STARA SUŠICA – Svi goranski čelnici nazočni jučerašnjem Okruglom stolu nazvanom »Prostorni identiteti ruralnih naselja Gorskog kotara« podržavaju izradu istoimene studije koja bi trebala biti gotova do kraja ove godine te nakon toga dostupna svim goranskim lokalnim samoupravama koje će u svoju prostorno-plansku dokumentaciju moći implementirati saznanja i odrednice tog dokumenta, a sve s ciljem što kvalitetnijeg pristupa očuvanju prostornog identiteta goranskih naselja, odnosno sprečavanju već pomalo zloglasne apartmanizacije i sličnih oblika divlje i neprimjerene gradnje.

Uz to nužno je kroz što češće istupe preko medija podizati svijest o potrebi takvog odnosa prema prostoru, zaključeno je na jučer u Staroj Sušici organiziranom Okruglom stolu. Riječ je o temi izuzetno bitnoj za sve, naglasio je u uvodu Adam Butigan, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje PGŽ-a.

Uspostava standarda

»Drago nam je da je inicijativa za promišljanje o načinu sprečavanja negativnih utjecaja na vizualni identitet naselja Gorskog kotara pristigla iz Turističke zajednice Gorskog kotara. Upravo oni ukazali su nam na sve brojnije primjere građevina koje odudaraju od tradicionalnih tipova gradnje na području Gorskog kotara. Sukladno tome osmislili smo izradu studije kojom bi se razmotrile mogućnosti uspostavljanja prostornih standarda u svrhu usmjeravanja građenja prema okvirima vezanim uz poštovanje tradicije i tipičnog goranskog krajolika«, rekao je Butigan, a Petar Hrg, direktor TZ-a Gorski kotar, istaknuo je kako je na inicijativu vezanu uz obraćanje prema Zavodu za prostorno uređenje došao stoga što je očito kako se na goranskom području prodaje sve više zemljišta na kojima niču novi objekti: »Stoga smatram da je nužno čuvati taj naš prostor, a to znači prije svega kvalitetno planirati njegovo korištenje i to ne samo kako bismo očuvali tradiciju, već time i privukli nove potencijalne kupce i ulagače«, rekao je Hrg.

O predradnjama i dosadašnjem dijelu aktivnosti vezanih uz spomenutu studiju najprije je govorila Vana Rodin Kružić, jedna od voditeljica izrade tog dokumenta, napomenuvši kako su stručnjaci Zavoda nakon inicijative iz TZ-a Gorski kotar izašli na teren i uočili niz primjera gradnje kuća koje se izgledom, bojama i svim ostalim elementima ne uklapaju u goransko podneblje: »Nisu uvijek krivi ljudi koji su ih gradili. Njima najčešće nitko nije rekao kako i što treba, a baš prema tome usmjerena je studija koju izrađuje tim stručnjaka. Niska razina osviještenosti graditelja te nekvalitetno normirani graditeljski planovi u lokalnim samoupravama ono su što moramo mijenjati ovom studijom i zajedničkim radom«, rekla je Rodin Kružić.

Poštovanje tradicije

Njena kolegica Sanja Turk dodala je kako je od 256 goranskih naselja za studiju izabrano njih 49 kojima je dodano još njih nekoliko na preporuku savjetnika za kulturnu baštinu. »Analizom i obradom tih naselja doći ćemo do temeljnih odrednica vezanih uz zaštitu prostornog identiteta. Činjenica je da već ima ozbiljnih primjera narušavanja jer nova izgradnja značajno vizualno odstupa od tipične slike goranskih naselja. No, time se ne treba opterećivati, već krenuti u aktivnosti oko zaštite preostalog prostora, pri čemu je jako dobro što je najveći dio Gorskog kotara ipak još uvijek sačuvan prostor. Kroz ovu studiju i prostorno-planske odredbe treba stvoriti pravila da to tako i ostane, odnosno da se u budućnosti gradnja odvija sukladno poštovanju tradicije i ostalih karakteristika ovog prostora«, rekla je Turk istaknuvši kako je u tom procesu nužna suradnja Zavoda za prostorno uređenje PGŽ-a s lokalnim samoupravama.

Na tu su suradnju, bilo je očigledno, svi nazočni spremni.

David Bregovac (Fužine) pitao je što činiti s primjerima klasične devastacije prostora neadekvatom gradnjom na koju ne reagira ni građevinska inspekcija, a Josip Brozović (Mrkopalj) želio je znati može li lokalna samouprava zabraniti, primjerice, postavljanje tzv. bijele plastične stolarije. Odgovori stručnjaka Zavoda bili su da se to u velikoj mjeri može odrediti »čvrstim« prostornim planovima, a kad je o građevinskoj inspekciji riječ, prijavljenih slučajeva je previše za tek troje uposlenih. Dražen Mufić (Vrbovsko) založio se za kontrolu, ali i poštovanje različitosti jer, primjerice, na području jedne lokalne samouprave postoje različiti oblici arhitekture vezane uz bitne razlike u nadmorskoj visini.