Znatnom broju poljoprivrednika koji obrađuju privatno poljoprivredno zemljište mogli bi se uskoro dogoditi prilično veliki problemi. Naime, na adrese svih poljoprivrednika koji nemaju ugovor o zakupu ili plodouživanju, Agencija za plaćanje u poljoprivredi poslala je dopis da moraju do 31. prosinca ove godine dostaviti ugovor o zakupu ili ugovor o plodouživanju ovjeren kod javnog bilježnika i upisan u zemljišne knjige.

Riječ je o poljoprivrednicima vrlo dobro poznatom upisu u sustavu Arkod, sustavu koji je osmišljen nakon pojave mogućnosti dobivanja raznih, mahom europskih poticaja.

Proces ispisivanja

Arkodom se, u stvari, kontrolira upotreba poljoprivrednog zemljišta jer da bi neko poljoprivredno gospodarstvo uopće ostvarilo pravo na poticaje, prvi korak je da se poljoprivredno zemljište upiše u sustav Arkod.

Da bi do tog upisa došlo, poljoprivrednik koji vrši upis mora imati dokaz o vlasništvu, ugovor o zakupu ili ugovor o plodouživanju. Godine 2015., tadašnje Ministarstvo poljoprivrede donosi uredbu da se u Arkodu može upisati i zemljište koje se obrađuje bez ugovora, ali uz izjavu o korištenju, a 2019. godine bivši ministar Tolušić na temelju odluke Vlade RH, donosi odluku po kojem se sva takva rješenja zemljišta koja nemaju ugovore, ispisuju iz Arkoda.

No, problemi kreću tek ove godine.

Naime, ove godine nadležno Ministarstvo odlučilo je krenuti u ispisivanje. Na temelju toga Agencija za plaćanje u poljoprivredi poslala je poljoprivrednim gospodarstvima obavijest po kojoj Agencije moraju sklopiti ugovor o zakupu ili plodouživanju ovjeren kod javnog bilježnika i upisan u zemljišne knjige najkasnije do 31. prosinca 2025. godine. Ukoliko se ti ugovori ne dostave Agenciji, zemljište će se brisati iz Arkoda!

– Za Primorsko-goransku županiju to znači da će se od 15.177 hektara upisanih u Arkod ispisati čak 6.700 hektara ili visokih 45 posto. Nesređene zemljišne knjige, vlasnici koji ne žele ugovor o najmu ili plodouživanju zbog straha od poreza neki su od uzroka zašto je situacija takva kakva je, govori nam Željko Mihelić, jedan od najuspješnijih poljoprivrednika i stočara s područja PGŽ-a koji ističe kako nije problem u tome što će se u budućnosti smanjiti za 45 posto poljoprivredne površine u PGŽ-u.

Vraćanje potpora

Isto je tako važno da će poljoprivrednici koji su ušli u mjere potpore za teže uvjete poslovanja, ekološki poljoprivrednici i oni koji su koristili mjeru »Travnjaci velike prirodne vrijednosti« (TVPV), u slučaju da im se površine upisane u Arkod smanje za više od 10 posto, morati vratiti potpore primljene prošlih godina jer su to dugogodišnje obveze, mjere koje traju pet godina!

– To će, očito je, mnoge dovesti u vrlo tešku situaciju te dodatno otežati rad poljoprivrednika i stočara na području Primorsko-goranske županije pa zbog svega toga predlažem da se hitno organizira sastanak poljoprivrednika i predstavnika županije na kojem bi se dogovorili o daljim koracima koje bi preuzeli kako bismo pomogli u pokušaju rješenja ovog problema, rekao je Mihelić.

Županija je spremna pomoći, rekao nam je župan Ivica Lukanović, navodeći kako su upoznati s potencijalnim poteškoćama.

– Reda mora biti i nitko nije protiv toga, ali isto tako treba uvažavati činjenicu da se u ovom slučaju radi o poljoprivredi koja je na razini cijele Hrvatske, a posebno na području Primorsko-goranske županije, u vrlo teškom stanju i treba joj pomoći na bilo koji način.

Najavljene aktivnosti sigurno neće dovesti do poboljšanja i pomoći, već potpuno suprotno i to nije dobro. Osobno ne vidim zašto je baš sada nužno toliko inzistirati na rješavanju pitanja vlasništva.

Po meni bi presudan trebao biti rad i razvoj poljoprivrede i stočarstva, a ne pitanje vlasništva. Naravno, čim su nas poljoprivrednici s našeg područja obavijestili o ovom problemu, krenuli smo u analizu.

Radimo na prikupljanju detalja i vrlo brzo ćemo, možda čak i u društvu s još nekim jadranskim županijama, ponuditi jedno rješenje, najavio je župan Lukanović.

Sumanuta ideja

– U vremenu kad se svi u Hrvatskoj kunu u potrebu povećanja proizvodnje domaće poljoprivredne proizvodnje, kad se troše milijarde eura u pokušaju pokretanja smanjenja ovisnosti o uvozu hrane, ideja o ispisu zemljišta iz Arkoda je sumanuta i djeluje mi kao namjerne sabotaže poljoprivrednog sektora.

Naime, odnos između poljoprivrednika i vlasnika zemljišta reguliran je najčešće usmenim dogovorom i vrlo rijetko nekim ugovorom o zakupu ili plodouživanju. No, siguran sam da se ni jedan metar kvadratni ne koristi bez suglasnosti vlasnika.

Mislim da je puno važnije da se poljoprivredno zemljište koristi za proizvodnju, nego da stoji zapušteno! Nikako ne mogu shvatiti da je nekom u cilju da se poljoprivredno zemljište ne stavi u funkciju zbog birokracije.

Nema razloga da se Ministarstvo poljoprivrede miješa u odnos između vlasnika i onoga tko obrađuje zemljište. Puno pametnije i svrsishodnije bi bilo da državni službenici počnu rješavati probleme nesređenih zemljišnih knjiga, izgradnju infrastrukture potrebne za poljoprivredu te niza drugih problema zbog kojih je Hrvatska poljoprivreda na jadnih 30 posto konkurentnosti u odnosu na ostale članice EU-a, rekao je Mihelić.