TRŠĆE – Puno je toga otrgnuto zaboravu zahvaljujući knjizi »Skijaški klub Rudnik Tršće 1952. – 2022.«, spomen-knjizi objavljenoj u povodu punih sedam desetljeća postojanja ovog goranskog ski kluba koji, jedini u Gorskom kotaru, njeguje i radi na razvoju ponajprije alpskog skijanja. Sačuvana je prošlost, oživljena sjećanja na nemjerljiv doprinos velikog broja ljudi koji su marljivo i predano radili za dobrobit Kluba i sportskog života cijelog ovog kraja. Knjiga drukčija i nije moglo biti zna li se da ju je uredio i priredio za tisak prof. Ivan Janeš, čelnik čabarskog Ogranka Matice hrvatske, čovjek koji u posljednja tri desetljeća čini mala čuda vezana uz čuvanje bogatog povijesnog i kulturnog nasljeđa ovog dijela Gorskog kotara, a knjiga o tršćanskim skijašima već je 113. knjiga ovog iznimno vrijednog Matičinog ogranka.

Prva ideja 2022.

Tragove temelja ove knjige moguće je naći u Biltenu koji se pojavio 1982. godine u povodu proslave tridesete obljetnice ovog kluba, a prva ideja o stvaranju knjige izrečena je 2002. godine kad se slavilo pola stoljeća rada. Dvadeset je godina trebalo proći da se od te ideje o knjizi manjeg obima, kako u predgovoru navodi Goran Šoštarić koji također ima ogromne zasluge za objavljivanje ove knjige, dođe do reprezentativne i 280 stranica obimne priče o skijašima Rudnika, kluba koji je ime dobio po planini iznad Tršća. Prikupljanje materijala trajalo je nekoliko godina da bi potom tijekom protekle dvije-tri godine pod palicom Ivana Janeša rasla knjiga koja nam nudi kvalitetan prikaz ne samo aktivnosti spomenutog kluba, već i pojedinosti vezane uz razvoj skijanja u svijetu, Hrvatskoj, Gorskom kotaru i čabarskom području, s naglaskom na Tršće.

Naslovnica knjige Ski klub “Rudnik” Tršæe

Uz sportske rezultate i uspjehe u priči o zanesenjacima vezanim uz Rudnik, navedeni su i brojni podaci o, primjerice, nabavi opreme, uređenju skijališta, krizama i poteškoćama, nastupima na domaćim i stranim natjecanjima, zimskim školskim pionirskim igrama, brojnim radničkim sportskim igrama šumara, zlatnim godinama (1983. – 2003.) koje su donijele organizaciju pionirskog prvenstva tadašnje države u spustu i veleslalomu, preuzimanju skijališta od strane Hrvatskih šuma (2003.) i programu revitalizacije, značajnim sudjelovanjima članova Kluba u organizacijskim pripremama svjetski znane sljemenske Snježne kraljice, planovima i željama za dalje… Dakle, o svemu onome što je u prošlih sedam desetljeća činilo život Rudnika.

Brojne fotografije

Pritom su se Janeš i Šoštarić okrenuli brojnim službenim materijalima (zapisnici, izvještaji sa skupština i sastanaka, natjecateljski bilteni, već spomenuti Bilten iz 1982. godine, preslike brojnih novinarskih članaka…), ali i vrlo dobro odabranim riječima sudionika te povijesti, dakle skijaša, skijašica i organizatora, koji su i zaslužni za rad i opstanak jednog od najstarijih hrvatskih skijaških klubova. Posebno bogatstvo knjige svakako su i brojne fotografije koje sakupljene na jednome mjestu čuvaju priču o skijašima iz ovog dijela Gorskog kotara. Sve je, bez imalo sumnje, rađeno s puno ljubavi i poštovanja prema prošlosti pa autori zaslužuju sve pohvale jer buduće generacije sada na jednome mjestu imaju potpunu priču o prvih sedam desetljeća Rudnika.

Zahvala suradnicima

U završnoj riječi ove knjige Ivan Janeš, priređivač teksta i fotografija, zahvaljuje onima koji su mu jako pomogli u radu na knjizi. To su Antun Arh, Rudolf Arh, Tihomir Arh, Marijan Ožbolt, Nenad Ožbolt, Silvio Rigler, Branko Starčević, Goran Šoštarić, Leon Štimac, Branko Volf, Robi Krulić, Zoran Krulić i Ingrid Žorž.