U nacionalnom parku Risnjak u tijeku je, ili će uskoro krenuti, mnogo radova koji bi trebali poboljšati vizuru parka i poboljšati ponudu posjetiteljima. Godišnje ga posjeti od 20.000 do 23.000 posjetitelja, ako se tome pridodaju i obiteljske ulaznice onda je to oko 26.000 posjetitelja. Mali je to broj u usporedbi s drugim nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, ali Risnjak ipak zahtijeva određenu fizičku spremu i saznanja o dijelovima parka koje planirate posjetiti. U NP-u radi i o njemu brine dvadesetak ljudi koji ne štede vrijeme, trud, znanje i zalaganja da rade na poboljšanjima kako infrastrukture, edukacije, tako i očuvanja prirode.

Najzvučnija i najupečatljivija investicija koja će se uskoro završiti je novi most kod izvora rijeke Kupe jer se stari most srušio 2022. godine uslijed velike količine oborina i u navali bujice koja je nosila dijelove stabala slomljenih u ledolomu 2014. godine. Izvor je i nakon pada mosta bio dostupan, moglo se ići drugim putem preko Razloga, no on je malo zahtjevniji, ali nudi dinamiku i avanturu. Ribička staza koja vodi od Hrvatskog pa skoro do samog izvora Kupe također je obnovljena nakon bujica i vjetroloma te spremno čeka posjetitelje koji žele doći do izvora rijeke Kupe. Također pri kraju je i obnova Poučne staze Leska, inače prve takvog tipa u Hrvatskoj.

Foto Marko Gracin

Most u Kuparima

– Bit će napravljen novi most u Kuparima, na mjestu gdje je bio stari. Bit će za metar viši i puno čvršći. Svejedno se nadamo da onakvih navala vode više neće biti, mada smo svjedoci ubrzanih klimatskih promjena i nepredvidivosti vremena. Taj most bi trebao biti izgrađen do kraja ove godine na radost i nas zaposlenika i posjetitelja našega parka. Ribička staza također je osvježena, nije zahtjevna, pejsažno je lijepa, rekao bih pjesnička staza, baš za uživanje u lakom hodu. U samoj dolini Kupe obnovili smo sve što smo mogli i što smo trebali obnoviti, tako da smo spremni za iduću sezonu, za prihvat posjetitelja, za sve zaljubljenike u prirodu i zantiželjnike koji žele vidjeti novi most, obnovljenu Ribičku stazu, izvor rijeke Kupe i Nacionalni park Risnjak, najavio je ravnatelj NP-a Risnjak Mario Antolić.

Dodaje i da je NP Risnjak aplicirao na natječaj DM-a te da je uređeno jezero ispred Upravne zgrade, očišćena su obala i dno jezera pa je sad to prava jezerska bajka – pogotovo je lijepo kada se sve zazeleni, vrlo je opuštajuće.

Veliki dom na Risnjaku ne radi četiri godine, ali i tu se naziru dobre vijesti.

Foto Marko Gracin

– I nama i cijeloj planinarskoj zajednici je interes da se što prije krene s rekonstrukcijom doma na Risnjaku. Svako odgađanje može dovesti do još većeg propadanja, klimatski uvjeti tamo nisu blagi i to zahtijeva i inače stalno održavanje, ali sad je potreban baš temeljita rekonstrukcija. Ako bude sve po planu, zahvati na obnovi trebali bi krenuti sljedeće godine u kasno proljeće. Postupak javne nabave je obavljen, trenutno razmatramo ponude. Bez svesrdne pomoći Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti obnova doma na Risnjaku bila bi teško izvediva te ovim putem i najsrdačnije zahvaljujem, kaže Antolić.

Projekt »Transplant«

U planovima i procesima su i drugi projekti. Očekuje se da sljedeća poslovna godina bude dobra, baš u tom projektnom smislu.

– U tijeku je evaluacija projekta ‘’Poboljšano upravljanje NP Risnjak’’ cilj kojeg je revitalizacija staništa. Kako je temeljni fenomen JU-a NP-a Risnjak šuma, njoj se posvećuje posebna pažnja kako kroz zaštitu, tako i kroz istraživanja. Postoje područja koja su prašumski tipovi, područja šuma kojima se gospodarilo do 1953. godine, područja koja su gospodarena do 1997. godine, područja koja još uvijek nisu sanirana nakon ledoloma. Prvo ćemo dobro sve analizirati kako bismo prikupili što više podataka, a projekt će trajati četiri godine. U projektu su predviđeni i monitorinzi ciljnih vrsta te razna istraživanja u svrhu dobivanja podataka koji idu u službu zaštite prirode. Trenutno radimo i na projektu s više hrvatskih i slovenskih partnera koji se zove ‘’Transplant’’ unutar kojega proučavamo kako glacijalno povlačenje leda iz ponikava djeluje na florni sastav, zatim kako čuvati sjeme određenih biljaka, te pokušavamo shvatiti zašto neke biljke uspijevaju na jednom mjestu, a na drugom, koje naoko ima gotovo identične vremensku uvjete, nadmorsku visinu i vlažnost – ne uspijevaju, rekao je Antolić.

Iako je Risnjak ‘’planinarski’’ nacionalni park, negativnih iskustava s posjetiteljima, divljim životinjama ili nepoštovanjem prirode i prirodnosti nije bilo, pa pomoć HGSS-a nasreću nije bila potrebna.

– Mislim da je to prvenstveno zbog svijesti ljudi koji znaju da ovdje moraju doći s dobrom opremom u vidu adekvatne obuće te naravno s dovoljnim količinama vode. Također, svijest o očuvanju prirode je velika, tako da nema problema niti s otpacima nakon prolaska posjetitelja, zaključio je ravnatelj NP-a Risnjak Mario Antolić

Foto Marko Gracin

Noćno razgledavanje životinja

– Dolaskom do planinske kuće Lazac tijekom dana i čekajući noć s terase objekta, u prirodnom okruženju, bez svjetlosnog zagađenja, možete promatrati životinje koje se ponašaju apsolutno prirodno. One vas niti ne osjete, već se ponašaju onako kako to diktira njihov nagon. Imamo i dnevno promatranje divokoza gdje se prolazi rutama koje nisu posjetiteljski uobičajene te naravno edukacijske programe za djecu kojima se posebno ponosimo jer prenositi znanja i svijest o važnosti zaštite prirode na mlade generacije garancija je opstanka svih nas na našem jedinom planetu, rekao je Antolić.

Risovi izbjegavaju »javni nastup«

– Velika trojka NP-a Risnjak su ris, medvjed i vuk. Teško je odrediti stalni broj vukova jer oni dosta migriraju i nisu samo na području NP-a, niti Gorskog kotara, pa ni same Hrvatske. Sve tri velike zvijeri klone se ljudi te ih se rijetko može sresti. Risovi isto migriraju pa izlaze iz područja NP-a, ali nemaju toliko velike migracije, a na području Gorskog kotara ih ima oko 30. Ima jelena, divokoza, divljih svinja, srna, lisica, zečeva i svih drugih životinja tipičnih za Gorski kotar. I svaku od tih životinja će se prije ili kasnije vidjeti, ako se dovoljno boravi u šumi, jedino je risa vrlo teško susresti jer se jako dobro zna prikriti i jako je oprezan. Osobno ga nikad u divljini nisam sreo, a cijeli život sam u šumi, rekao je Antolić.