DELNICE – Slovenija je vjerojatno prva koja je na Balkanu krenula s tzv. planinarskim obilaznicama.

Primjerice, prva od njih – Slovenska planinska pot, otvorena je davne 1953. godine, a nakon nje osmišljavane su i prezentirane i mnoge druge koje su Sloveniju učinile jednom od najdražih zemalja mnogim ljubiteljima planina.

Vrlo zanimljiva obilaznica nazvana GEOSS planinarska obilaznica otvorena je 2005. godine i to u okviru obilježavanja 100 godina postojanja Planinarskog društva Litija.

Gile na polaznoj točci GEOSS-a

Riječ je o obilaznici koja polazi iz slovenskog geodetskog središta, a to je područje oko Litije. Ta je lokacija, sukladno planinarskoj tradiciji naših susjeda, kvalitetno obilježena, a iz te ishodišne točke kreće iznimno zahtjevna obilaznica koja se temelji na točkama raspoređenima po svim pravcima.

Obilaznica se sastoji od točno 100 obaveznih vrhova – bez mogućnosti zamjene, biranja ili preskakanja. Svaki od tih vrhova treba osobno posjetiti, bez obzira na udaljenost, visinu, vremenske uvjete ili težinu pristupa.

Istinsko zadovoljstvo

Savladati GEOSS za Slovence je ponos, istodobno i pokazatelj ljubavi prema domovini pa su oni planinari koji savladaju svih sto vrhova cijenjeni i njihov se trud jako poštuje.

A ako se dogodi, a to je relativno rijetko, da netko izvan Slovenije savlada njihov GEOSS, onda su priznanja još i veća.

Ciprnik 1745m

I baš je takva priznanja potpuno zalužio Tomislav Majnarić Gile, poznati delnički zaljubljenik u planine koji je nakon više od osam godina planinarenja po cijeloj Sloveniji, uspio savladati sve vrhove GEOSS planinarske obilaznice.

– To je, Slovenci sami kažu, jedna od najtežih planinarskih obilaznica i mnogima treba lijep broj godina, a ja sam uspio nakon nešto manje od osam godina, što je i dobro jer ne živim u Sloveniji i svaki put do bilo kojeg od tih sto vrhova traži i vremena i truda i novaca.

No, jako volim planine, cijenim Sloveniju i njene ljepote pa sam si dao truda i sada sam baš zadovoljan. Bilo je tu svega – od skrivenih i neoznačenih staza, penjanja po snijegu, kiši i magli, do predivnih prizora, susreta s domaćim planinarima i osjećaja istinskog zadovoljstva kada se svaki novi žig utisne u dnevnik.

Kobla 1498m

Ponos

Naravno, bilo je svakakvih situacija pri osvajanju tih sto slovenskih planinskih vrhova. Primjerice, vrlo je težak i opasan bio uspon na Storžič (2.132 m) kad me je uhvatilo snažno i po prognozama nenajavljeno grmljavinsko nevrijeme koje me je doslovce dovelo u životnu opasnost.

Zahtjevan je bio i uspon na Ciprnik (1.745 m), ali se sve isplati kad na kraju dobiješ pogled kakav se pruža s vrha te planine.

Također je zahtjevan i uspon na relativno nizak vrh, svega 1.090 metara visok Gozdnik, ali je izuzetno strm i definitivno se uspon na njega, a tri sam puta bio tamo, pamti.

Debela Peć 2015m

U svakom slučaju svaki od tih sto vrhova donio mi je posebnu priču i mnogo zadovoljstva, a posebno mi je zadovoljstvo to što sam ušao u relativno mali broj neslovenaca koji su savladali GEOSS, zaključio je Majnarić.