Šumarstvo u Hrvatskoj je visoko centralizirano i to nije dobro jer se zbog te visoke i snažne centraliziranosti, odluke o razvoju šumarstva i doprinosu te važne grane donose bez ikakvog utjecaja lokalnih sredina te samim time najčešće gotovo nikako i ne doprinose sredinama iz kojih crpe sirovinu. O šumarstvu bi se trebalo odlučivati tamo gdje drvna sirovina zapravo nastaje – u lokalnim zajednicama koje žive uz šumu i od šume. Time bi se osiguralo učinkovitije upravljanje resursima, ali i snažniji razvoj područja koja osiguravaju te resurse i od kojih su mnoga trenutno gospodarski slabije razvijena, rekao je gradonačelnik Vrbovskog Dražen Mufić sudjelujući na velikoj konferenciji »Ugovori za drvnu sirovinu 2025.« održanoj u Novinarskom domu u Zagrebu. Raspravu je organizirao Hrvatski drvni klaster, a na njoj su sudjelovali brojni predstavnici drvne industrije, šumarskog sektora, državnih institucija, znanosti i lokalne samouprave raspravljajući o sadašnjem modelu prodaje drvne sirovine i budućim smjernicama razvoja sektora.

Stanje nije dobro

Istup gradonačelnika Mufića kroz koji je on istaknuo potrebu za decentralizacijom šumarstva koja bi donijela jači razvoj Gorskog kotara, bio je vrlo zapažen, a pojašnjavajući svoje stavove, gradonačelnik Mufić kaže:

– Stanje trenutačno nije dobro i to znamo svi mi koji živimo u Gorskom kotaru i imamo veze sa šumarstvom i razvojem lokalne samouprave. I sam sam šumar i godinama sam radio u Hrvatskim šumama i mišljenja sam da Gorski kotar trenutačno ima premalo od toga što baš Hrvatske šume zarađuju na goranskim šumskim resursima. U skladu s tim ja sam na konferenciji postavio pitanje treba li šumarstvo Gorskog kotara, Like i Slavonije financirati Uprave šuma koje posluju u središtima hrvatskog turizma, ili bi turizam tih područja trebao doprinositi financiranju pošumljavanja i drugih uzgojnih i zaštitnih radova na svom području – primjerice, povećanjem cijene OKFŠ-a (općekorisne funkcije šuma)? Drugim riječima, moj je dojam da od goranskih šuma najmanje koristi i utjecaja na razvoj šumarstva imaju Gorani. Jednostavno, novac koji se na goranskim i sličnim prostorima zarađuje od šumarstva morao bi se koristiti za otvaranje novih radnih mjesta koja ce zadržati i doseliti ljude u takva područja. Šumarstvo bi trebalo imati barem 50 posto svojih strojeva za rad na iskorištavanju šuma, a danas ih gotovo nema.

Neodrživo

Dakle, sadašnji model, u kojem se sredstva povlače iz demografski ugroženih i slabije razvijenih krajeva kakvi su Gorski kotar, Lika ili Slavonija, nije održiv niti pravedan. Uz to, veliki problem, po mom sudu, je raspodjela drvne sirovine po povlaštenim cijenama. To davanje prednosti imalo bi smisla jedino ukoliko bi donosilo korist Hrvatskim šumama, a to se ne događa jer sve više svjedočimo niskim plaćama i smanjenom statusu zaposlenika u Hrvatskim šumama. Sjetimo se da je hrvatsko šumarstvo prije četiri-pet desetljeća bilo primjer uspješnog upravljanja i razvoja tehnike i tehnologije te je služilo kao model edukacije studentima šumarskog i drvno-tehnološkog smjera, ponajprije stoga jer je pratilo europske standarde u razvoju i gospodarenju šumama. Nekadašnje šumarije imale su svoje strojeve i kamione. I danas bi šumarstvo trebalo imati barem 50 posto svojih strojeva za rad na iskorištavanju šuma. Danas ih, nažalost, nema, a osim šuma, studentima više nemamo što konkretno pokazati.

