Ulazimo u samo srce turističkoj sezone i s obzirom na stalne promjene u sigurnosnom okruženju, razgovarali smo s načelnikom Policijske uprave primorsko-goranske Harijem Brnadom o ključnim aspektima djelovanja policije u Primorsko-goranskoj županiji. Hari Brnad nalazi se na čelu Policijske uprave od ožujka 2023. godine, a u svojoj dugogodišnjoj karijeri obavljao je i dužnost zapovjednika Specijalne jedinice policije Rijeka, kao i zapovjednika policijske postaje u Opatiji, rukovoditelja u Sektoru kriminalističke policije te zamjenika načelnika Policijske uprave. Hrvatski je branitelj i dragovoljac Domovinskog rata te nositelj nekoliko odlikovanja.

Svjesni potrebe za popunjavanjem redova, MUP je pokrenuo kampanju pod motom “Budi zakon! Odaberi poziv, a ne posao!”. Cilj je privući mlade i motivirane pojedince kroz programe obrazovanja. Ti su programi osmišljeni da polaznicima pruže potrebna znanja i vještine za uspješno obavljanje policijskih poslova, uz razvijanje karaktera i tjelesne spremnosti. Po završetku, polaznici se raspoređuju u policijske uprave. Hari Brnad se nada da će ovakav pristup, uz poboljšanje materijalnog statusa policijskih službenika, dovesti do povećanja broja novozaposlenih.

Natječaj za policajce

Postoji li interes mladih za rad u policiji?

– Ministarstvo unutarnjih poslova kontinuirano radi na privlačenju i edukaciji novih policijskih službenika. Trenutačno su otvorena dva važna natječaja s prijavama do 1. kolovoza. U program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka primamo 550 polaznika, dok će dvogodišnji program za zanimanje policajac/policajka upisom učenika u treći razred primiti 130 učenika za naše potrebe i dodatnih 20 za Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Uvjeti za polaznike srednjoškolskog obrazovanja odraslih uključuju državljanstvo RH, završenu srednju školu, dob do 28 godina na dan početka nastave, te posebnu psihičku i tjelesnu spremnost. Tijekom jedenaestomjesečne prekvalifikacije, polaznicima su osigurani svi nastavni materijali, sportska oprema, dodatno osiguranje, mjesečna stipendija od 250 eura, te smještaj i prehrana.

Kakav je program obuke?

– Što se tiče programa obuke, on se uvijek razvija. Imamo Službu za policijski trening koja je zadužena za područje rukovanja i gađanja vatrenim oružjem, primjene borilačkih vještina i opću tjelesnu pripremljenost. Stupanj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti ključan je za obučenost policajaca. Također, MUP i Policijska akademija “Prvi hrvatski redarstvenik” veliku važnost pridaju razvoju sporta unutar sustava. Nadalje, policijski službenici imaju obvezu kontinuiranog stručnog usavršavanja tijekom cijele godine o raznim aktualnim temama, kako bi uvijek bili u toku s najnovijim informacijama, tehnologijama i znanjima. Kroz različite seminare i tečajeve, kako u zemlji tako i u inozemstvu, stalno se dodatno usavršavaju.

Osobni dokumenti

Srce je ljetne sezone. Koje su glavne aktivnosti policije u pogledu povećanog broja ljudi?

– Tijekom svibnja i lipnja održali smo niz koordinativnih sastanaka s ključnim dionicima u sustavu sigurnosti – od predstavnika Policijske uprave Kopar i Policijske postaje Ilirska Bistrica, preko PGŽ-a, Turističke zajednice Kvarnera, sudova, vatrogasaca, hitne pomoći, civilne zaštite, do državnog inspektorata. Također smo se sastali s predstavnicima HAC-a, HC-a, Županijske uprave za ceste i Bina Istre kako bismo osigurali protočnost prometa, identificirali kritične točke i odredili alternativne pravce. Kako bismo uspješno odgovorili na povećani opseg poslova, zatražili smo i dobili ispomoć u ljudstvu i tehnici iz drugih policijskih uprava. Od 15. lipnja do 15. rujna imat ćemo dodatnih 30 policijskih službenika temeljne, prometne i kriminalističke policije. Jedan od naglasaka je i na mjerama samozaštite, uključujući tehničke sustave zaštite koji imaju snažan preventivni učinak i služe kao dobar alat u kriminalističkim istraživanjima. S porastom broja gostiju, nažalost, raste i broj imovinskih kaznenih djela, pa je prevencija ključna.

