru rektora, a to znači i obavezu javnog predstavljanja programa svih kandidata. Prema tom izbornom sustavu svaki kandidat svoj program treba predstaviti članovima svih sastavnica, čime sadržaj programa dobiva na značaju. Na taj način dana je mogućnost da svi mogu sudjelovati u izborima i iskazati individualni stav koji program i koga preferiraju za rektora Sveučilišta. Također, između svih kandidata za rektora, svaka sastavnica za konačne izbore predlaže dvoje koji su dobili najveći broj glasova nakon izjašnjavanja pojedinih fakultetskih vijeća, a taj će se izbor održati 10. prosinca. Senat, u konačnici, između dvoje koji su dobili najviša rangiranja na svakoj od sastavnica, izabire rektora.