LOKVE – Iz ljeta u ljeto sve više temperature i sve duža razdoblja bez kiše zvono su za uzbunu svima koji promišljaju budućnost. Očigledno je da voda postaje vrijedna poput zlata, a to znači da u središte pažnje dolaze sva ona područja gdje vode ima više od prosjeka.

Jedno od takvih područja svakako je Gorski kotar koji, što zahvaljujući brojnim prirodnim vodotocima, što izgrađenim akumulacijskim jezerima, ima velik vodni potencijal.

Naravno, zbog čestih oborina i zbog zemljopisnih karakteristika taj je dio Hrvatske idealan za stvaranje većih spremišta vode, odnosno akumulacijskih jezera kojih već ima nekoliko (Lokvarsko jezero, Mrzlovodičko jezero, Bajer, Lepenice), a sve se čini da će se najvjerojatnije ići u gradnju još jednog.

Puno daju, malo dobivaju

Naime, državna su poduzeća pokrenula postupke usklađivanja postojeće dokumentacije i zahtjeva za traženjem nove vezane uz izgradnju nove goranske, točnije lokvarske akumulacije, jezera na lokaciji Križ potok.

Načelnik Općine Lokve Nevio Mihelčić kaže nam kako se očigledno nešto sprema i kako je zatražio pravo na informacije iz Hrvatskih voda.

– Lokvarci, a i dio Gorana, znaju o čemu je riječ. Još oko 2000. godine počele su aktivnosti vezane uz izgradnju te akumulacije koja je trebala biti, koliko je meni poznato, temelj za goranski vodovod.

Lokacijska dozvola dobivena je 2003. godine, ali je nakon toga sve stalo. Sada su, zbog očigledne promjene klimatskih prilika, sve te aktivnosti iznova pokrenute i to je nešto što svi mi razumijemo.

No, gledano s naše strane, a mi tu živimo i naš je glas bitan, to je još jedan vodoprivredni objekt čija izgradnja zbog zakonskih odredbi o vodozaštitnom području i opasnostima potencijalnog poplavnog vala predstavlja za sve koji žive na području naše lokane samouprave nova ozbiljna ograničenja.

Mi to jako dobro znamo jer smo već izgradnjom Lokvarskog te poslije i Mrzlovodičkog jezera bitno ograničeni u gradnji, a to znači i razvoju. Mi praktično živimo na vodi, a od vode koristi nemamo i nama su ova lijepa jezera isto što i lijepe maćehe.

Primjerice, u kolovozu smo kao naknadu za prozvodnju električne energije iz Lokvarskog jezera dobili – 400 eura! A razina jezera se, to znamo svi, spuštala jako i vodu se slalo u Bajer i Lepenicu.

Naravno, to ne mora značiti da je struja i proizvedena i mi, u svari, i nemamo kontrolu nad time koliko se struje proizvodi na temelju akumukacija u Lokvarskom i Mrzlovodičkom jezeru.

No, dobiti 400 eura za jedan mjesec je tragikomično, kao što je premalo i to što smo za prvih osam mjeseci dobili 29.200 eura. Smatram da je to daleko premalo u odnosu na zaradu koja se ostvaruje na ova dva naša jezera.

Minorno obeštećenje

U skladu s tim mještani se potpuno opravdano pitaju koji je smisao gradnje trećeg, još većeg jezera? Naravno, svima nam je jasno da se klimatske prilike mijenjaju i da bi itekako zbog suše i eventualnih požara ovo jezero bilo od velike koristi.

S te strane nitko nije protiv izgradnje. No, što je s nama koji tu živimo? Opet ćemo dobiti nova velika ograničenja, opet se jako malo može graditi, opet se neće moći razvijati.

A Lokve zbog svega toga ništa neće dobiti. Smatramo da to nije u redu i da tu stvari treba mijenjati, čak i zakone koji određuju takve odnose koji su u osnovi nepošteni jer Lokve i slične sredine nisu kvalitetno obeštećene.

Jer koristi od postojećih, kao i od eventualnog novog jezera, imat će mnogi – ljudi koji će koristiti pitku vodu iz tog jezera, ljudi koji će koristiti električnu energiju koja će nastajati na temelju te akumulacije, zarađivat će na tome Hrvatske vode i HEP… A Lokve? Što će Lokve i Lokvarci od svega imati, pita načelnik Mihelčić.

S ovim smo stavovima upoznali i predstavnike Hrvatskih voda u čije nam je ime stigao odgovor koji potpisuje Gordan Gašparović, v. d. direktora Vodnogospodarskog odjela za slivove sjevernoga Jadrana i u kojem piše: »Na području općine Lokve predviđena je izgradnja akumulacije Križ potok, izvorišta budućeg regionalnog vodovoda Gorskog kotara.