Za izdavanje osobnih dokumenata u nekim dijelovima Hrvatske, velike su gužve u ovim ljetnim mjesecima. Kakva je situacija u Rijeci i koje su mjere poduzete ili planirane kako bi se smanjilo vrijeme čekanja i poboljšala učinkovitost?

– U posljednjih godinu dana Policijska uprava primorsko-goranska nije zabilježila veći broj zahtjeva građana za zamjenu osobnih isprava i stoga nemamo ni značajnih gužvi. Pojačan broj zahtjeva građana bilježili smo samo nakon prestanka epidemije COVID-19, kada su građani morali zamijeniti istekle isprave. U nastojanju da poboljšamo kvalitetu usluge, građanima je dostupna usluga eRedomat, koja omogućuje jednostavno rezerviranje termina za točno određeni dan i sat. Na taj način dnevno obradimo oko 70 zahtjeva. Putem eRedomata moguće je i uzeti broj za tekući dan bez fizičkog dolaska u MUP, te provjeriti status broja putem mobitela. Važno je spomenuti da je od 24. srpnja 2023. godine ukinuta mjesna nadležnost za izdavanje osobnih iskaznica, što znači da se zahtjevi mogu podnijeti u bilo kojoj policijskoj upravi ili postaji u Hrvatskoj, neovisno o mjestu prebivališta. Kontinuirano potičemo građane na korištenje usluge e-Građani, poput aktivacije elektroničke osobne iskaznice na eKiosku u šalter sali, kako bi što više usluga obavljali od kuće, bez dolaska u šalter dvoranu.

Radne dozvole

S obzirom na sve veći broj stranih radnika, postoje li planovi za pojednostavljenje administrativnih procedura?

– Proces prijave za boravak državljana trećih zemalja u RH uključuje nekoliko koraka reguliranih zakonodavstvom. Poslodavac najprije podnosi online zahtjev Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za izdavanje dozvole za boravak i rad, gdje se provodi test tržišta rada. Zahtjev za produljenje dozvole podnosi se u policijskoj upravi ili postaji prema mjestu boravišta stranca. Nakon obrade zahtjeva, policija donosi odluku. Državljani trećih zemalja na privremenom boravku dužni su prijaviti boravište i adresu stanovanja u roku od tri dana od ulaska u RH. U našoj službi za državljanstvo i strance uspostavljena su četiri šalterska mjesta, a posao je dodatno ubrzan time što jedan od šaltera služi isključivo za uručenje gotovih isprava. Također, postupci za hrvatske državljane i državljane trećih zemalja obavljaju se u različitim terminima tijekom radnog vremena, odnosno u dvije smjene od 8 do 19 sati svakog radnog dana. To doprinosi manjoj koncentraciji građana i efikasnijem pružanju usluga.

Kako ocjenjujete opću sigurnosnu situaciju u Primorsko-goranskoj županiji? Postoje li određena područja ili trendovi koji vas posebno zabrinjavaju?

– Opću sigurnosnu situaciju na području Policijske uprave primorsko-goranske ocjenjujemo dobrom. Protekle godine zabilježen je pad ukupnog broja kaznenih djela od 7,9% (bez prometa), dok je broj prekršaja protiv javnog reda i mira bio na razini prethodne godine. Ovaj trend nastavljen je i u prvih šest mjeseci ove godine, s daljnjim smanjenjem kaznenih djela (1,1% manje) i prekršaja javnog reda i mira (8,9% manje). Stalne napore ulažemo i u povećanje sigurnosti u prometu. U prvih šest mjeseci ove godine sedam je osoba smrtno stradalo, a zabilježeno je 5% više prometnih nesreća u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Gledajući u cjelini, prošle godine i u prvih šest mjeseci ove, nismo zabilježili događaje koji su doveli do većeg uznemirenja javnosti. Tijekom turističke sezone dodatno se fokusiramo na javna okupljanja s većim brojem građana, uglavnom na otvorenom. To zahtijeva posebnu pažnju policije i odgovarajuću suradnju s organizatorima.

Internetski kriminal

Koje su najveće prepreke u borbi protiv organiziranog kriminala i imate li nove strategije za suzbijanje tog oblika kriminaliteta?

