Foto Marinko Krmpotić
Rasim Karalić i Marko Smole ovih su dana zaokupljeni zbrinjavanjem vrijedne etnografske zbirke koju je 30-ak godina u svojoj kući, u mjestašcu Srednji Zakrajc, prikupljao pokojni Bojan Pajnić
povezane vijesti
SREDNJI ZAKRAJC – Iza njih se ne čuju njihovi koraci, iza njih ostaju samo njihovi tragovi, tragovi malih, skromnih i čestitih goranskih ljudi – završna je rečenica dokumentarnog filma »Zaboravljena sela« Rasima Karalića, delničkog režisera dokumentarnih filmova koji je ovih dana, uz predsjednika udruge Palčava šiša Marka Smolea, uključen u poslove zbrinjavanja vrlo vrijedne etnografske zbirke koju je tijekom tridesetak godina marljivo u svojoj kući, u mjestašcu Srednji Zakrajc, prikupljao pokojni Bojan Pajnić.
Po njegovoj smrti 2017. godine pojavila se ideja potrebe očuvanja tog prikupljenog blaga, a raspravljalo se i o mogućnosti da se baš u toj kući osmisli prostor etnografske zbirke. To je, nažalost, u ovom trenutku nemoguće, ali je stoga nužno sačuvati postojeće artefakte, govori nam Karalić.
Vlaga glavni neprijatelj
– Trenutačno se u kući nalaze brojni predmeti od drva, kućanski i poljodjelski predmeti te niz drugih predmeta koji su činili svakodnevicu života tradicionalnog goranskog kućanstva. Nažalost, u toj je lijepoj kući staroj više od dva stoljeća, od 2017. godine i prerane Pajnićeve smrti, puno vlage pa su svi prikupljeni predmeti sve izloženiji propadanju i zaista ih je nužno premjestiti i zaštititi, u čemu imamo pomoć riječkog Konzervatorskog odjela čiji će stručnjaci izvršiti tzv. fumigaciju te potom i zaštititi, u posebne omote te predmete smjestiti u adekvatan prostor gdje će ostati sve dok se, nadamo se, u Delnicama, ne otvori etnografski muzej, pojašnjava Karalić.
EU sredstva mogu »spasiti« Palčavu šišuMogućnosti očuvanja ove kuće i njezinog uređenja u etnografski muzej postoji jer ju je obitelj Pajnić spremna darovati Gradu Delnicama na čijem se području nalazi. No, briga o njoj nije nimalo jednostavna budući da bi ulaganja trebala biti poprilično velika. To nije nemoguć zadatak, posebno uzme li se u obzir činjenica da u EU fondovima postoje znatna sredstva namijenjena upravo projektima ove vrste, odnosno aktivnostima vezanim uz očuvanje etnonasljeđa i tradicije. |
Marko Smole, autor projekta Palčava šiša, čovjek koji godinama radi na očuvanju etnonasljeđa hrvatsko-slovenskog područja uz ovaj dio rijeke Kupe, govori nam da je Bojan Pajnić godinama prikupljao te predmete.
Rezučka hiša
Prekogranična suradnja
– Iako je završio studij u Ljubljani i tamo imao stalan posao, svaki je vikend dolazio u rodni kraj, obilazio sva mala mjesta tog područja i prikupljao stare predmete koji su, u stvari, ne samo njegova, već zbirka ljudi cijelog ovog kraja jer su mu ljudi, saznavši da prikuplja stare predmete, donosili mnogo toga zanimljivog i na taj je način nastala jedna zbirka koja u sebi nosi priču o tradiciji i načinu života cijelog ovog kraja.
Nažalost, nakon njegove smrti, budući da je ta kuća ostala bez stanara, u njoj je sve više vlage i nužno je sve to prikupiti i premjestiti na neko prikladnije mjesto te, nadamo se jednog dana, omogućiti da zaživi u prostoru nekog etnografskog muzeja ili zbirke.
»Razloška kuća«Nad kućom stoji natpis Rezučka hiša, što bi u prijevodu bilo Razloška kuća. Naziv dolazi otuda što je u nju još u 19. stoljeću došao, priženivši se u Srednji Zakrajc, mladić iz Razloga pa su je nazvali Razloška, odnosno u narječju toga kraja Rezučka hiša. |
U tom cjelokupnom procesu očekujemo pomoć i s hrvatske i sa slovenske strane i to od razine države naniže jer ovdje žive i Hrvati i Slovenci, a u etnološko-istraživačkoj radionici što je na ovom području već 14 godina zaredom organiziraju Etnološka zbirka »Palčava šiša« i Slovensko etnološko društvo, sudjeluju muzeji iz Rijeke i Kočevja, potvrđujući i time uspješnu međunarodnu suradnju koja je potpuno logična jer je na ovom području toliko prožimanja slovenskog i hrvatskog da je to nemoguće zanemariti, rekao je Marko Smole.
