Ono što čini razliku između dobrog pastira i najamnika je naša povezanost s Kristom koja iz dana u dan treba postajati sve veća, rekao je riječki nadbiskup Mate Uzinić šestorici novih svećenika, koje je zaredio u župnoj crkvi sv. Ivana Nepomuka u Vrbovskom.

Apolinar Barbiš, Silvije Jakšetić, Zdenko Lendl, Alen Markić, Kristijan Pandl i Dalibor Peričić – novi su prezbiteri Riječke nadbiskupije, a u njihovom su slavlju u crkvi koju nazivaju “katedralom Gorskog kotara”, sudjelovali i svi svećenici nadbiskupije, obitelji ređenika te brojni vjernici.

Velika radost i pljesak ređenicima prolomio se crkvom nakon što su završeni obredi ređenja te su novim svećenicima čestitali nadbiskup, a zatim i svi svećenici, izvijestila je Riječka nadbiskupija.

Poznaje svoje ovce

– Isus nas svojim primjerom dobrog pastira poziva i šalje da jedni drugima i svima budemo dobri pastiri, poručio je nadbiskup Uzinić u propovijedi i istaknuo tri karakteristike dobrog pastira. One su: sebedarje, ljubav i sloboda.

– Dobrom pastiru više je stalo do života onih kojima je poslan nego do vlastitog. Druga je njegova karakteristika, kako to sam Isus opisuje učenicima, to da poznaje svoje ovce. To je poznavanje srcem, a samo se srcem dobro vidi.

To znači istinsku povezanost u ljubavi. Onaj tko ljubi, najbolje poznaje. A jednako tako i njega onda mogu prepoznati i prepoznaju ga kao svog pastira. Treća je karakteristika dobrog pastira kao i svećenika, sloboda.

Dobri pastir nikoga ne prisiljava nego potiče u svakome slobodu. On svojim ovcama slobodno daruje svoje vrijeme, svoje sposobnosti, svoj život. I čeka da one u slobodi uzvrate. To je služenje u ljubavi do dara života.

Ovo su tri značajke dobrog pastira kojima nam Isus predstavlja sebe samoga kao dobrog pastira. Njih nam je ponudio kao model kako biti dobri pastiri. Sve su međusobno povezane i samo ako postoje sve tri zajedno, možemo govoriti o dobrom pastiru, objasnio je nadbiskup Uzinić rekavši da je poziv “biti dobri pastiri” upućen svim vjernicima, da je to poziv cijele Crkve.”

Navješćivanje evanđelja

Zaključio je pozivom ređenicima da budu dobri pastiri svima s kojima će surađivati i onima kojima će tijekom svećeničkog služenja biti poslani.

– Da im navješćujete evanđelje, da im izlažete katoličku vjeru i s njima i za njih slavite otajstva naše vjere te budete posrednici Božje milosti i milosrđa. Neka vam bude blagoslovljeno biti dobri pastiri u službi Isusa Krista, Dobrog pastira i jedinog spasitelja ljudi, poručio je Uzinić.

U ime mladomisnika, riječi zahvale uputio je Kristijan Pandl, prvo zahvalivši Bogu, zatim obiteljima, odgojiteljima i svima drugima koji su ih pratili na putu do svećeništva.

Župnik u Vrbovskom Hrvoje Poljak zahvalio je upravi grada Vrbovsko, djelatnicima i svima ostalima koji su pomogli u organizaciji tog iznimnog događaja. Nakon mise, okupljeni su ispred crkve čestitali novim svećenicima i dostojanstveno u zajedništvu s njima proslavili ovaj veliki dan za cijelu Riječku nadbiskupiju.

Različiti životni putovi novih svećenika

Apolinar Barbiš rođen je 1994. godine u Rijeci, no odrastao je u Malinskoj na Krku. Završio je studij matematike na sveučilištu u Rijeci i Zagrebu, a zatim, osjetivši svećenički poziv, i Filozofsko-teološki fakultet u Zagrebu. Na drugoj godini toga fakulteta postaje član Javnog vjerničkog društva Omnia Deo i svećenički kandidat Riječke nadbiskupije.

Silvije Jakšetić rođen je 1978. godine u Našicama, s prebivalištem u Podgoraču u Požeškoj biskupiji. U Zagrebu je studirao na Šumarskom fakultetu, no nakon dvije godine upisuje Fakultet prometnih znanosti na kojem diplomira 2005. i stječe zvanje diplomirani inženjer prometa, te od 2007. do 2017. godine radi u Zagrebu, u autoindustriji.

Postaje član duhovne obitelji Omnia Deo, zatim i bogoslov Riječke nadbiskupije te studij teologije 2023. završava na Teologiji u Rijeci.

Kristijan Pandl rođen je u Osijeku 1992. godine. Srednjoškolskim obrazovanjem, stečenim u Opatiji, postao je kuhar, što je kraće vrijeme i radio te zatim volontirao u raznim crkvenim zajednicama u Đakovu.

U Bogoslovno sjemenište u Rijeci stupio je 2016. kao pripravnik/propedeut te je položio četvrti razred strukovne škole i ispite državne mature, da bi 2018. upisao Teologiju u Rijeci i diplomirao 2023. godine.

Dalibor Peričić rođen je 1984. u Rijeci. Osnovnu školu i opću gimnaziju završio je u Crikvenici, a na Veleučilištu u Rijeci stekao je zvanje magistra cestovnog prometa. Na trećoj godini studija prometa počinje razmišljati o svećeništvu, no donosi odluku da prvo završi fakultet.

Po završetku studija, odlazi u riječko Bogoslovno sjemenište i upisuje Teologiju u Rijeci, a nakon završene dvije godine toga filozofsko-teološkog studija, školovanje nastavlja u Rimu i završava 2023. godine.

Zdenko Lendl rođen je 1972. u Zagrebu. Godine 1987. odlazi u Dječačko sjemenište na Šalati, Zagreb gdje kao kandidat za svećenika završava klasičnu gimnaziju. Po maturi upisuje KBF u Zagrebu kao bogoslov Zagrebačke nadbiskupije.

Iz osobnih razloga napušta bogosloviju i diplomira kao laik 2001. godine. Radio je kao zubni asistent i kao vjeroučitelj te bio i općinski načelnik. Godine 2022. dolazi u riječku Bogosloviju i postaje propedeut.

O sebi je zapisao: “Moj životni put, a i put ostvarenja svećeničkog poziva, koji sam osjetio još kao osnovnoškolac, je dugačak. Mogu samo reći, hvala Bogu… Ljudima nemoguće i teško shvatljivo, ali Bogu, Bogu je sve moguće.”

Alen Markić rođen je 1985. u Kaknju, u BiH. Do sedme godine, do početka rata živio je u naselju Veliki Trnovci, kada je s roditeljima izbjegao u Hercegovinu, u blizinu Stoca. Završivši srednju Ekonomsku školu, prijavio se na dragovoljno služenje vojnog roka u Čapljini.

Kad je odslužio vojni rok, u Benkovcu je radio na poslovima eksploatacije kamena, a radio je također u Austriji i Njemačkoj, u građevinarstvu. Veći dio života živio je bez vjere, što se počelo mijenjati 2012. godine. Koncem 2016. postaje član zajednice Omnia Deo te 2018. dolazi u Rijeku, postaje bogoslov Riječke nadbiskupije i upisuje Teologiju u Rijeci.