CRNI LUG – Jedno od područja na kojima Gorani i Ličani mogu sve druge učiti mnogočemu, svakako je sve vezano uz odnos prema divljim životinjama, posebno prema jedine tri preostale velike zvijeri – medvjedu, vuku i risu. Naime, na području ovih hrvatskih planinskih područja te prekrasne životinje postoje i dalje – za razliku od velikog dijela »civlizirane« Europe u kojoj su istrebljene. Štoviše, medo, vuk i ris u Lici i Gorskom kotaru ne samo da i dalje žive, već je i odnos prema njima, pokazuju to i brojne ankete i istraživanja, znatno pozitivniji no u drugim sredinama. To je, između ostalog, svakako bio i razlog da tijekom prošlog tjedna na višednevni boravak u Gorski kotar i Liku stigne i skupina slovačkih novinara i predstavnika njihovih državnih ustanova koje se bave zaštitom prirode.

Konkretne koristi

Posjet je organiziran u sklopu WWF-ovog projekta LIFE Euro Large Carnivores, čiji je glavni cilj poboljšati suživot ljudi s velikim zvijerima kroz komunikaciju i prekograničnu suradnju u 16 europskih država. Cilj gostiju bio je, govori nam Petra Boić Petrač, glasnogovornica WWF-a Adria, da kroz upoznavanje i analizu hrvatskih pozitivnih primjera suživota ljudi i divljih zvijeri, postave temelje sličnom takvom radu u Slovačkoj: »Naši su gosti bili predstavnici slovačke Agencije za zaštitu prirode i članovi Interventnog tima za medvjede te slovački novinari. Tijekom njihova petodnevnog boravka proveli smo ih kroz Kuterevo i Nacionalni park Risnjak te okolna mjesta, upoznali su brojne stanovnike Gorskog kotara i Like te čuli o njihovim pozitivnim primjerima iz prve ruke, a konačan je zaključak da su Lika i Gorski kotar pozitivan primjer suživota čovjeka i medvjeda«, rekla je Boić Petrač.

Neven Šlopar, voditej projekta u WWF-u Adria, koji je dio svjetske WWF mreže, ističe kako Hrvatska ima puno primjera suživota velikih zvijeri i čovjeka, i upravo to nastojali su predstaviti kolegama iz Slovačke te ih, naravno, uputiti kako taj pozitivan odnos prema velikim zvijerima potaknuti i u Slovačkoj: »Kao i obično, najbolji i najedukativniji primjeri su oni iz prakse, oni s terena. U Lici i Gorskom kotaru, gdje je odnos prema velikim zvijerima najpozitivniji, takvih je primjera puno, a njihovim prenošenjem Slovačkoj, kao i određenim modelima rada, možda im možemo pomoći. Unatoč izazovima koje prisutnost velikih zvijeri može stvoriti za lokalne zajednice, uvjereni smo da smo slovačkim kolegama uspjeli približiti i pozitivne aspekte suživota u Hrvatskoj, uključujući vrlo konkretne koristi koje lokalnom stanovništvu omogućuju lagodniji život u skladu s prirodom«, rekao je Šlopar dodavši kako je ovaj posjet, uz taj stručni dio, svakako i promocija Hrvatske, jer će na temelju petodnevnog boravka u Hrvatskoj, slovački novinari objaviti niz reportaža o Lici i Gorskom kotaru.

Ivona Stanić i Kristina Boskova / Foto M. KRMPOTIĆ

Problem lažnih vijesti

Ivona Stanić, predstavnica WWF-a Adria, rekla je kako su gosti tijekom posjeta NP-u Risnjak, uz stručno vodstvo čuvara prirode obišli poučnu stazu Leska i posjetili nastambu za rehabilitaciju mladunaca risa. Posjetili su i jedini hrvatski Centar »Velike zvijeri« smješten u Staroj Sušici, gdje su čuli sve o suživotu ljudi s velikim zvijerima u Gorskom kotaru: »Ovakvi su projekti izuzetno korisni jer je bitno u što većoj mjeri širiti svijest o nužnosti suživota ljudi i prirode, konkretno u našem slučaju divljih zvijeri i ljudi. Kroz međunarodnu suradnju te uspostavljanje suradnje s nevladinim organizacijama, državnim i ostalim relevantnim institucijama i javnošću, želimo unaprijediti taj odnos prema prirodi i velikim zvijerima. U skladu s tim, sretni smo i zadovoljni što smo mogli pomoći kolegama iz Slovačke«, rekla je Stanić najavivši kako nakon što ubrzo projekt LIFE Euro Large Carnivores priđe kraju, WWF Adria kreće u novi međunarodni projekt vezan uz zločine prema divljim životinjama.

Zadovoljstvo boravkom u Hrvatskoj potvrdili su nam i gosti iz Slovačke. Tako nam je Kristina Boskova, zaposlenica Agencije za zaštitu prirode, rekla kako je trenutačno jedan od najvećih problema u toj EU državi činjenica da prevelika količina lažnih vijesti o napadima medvjeda kod ljudi uzrokuju strah: »To pak dovodi do konflikata i znatno otežava upravljanje tom vrstom, vrlo važnom za naše šumske ekosustave. Takav pristup javnosti otežava rad svima koji koji rade s velikim zvijerima i stvara negativan odnos prema dijelu prirode koji trebamo čuvati. Vjerujem da možemo na temelju ovih dobrih primjera s kojima smo se upoznali u Hrvatskoj, temeljiti početak pozitivne promjena u svojoj zemlji«, rekla je Boskova.