Sve što mi uništimo ili oštetimo, mi to obnovimo i saniramo, kaže Ivana Pečnik Kastner
povezane vijesti
BROD MORAVICE – Mario Šutej, načelnik Općine Brod Moravice, izrazito je nezadovoljan činjenicom da se aktivnost Hrvatskih šuma na područje lokalne samouprave kojoj je on na čelu, odražava velikim poteškoćama vezanim uz prometovanje prema nekim naseljima, konkretno seocu Smišljak, smještenom sedam kilometara od Brod Moravica, u šumi na području prema Kupskoj dolini.
Pusta obećanja
– Na većem dijelu od dva kilometra od sela Lokvica pa do Smišljaka ta je cesta na nekim mjestima neprohodna. Stanje je takvo da ljudi koji žele doći ovamo na svoju starinu nisu to u mogućnosti učiniti jer je na nekim dijelovima cesta zaista teško oštećena i osobni automobili po njima teško idu i prerizično je voziti, a još će biti teže kad padne kiša. Takvo stanje traje od prošle godine, a s obzirom na količinu drva koju treba izvući iz šume, vjerujem da će trajati i cijelu ovu godinu, a to znači da će cesta biti još uništenija i teža za prometovanje. Naravno, kontaktirao sam predstavnike Hrvatskih šuma koji tvrde kako oni sve saniraju kako treba te da će po završetku radova sve vratiti u prvobitno stanje. Sve što od njih dobijamo su obećanja, a strah me je da će, kad počnu kiše, stanje biti još gore, rekao je Šutej.
Ivan Jugović koji se vratio iz Zagreba i živi u seocu Čučak također je vrlo nezadovoljan.

Ivan Jugović
– Nedaleko od naselja imam zemljište s njivama i 14 parcela do kojih sad automobilom ne mogu nikako. Do naših su njiva dva puta. Prije četiri godine uništen je gornji put, a sad je ugrožen i donji. Sve podsjeća na prizore iz Ukrajine, a uz tu ružnu sliku ja sam, primjerice, onemogućen u namjeri da na svom zemljištu rušim drva u šumi koja je moje vlasništvo i koristim drva za grijanje. Sad to ne mogu zbog poslova koje obavljaju Hrvatske šume, ali eto baš kod njih moram naručiti i platiti drva za ogrjev, ogorčen je Jugović.
Strpljen-spašen
Naravno, u Hrvatskim šumama se ne slažu s procjenama da je stanje tako dramatično. Ivana Pečnik Kastner, voditeljica Uprave šuma Podružnice Delnice, ističe da se i u ovom slučaju poštuju sva pravila i da je prometnica od Lokvice do Smišljaka šumska cesta na kojoj i prirodno uvjeti vezani uz mekanost tla te ceste uz koju su i brojni izvori, dovode do toga da pri sječi i izvlačenji srušenih stabala dolazi na tim prometnicama do oštećenja.
– Javljaju se rupe na pojedinim lokacijama, kolotrazi od kamiona i slične promjene na kolniku koje svakako nisu ugodne i ponekad ometaju vožnju tom, naglašavam, šumskom cestom. No, do Smišljaka se, kao i do drugih sličnih mjesta do kojih vode šumske ceste, ipak može doći. Nadalje, mi na takvim lokacijama u pravilu radimo svakih deset godina i kad posao privedemo kraju, a to bi u slučaju ove prometnice trebalo biti krajem srpnja, popravimo ceste i uredimo ih tako da ih vratimo u prvobitno stanje. Mislim da ljudi koji tu žive, dakle domicilno stanovnišvo, to i zna. Problem se javlja kod onih koji tu ne borave stalno pa i nemaju iskustva, a htjeli bi da su im šumske ceste savršene. Mi te ceste, a to i nije naša obveza, ne možemo asfaltirati jer bi to bilo preskupo. No, raditi moramo ako želimo ljudima osigurati ogrjev i ako lokalne samouprave žele steći sredstva iz šumskog doprinosa.
Uza sve to, sigurna sam da Gorani razumiju i znaju kako je šumarski posao takav. Mi ne možemo drva iz šume izvući »u rukavicama«. Strojevi moraju raditi, kamioni moraju voziti i to je jednostavno tako. No, sve što mi uništimo ili oštetimo, mi obnovimo i saniramo. Pri tome naglašavam da često u šumi rade i privatnici u šumama privatnih vlasnika. Oni s nama nemaju veze, a uvijek se napada samo nas koji, u konačnici, održavamo te ceste i brinemo o njima, a tako će biti i ovog puta pa molim sve koji su nezadovoljni da se strpe do kraja srpnja kad ćemo, vjerujem, završiti sve poslove, popraviti cestu i na toj se lokaciji, pretpostavljam, vidjeti tek za deset godina, rekla je Ivana Pečnik Kastner.
Asfalt zvan san
Selo Smišljak moglo bi biti i svojevrsna turistička atrakcija. Naime, u njemu se nalazi Kuća Grgurić, najstarija goranska kuća sagrađena davne 1837. godine, a do nje je i Kuća Tušek koju su članovi te obitelji izgradili davne 1849. godine. Naravno, govori nam načelnik Šutej, te bi kuće zaista mogle biti dio turističke ponude ovoga kraja jer bi sigurno bilo onih koji bi rado došli pogledati kuće građene u prvom dijelu 19. stoljeća.
– Te su kuće, naravno uz neke kasnije radove obnove, još u jako dobrom stanju i mogle bi biti turistički zanimljive. No, da bi ih se uopće stavljalo u ponudu, trebala bi do njih voditi asfaltirana cesta. A to je teško moguće, rekao je Šutej.