Područje planirane akumulacije prostire se na dijelovima tri katastarske općine – k.o. Lokve, k.o. Crni Lug i k.o. Mrzla Vodica. Projekt izgradnje akumulacije Križ potok obuhvaća izgradnju nasute brane, akumulacije, hidrotehničkih građevina te ceste Gorski raj – brana – Lazac. Projekt je radi velikog obima podijeljen u 4. faze.

Kreće se

Za navedeni zahvat 2003. godine ishođena je lokacijska dozvola, načelna dozvola 2006. godine, te građevinska dozvola za I. fazu zahvata (uklanjanje crpne postaje Križ, akumulacija, nasuta brana i injekcijska zavjesa, hidrotehničke građevine, upravljačka zgrada s priključcima na komunalnu infrastrukturu) 2012. godine.

U cilju realizacije I. faze zahvata tijekom 2015. godine počelo se s postupkom javne nabave građevinskih i drugih radova. Međutim, zbog složenog postupka javne nabave koji je zbog izjavljenih žalbi i pokrenutog upravnog spora potrajao više godina, nije se uspjelo ugovoriti planirane radove, što je rezultiralo zastojem u daljnjoj realizaciji ovog projekta.

S obzirom na protok vremena i promjene u zakonodavstvu u odnosu na vrijeme ishođenja prvotnog Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, u svibnju 2026. godine pokrenuta je priprema projektnog zadatka za izradu Elaborata zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš koja će se finalizirati i pokrenuti po izradi noveliranog projekta.

U kolovozu 2026. je izrađen projektni zadatak i započet postupak javne nabave »Akumulacija Križ potok – I. faza – izvođenje građevinskih i drugih radova – novelacija tender dokumentacije«.

Cilj ove faze je ažuriranje i usklađivanje tehničke dokumentacije, a sam postupak nabave provodi se sukladno predviđenom dinamičkom planu. Između ostalog, namjera je da se ovaj značajni projekt kandidira za financiranje sredstvima iz fondova Europske unije pa su stoga Hrvatske vode kao investitor ovog projekta u obvezi kompletirati postojeću dokumentaciju te ažurirati »okolišne dozvole«, napisao je v.d. direktora Gordan Gašparović.

Zakon treba mijenjati

Na našu primjedbu kako bi dva lokvarska jezera Lokvama mogla biti ono što je Bakru Poslovna zona Kukuljanovo, načelnik Mihelčić kaže kako smo u pravu, ali je odnos države bitno drukčiji. – Kukuljanovo je »jezero« grada Bakra i na tom »jezeru« grad Bakar odlično zarađuje.

Lokvarsko i Mrzlovodičko jezero naše su »poslovne zone« i koriste ih mnogi izvan okvira naše lokalne samouprave, ali mi adekvatnu naknadu za to korištenje nemamo.

I to zato jer tako zakoni kažu. Zakone treba mijenjati jer koriste isključivo državi, a zanemaruju krajeve u kojima se prirodno bogatstvo iskorištava, smatra Nevio Mihelčić.

Predostrožnost

Prvi je povratak ideji izgradnje akumulacije Križ potok na nedavnoj sjednici Općinskog vijeća Lokava održanoj u povodu Dana Općine Lokve predložio njihov susjed Josip Brozović, načelnik Općine Mrkopalj.

Pojašnjavajući nam zašto je izašao iz okvira svoje lokalne samouprave, Brozović kaže kako je izgradnja te akumuklacije važna za cijeli Gorski kotar.

– Ako je ovo ljeto, kako nam neki meteorolozi govore, najhladnije ljeto u odnosu na ona što slijede, onda je to dovoljno upozorenje svima nama da jednostavno moramo imati spremne veće količine vode.

Križ potok zamišljen je kao akumulacija od čak 9 milijuna kubika vode. To su količine vode dovoljne za cijelu Primorsko-goransku županiju, a ne samo za Gorski kotar. Tu bi, po planu, trebala biti punionica vode, a cijelo bi jezero bilo rezervoar pogodan za uzimanje vode pri požarima koji sve više prijete.

Vrijeme za iskorak

– Za dvije-tri godine kraju će biti privedeni radovi na sustavu vodoopskbe i odvodnje realizirani kroz sustav švicarsko-hrvatske darovnice. Kad to bude gotovo, mislim da je vrijeme za iskorak vezan uz novu veliku akumulaciju.

Jer što će nam cijevi ako su prazne, a uz Križ potok bile bi pune, govori Brozović, naglašavajući da bi po izgradnji Lokve morale biti i obeštećene i imati veliku korist od svega.