Želimo li napredak, a on je ne samo potreban, već i itekako moguć, jednostavno mora doći do snažnije povezanost lokalne samouprave, struke i državnih institucija u planiranju budućnosti šumarstva i drvne industrije. Samo decentraliziranim odlučivanjem, uvođenjem modernih tehnologija i pravednijim sustavom raspodjele vrijednosti, moguće je osigurati održiv razvoj šumskih područja i poboljšati kvalitetu života stanovnika Gorskog kotara i sličnih regija, rekao je gradonačelnik Dražen Mufić.

Izrada gotovog proizvoda pravi je put

Dražen Mufić, gradonačelnik Vrbovskog u četvrtom mandatu, po zanimanju je šumar i ta mu je struka itekako poznata jer je u njoj godinama radio na odgovornim funkcijama te obnašao vrlo odgovorne dužnosti u šumarstvu. Bez jakog šumarstva, nema ni jake drvne industrije, smatra Mufić.

– Bez snažnog i financijski stabilnog šumarstva neće biti ni stabilne, konkurentne i profitabilne drvne industrije, koja se u velikoj mjeri još uvijek oslanja na niske plaće i nedostatak tehnoloških ulaganja. Sadašnji model ne doprinosi razvoju lokalnih sredina, niti omogućuje povrat vrijednosti u krajeve u kojima se stvara najveći dio sirovine. Drvnu industriju mora se usmjeriti ne ka sustavu sve većeg broja pilana koje samo režu sirovinu i prodaju je izvan Hrvatske gdje je drugi obrađuju i od nje rade gotov proizvod koji nam onda po visokim cijenama prodaju. Treba biti suprotno, odnosno drvna industrija se mora okrenuti izradi gotovog proizvoda što je najisplativije jer se na taj način ostvaruje tzv. dodatna vrijednost.

Logično pitanje

Koliko je stanje u drvoprerađivaštvu složeno, gradonačelnik Mufić pojašnjava kroz primjer ugaslog poduzeća Cedar.

– Ni danas nije jasno kome je bilo u interesu zaustaviti pogon u koji je uloženo 70 milijuna eura, bilo zaposleno oko dvije stotine ljudi i radilo se u tri smjene, a godišnje se obrađivalo 120.000 kubika bukve koja nije elitno drvo i koje ima. Sve je otišlo u stečaj pod čudnim okolnostima i sve to stoji već pet godina. Zar nije interes pokrenuti tu prozvodnju, tim više što je temeljna sirovina bila bukva, pita gradonačelnik Mufić.

Stigao novi traktor za čišćenje cesta

Grad Vrbovsko pojačao je vozni park svog komunalnog poduzeća novim traktorom (New Holad, 120 KS) vrijednim 99.000 eura, pri čemu je Ministarstvo regionalnog razvoja pomoglo s 46.400 eura, a Grad Vrbovsko osigurao je ostalu potrebnu svotu. Traktor je već u funkciji, ističe gradonačelnik Dražen Mufić koji dodaje kako su za taj traktor kupljeni posipač i ralica.

– Ukupno imamo šest strojeva koje koristimo za zimsko čišćenje cesta te, naravno, i za druge razne poslove. Ta količina mehanizacije omogućava nam samostalnost, odnosno stavlja nas u poziciju da nas poduzetnici koji se bave čišćenjem ne mogu ucjenjivati jer znaju da, ako bude trebalo, sami možemo puno očistiti. Koliko je to dobro, vidjelo se one čuvene snježne 2018. godine kad su, primjerice, Delnice na 70 km cesta potrošile četiri milijuna kuna, a mi na 120 km dva milijuna kuna. To smo uspjeli jer smo imali svoje strojeve i zato je dobro imati kvalitetnu suvremenu mehanizaciju, zaključuje gradonačelnik Dražen Mufić.