Ivan Janeš i naslovnica četvrte Ozvučene e-čitanke čabarskih govora / Foto M. KRMPOTIĆ
Četvrta Ozvučena e-čitanka osim tiskanoga izdanja s QR kodovima i poveznicama za pristup zvučnim zapisima ima i elektroničko izdanje u PDF formatu, te audiovizualni zapis u kojem se, uz čitanje autora, prikazuje i tekst koji prati izgovor
povezane vijesti
ČABAR – Ogranak Matice hrvatske u Čabru, nakon što je od Ministarstva kulture Republike Hrvatske 2015. godine ishodio rješenje kojim se utvrđuje da čabarski govori imaju svojstvo nematerijalnoga kulturnog dobra – te obvezu provedbe mjera njihove zaštite – čini novi korak u očuvanju, dokumentiranju i prenošenju tradicije nasljednicima.
Izradi sam
Taj je novi korak četvrta Ozvučena e-čitanka čabarskih govora o kojoj nam Ivan Janeš, čelni čovjek čabarskog ogranka Matice hrvatske, kaže:
– Prvu takvu čitanku sačinili smo i ponudili korisnicima na mrežnoj stranici Ogranka Matice hrvatske, gdje je svaki zainteresirani posjetitelj klikom na ikonicu mogao otvoriti stranicu s tekstom. Tekst je čitao izvorni govornik, a korisnik ga je mogao pratiti, ponavljati i tako provjeravati vlastito poznavanje čabarskih govora. Drugu smo čitanku priredili kao knjižicu tekstova na čabarskim govorima, uz koju je uz svaki tekst bio priložen QR kod. Skeniranjem QR koda mobitelom otvara se audiovizualni zapis te se na taj način može usvajati izgovor napisane riječi. U trećoj zvučnoj čitanki predstavili smo mjesne idiome čabarskih govora, a skeniranjem QR koda moguće je poslušati izvorne govornike. Ova četvrta Ozvučena e-čitanka osim tiskanoga izdanja s QR kodovima i poveznicama za pristup zvučnim zapisima ima i elektroničko izdanje u PDF formatu, što omogućuje čitanje putem mobitela i računala. Novost je i audiovizualni zapis u kojem se, uz čitanje autora, prikazuje i tekst (kao titl) koji prati izgovor. Ponavljanje, a često i učenje zavičajnoga govora na ovaj način – uz suvremenu tehnološku potporu – sigurno će biti zanimljivije učenicima nego ranije metode, a vjerujem da ni odrasli neće ostati ravnodušni. Pridružite se čuvarima zavičajne riječi koristeći ove zvučne čitanke i odazovite se pozivu da i sami izradite vlastite audio-vizualne uratke na svome zavičajnom idiomu, poručuje Janeš svima koji vole svoj zavičajni govor i žele ga u što većoj mjeri sačuvati.
Čabarski govori “stanuju” ispod ovih krovova / Foto M. KRMPOTIĆ
Zajedničko pamćenje
– Govoriti svojim dijalektom ne znači biti zatvoren prema svijetu, nego čuvati ono što nas čini jedinstvenima. Očuvanje čabarskih govora izuzetno je važno jer oni predstavljaju dio našeg kulturnog identiteta, kulturne baštine, tradicije i zajedničkog pamćenja žitelja čabarskog kraja. Svaka izreka, svaka riječ koju su naši preci koristili nosi u sebi dio povijesti, načina života i pogleda na svijet ljudi iz našeg kraja. Kada govorimo našim dijalektom, mi ne govorimo samo drugačije – mi čuvamo priče svojih predaka, njihove običaje, pjesme i mudrosti. Dijalekti često sadrže izraze koji ne postoje u standardnom jeziku, a koji savršeno opisuju posebne pojave, osjećaje ili predmete iz lokalne svakodnevice.
Nakarmo s nigdar pazabet meinet pa damač
– S Osnovnom školom “Petar Zrinski” iz Čabra, Srednjom školom “Vladimir Nazor” iz Čabra i čabarskim Dječjim vrtićem Bubamara činimo nove korake u opsegu očuvanja, dokumentiranja i prenošenja tradicije nasljednicima. Matičin Ogranak i škole u tom cilju očuvanja čabarskih govora organiziraju književne susrete, priredbe, radionica i natjecanja na dijalektu. Tako se pomaže mladima da osjete ljepotu svog jezika i ponosno ga koriste, te se time domaći govori ne doživljavaju kao nešto “zastarjelo”, nego kao živi dokaz bogatstva i raznolikosti naše kulture. Zato hvala svima koji ste se uključili među čuvare čabarskih govora, govori Janeš koji na kraju na svom čabarskom poručuje: “Nakarmo s nigdar pazabet meinet pa damač!” Ili u prijevodu – nemojmo nikada zaboraviti govoriti po domaći! |
Upravo u tim riječima krije se bogatstvo našeg jezika. Ako ih zaboravimo, izgubit ćemo dio svoje posebnosti i raznolikosti. Svaki dijalekt je poput boje na velikom platnu jezika – kad nestane jedna, i cijela slika postaje siromašnija. Nažalost, u današnjem vremenu globalizacije i moderne tehnologije, mnogi mladi sve rjeđe koriste svoj dijalekt. Ljudi se sele u gradove, komuniciraju putem društvenih mreža na standardnom jeziku ili engleskom, pa se lokalni govori polako gube. Zbog toga je važno svjesno čuvati i njegovati svoj dijalekt te govoriti njime u porodici, s prijateljima, zapisivati lokalne riječi, izraze i priče, zaključio je Janeš.
