U utrci za »Gorančicu«, književnu nagradu Novog lista i Goranskog Novog lista koja će biti dodijeljena 8. svibnja, ove godine je 17 naslova. Lijep je to broj prijavljenih knjiga, a još je značajnije to da je riječ o uglavnom vrlo kvalitetnim knjigama koje nedvojbeno doprinose ukupnoj vrijednosti goranskog književnog stvaralaštva, što govori da će neke od njih svoju vrijednost i značaj potvrđivati i u godinama što dolaze. To pak znači da prosudbenoj komisiji koja je i ove godine djelovala u sastavu Jasminka Lisac, prof., Zlatko Pochobradsky, prof i Marinko Krmpotić, prof., zadatak nije bio nimalo lagan, kako zbog količine prijavljenih knjiga, tako i zbog kvalitete očite u nizu njih.

Najviše publicistike

Kako već to tradicija ove književne nagrade nalaže najveći broj naslova vezan je uz publicistiku, ponajprije uz proučavanje povijesti i oblika nasljeđa kulturnog i društvenog života razlilčitih goranskih sredina. Tako je skupina autora koju je okupio Dražen Starčević, dugogodišnji predsjednik Etno udruge »Sv. Juraj« iz Liča, nakon niza godina uspjela objaviti kapitalno djelo o tom goranskom naselju. Pod nazivom »Lič« (Etnografska udruga »Sv. Juraj«, Lič 2024.) velika (800 stranica!) vrijedna monografija nudi sve što je bitno vezano uz prošlost tog, jednog od najstarijih goranskih naselja. U susjednim Fužinama Marinko Jakovljević, istaknuti nekadašnji novinar i turistički djelatnik, obradio je i pod nazivom »Puhački orkestar Fužine – 175 godina« (PO Fužine, Fužine 2024) objavio knjigu koja svjedoči o bogatoj povijesti fužinskih »limenjaka«.

Skupina raznih autora, pod vodstvom vrijedne čuvarice povijesti Dijane Arbanas, »složila« je prošle godine zanimljivu knjigu »Pamtim Skrad« (Skradska žena, Skrad 2024.) koja o pojedinim elementima prošlosti ovog naselja govori ponajprije s etnološke i gastro strane. O »Delnicama nekad i sad«, baš pod tim nazivom i u izdanju čabarskog Ogranka MH, kroz »štoriju« uspoređivanja fotografija nekadašnjih i današnjih Delnica progovorli su otac i sin Boris i Igor Pleše, dok je ugledna goranska publicistkinja Nada Glad iznova objavila svake pažnje vrijednu knjigu. Ovog je puta to »S ove strane duge« (MH Ogranak, Čabar 2024.) kroz koju je progovorila o povijesti i sadašnjosti mjestašca Marija Trošt. Marko Smole i Dejan Troha u knjizi »Peter Rutar, slikar, kipar« (OMH Čabar, Čabar 2024.) detaljno su analizirali život i djelo ovog vrijednog crkvenog slikara i kipara, a skupina raznih autora predvođenih Ivanom Janešom, predsjednikom čabarskog Ogranka MH, obradila je u knjizi »Čabarski kraj u Domovinskom ratu« (Matica Hrvatska, Ogranak Čabar, Čabar 2024.) doprinos tog dijela Gorskog kotara hrvatskom ratu za samostalnost i slobodu. Pod nazivom »HGSS Stanica Delnice – Prvih pola stoljeća« (HGSS Delnice, Delnice, 2024) skupina autora predvođena Marinkom Krmpotićem obradila je pola stoljeća postojanja i rada delničke Stanice gorskih spašavatelja, jedne od ponajboljih stanica HGSS-a u Hrvatskoj.

Pjesnici i prozaisti

Kad je o beletristici riječ svakako treba istaći kako su se prošle godine iskazali goranski pjesnici. Čak četiri zbirke poezije broj su koji ide iznad prosjeka uobičajene produkcije lirike na goranskom području. Zlatko Pochobradsky predstavio se novom zbirkom lirike pod nazivom »Optrčavanje sebe – Zidanica«, (Ogranak Matice Hrvatske u Čabru, Čabar 2024.). Za istog su izdavača svoje nove zbirke objavile ugledna hrvatska povjesničarka umjetnosti i pjesnikinja Branka Arh (»Dalidali«) i Melita Malnar (»Reinkarnacija uma«), a Udruga »Goranski koraci« predstavila se zbrkom poezije »O, dragi Skrad« sačinjenom od radova haiku pjesnika, sudionika tradicionanog goranskog susreta haiku pjesnika.

Boje proze ove su godine branili zbirkom pripovijedaka »Kratke priče (MHO Čabar, Čabar 2024.) ugledni goranski proučavatelj povijest Slavko Malnar te Andrej Zbašnik djelom »Nukleo« (MHO Čabar, Čabar 2024.), dok je nastavak priče o čuvanju jezika na području čabarskog kraja Ivan Janeš i Matica Hrvatska Ogranak Čabar nastavila »Trećom zvučnom čitankom čabarskog kraja« obradivši dijalektalne posebitosti načina izražavanja tipičnih za naselja Tršće, Gerovo, Čabar, Prezid i Plešce. Napokon, zahvaljujući Nataliji Mitrić u konkurenciji za Gorančicu 2024. bile su i dvije slikovnice – »Ja-ma ja-ka jee« (Sezam, Zagreb 2024.) i »Djeca Gorskog kotara« (Kreativna mreža, Zagreb 2024.), čime je raznolikost i raznovrsnog prošlogodišnje književne produkcije na goranskom području dobila na širini i zanimljivosti. Naravno, najuspješniji pojedinci bit će poznati nakon proglašenja koje će biti održano 8. svibnja kad će se znati tko je dobitnik dvadeset i prve Gorančice.