– Najveće prepreke su transnacionalna priroda kriminalnih mreža unutar EU-a i njihova povezanost s organizacijama izvan Unije, što otežava kazneni progon zbog razlika u zakonodavstvu. Nadalje, korupcija i infiltracija u zakonite gospodarske tokove te digitalna sofisticiranost kriminaliteta, gdje kriminalci koriste napredne tehnologije, predstavljaju značajne izazove. Što se tiče strategija, hrvatska policija ima sveobuhvatnu nacionalnu strategiju za borbu protiv organiziranog kriminaliteta i korupcije, usklađenu s relevantnim europskim i međunarodnim instrumentima, uključujući UN-ove konvencije i EU-ovu platformu EMPACT. Policijska uprava primorsko-goranska u borbi protiv organiziranog kriminaliteta koristi multidimenzionalni pristup. To uključuje suradnju s USKOK-om i EPPO-om, provođenje međunarodnih operacija, ciljanih lokalnih akcija i preventivnih mjera tijekom turističke sezone. U posljednjih nekoliko godina proveli smo niz kriminalističkih istraživanja organiziranih kriminalnih skupina vezanih za krijumčarenje droga i migranata, kibernetički kriminalitet, subvencijske prevare i korupciju.

Internetski kriminal sve je veća prijetnja, osobito za starije građane. Koje su vaše preporuke starijim građanima za sigurnije korištenje interneta i kako se policija bori protiv ovakvih prevara?

– Osobe starije životne dobi često su žrtve računalnih prevara zbog svoje dobi, nepažnje ili neinformiranosti. Mnogi koriste društvene mreže i zbog usamljenosti vjeruju u lažna prijateljstva ili “ljubavi”, dok neki žele ostvariti dobit kupnjom dionica i povjeruju u lažne oglase, ostajući bez ušteđevine.

Naš savjet građanima je da na društvenim mrežama ne vjeruju osobama koje nisu upoznali u stvarnosti. Neka budu sumnjičavi prema ponudama koje obećavaju veliku dobit, a za bilo što sumnjivo neka se obrate policiji pozivom na 192 ili dolaskom u postaju. Pri online kupovini preporučuje se provjera recenzija ili savjetovanje s osobom od povjerenja. Posebnu pažnju treba obratiti na e-mail ili SMS poruke u kojima se traži ažuriranje podataka ili uplata zbog nekog navodnog kažnjivog djela. Protiv ovakvih prevara borimo se edukacijom što većeg broja građana diljem županije te objavljivanjem primjera računalnih prevara na web stranici Policijske uprave.

Odlična suradnja s lokalnom zajednicom

Kakva je suradnja s lokalnom zajednicom?

– Imamo odličnu suradnju s lokalnom zajednicom, udrugama i drugim institucijama. Prva Vijeća za prevenciju kriminaliteta na području lokalnih zajednica osnovana su već 2010. godine s ciljem koordinacije aktivnosti i prepoznavanja devijantnih ponašanja. Od 2020. godine provodi se “Sporazum o međuresornoj suradnji i koordinaciji u području sprječavanja nasilja i drugih ugrožavajućih ponašanja na lokalnoj razini”, potpisan između relevantnih ministarstava. Zahvaljujući tom sporazumu uspostavljeni su gradski i općinski timovi za prevenciju i borbu protiv nasilja i drugih ugroza. Članovi timova su načelnici policijskih postaja, ravnatelji obrazovnih ustanova, predstavnici socijalnih službi, zdravstva, podrške žrtvama i svjedocima te probacijskih ureda. Sastanci se održavaju najmanje jednom mjesečno, razmatra se aktualna problematika poput nasilja među mladima, okupljanja koja narušavaju javni red i mir, te prometnih prekršaja.

Preventivne aktivnosti i edukativne akcije

Koliko je policija angažirana u edukativnim i preventivnim programima usmjerenim na podizanje svijesti građana o raznim oblicima kriminala, uključujući i internetske prevare?

– Tijekom cijele godine provodimo intenzivne preventivne aktivnosti. Prošle godine održana je 21 edukacija za članove klubova starijih osoba. U prvih šest mjeseci ove godine održali smo 11 edukacija, uključujući online edukacije za iznajmljivače apartmana, edukacije za spasioce na plažama te osam edukacija za građane i umirovljenike o imovinskom kriminalitetu i računalnim prevarama. Nastavlja se i preventivna kampanja MUP-a “Web heroj” s ciljem podizanja svijesti o računalnim prijevarama kod starijih osoba. U centru Rijeke, u izlogu Turističkog informativnog centra, na digitalnom oglasu nudimo savjete za prevenciju imovinskog kriminaliteta, dok se u autobusima Autotroleja prikazuje video o prevenciji džepnih krađa. Digitalni oglasi postavljeni su i u Opatiji i Crikvenici. Tijekom ljeta, u sklopu projekta “Sigurna turistička destinacija”, građani i turisti imaju priliku izravno komunicirati s policijskim službenicima na informativnim punktovima, gdje dobivaju korisne savjete i letke. Prošle godine održano je 17 informativnih punktova i 38 obilazaka plaža, kampova i parkirališta, u kojima su sudjelovali i strani policijski službenici.