77. obljetnica povratka

Komemoracija u Malom Lugu: Pakao talijanskih fašističkih logora nikad neće biti zaboravljen

Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Antifašizam treba njegovati zbog povijesne istine, ali i da se fašističke ideje više ne pojave, poručeno je



Jučer je – baš na dan kad se pred 77 godina na područje Čabra vratio veliki broj do tada po talijanskim fašističkim logorima zatočenih stanovnika ovog kraja – održana kod spomenika u mjestašcu Mali Lug prigodna komemoracija.


Zašto Čabrani tom dijelu svoje povijesti posvećuju stalnu pažnju jasno je iz brojki koje nam kažu kako je davne 1941. godine tadašnji Kotar Čabar imao ukupno 12.263 stanovnika od kojih je tijekom rata smrtno stradalo njih čak 21 posto!


Samo do kraja 1942. godine spaljeno je 800 kuća te 7.600 gospodarskih zgrada na tom području, strijeljano je 236 osoba, a u ratnim sukobima poginulo je 299 ljudi.




Nakon pobune protiv okupacije talijanski su i ostali fašisti čak 3.640 ljudi s ovog područja poslali u razne logore pri čemu je u talijanskim logorima život stao za njih 949, njih 100 stradalo je u zloglasnom Dachau, a šest u Jasenovcu pa je ukupan broj žrtava čabarskog življa koji je skončao u fašističkim koncentracionim logorima 1.055!


Sve je ove podatke u Malom Lugu iznio Miro Turk, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Čabra. Riječi pozdrava uputio je Dinko Tamarut, predsjednik UABA PGŽ-a, naglasivši potrebu njegovanja tradicije antifašizma, kako zbog povijesne istine, tako i zbog toga da se time sprečava pojava novih fašističkih ideja.


Predsjednica Gradskog vijeća Čabra Vazma Malnar poetskim je tekstom dala doprinos sjećanju na tragediju koju je proživio taj kraj, a gradonačelnik Kristijan Rajšel osvrnuo se na u posljednje vrijeme sve češću tezu po kojoj su brojni stanovnici ovog kraja u logorima završili jer su se – usprotivili okupatorima.


»To je isto kao da kažemo kako četnici na Ovčari ne bi ubijali da im se Hrvati nisu suprostavljali«, rekao je Rajšel istaknuvši nužnost isticanja ideje antifašizma koja u srži nosi ideju slobode i pravde.


O teškoj prošlosti koja je mnoge stanovnike ovog dijela Gorskog kotara usmjerila ka logorima na Rabu, u Gonarsu, Padovi i Trevisu govorila je i voditeljica programa Ivana Lakota, dogradonačelnica Čabra, a među gostima komemoracije bili su i pripadnici »Goranskih risova«, Kluba 138. brigade HV-a, predstavnica PGŽ-a Melita Raukar te poznata mirovna aktivistica Vesna Teršelič.


Antun Turk završio u logoru kao dječačić


Najviše se od okupljenih gostiju saznati moglo od ljudi koji su pred 77 godina prošli martirij Gonarsa. Među njima je bio i Antun Turk koji je u logoru završio kao dječačić od jedne i pol godine.


– Rođen sam u Goračima, a te 1942. godine s mamom, sestrom i drugim našim rođacima završio sam u logoru. Naravno, ničega od toga se ne sjećam, ali mi je mama često pričala o tome kako je to bilo i što je sve ona morala raditi da bih ja preživio.



Živjelo se u šatorima pod kojima je tijekom ljeta bilo jako vruće, a zimi jako hladno. Nakon Raba uslijedilo je preseljenje u Gonars gdje smo živjeli u barakama, a kad je Italija kapitulirala svi smo se počeli vraćati našim šumama.


Kad smo se vratili sve su naše kuće bile spaljene i najprije smo živjeli po tim ruševinama, a kasnije smo se preselili u dvorac Zrinski gdje se moglo stanovati. Tako sam i ostao u Čabru, školovao se, zaposlio i osnovao obitelj i nikad iz Čabra ne bih otišao, rekao nam je Turk koji je danas predsjednik Udruženja umirovljenika Grada Čabra.