U županijskom proračunu za naredne tri godine (od 2023. do 2025.) svake će godine kroz Fond za Gorski kotar biti osigurano po 7 milijuna kuna za (su)financiranje projekata s područja Gorskog kotara, 6 milijuna kuna kroz Program razvoja poduzetništva, Program razvoja turizma i Program ruralnog rzvoja za sufinanciranje tih aktivnosti te po 5 milijuna kuna koje će kroz rad Županijske uprave za ceste biti namijenjene podizanju kvaliteta cesta na području Gorskog kotara.

Godišnje je to 18 milijuna kuna, a u tri naredne godine to je ukupno 54 milijuna kuna kojima će se iz proračuna PGŽ-a nastojati poboljšati teško stanje u kojem se Gorski kotar nalazi, odlučili su jednoglasno članovi Skupštine Primorsko-goranske županije koji su prvi put svoju sjednicu održali u Gorskom kotaru, točnije u Ravnoj Gori. No, to nije sve.

Naime, iz Županijske skupštine na adresu Vlade RH bit će upućeni prijedlozi po kojima bi se od Vlade RH zatražilo osiguranje 100-postotnog financiranja projekata kroz EU, nacionalne ili programe bilateralne suradnje, osiguranje ravnopravnog statusa poduzetnika Gorskog kotara u odnosu na druge nerazvijene hrvatske regije te usvajanje Plana razvoja brdsko-planinskog područja koji bi trebao biti izrađen u suradnji s jedinicama lokalne samouprave s brdsko-planinskih područja i to s jasno definiranim financijskim elementima, dinamikom provedbe aktivnosti te nositeljima aktivnosti po svakoj od nominiranih mjera provedbe

. Uz sve to, Županijska skupština smatra nužnim za područje Gorskog kotara donijeti zasebna zakonska rješenja kojima će se uvažiti osobitosti te osigurati mjere za demografski razvoj Gorskog kotara.

Amandman Komadine

Ove je prijedloge u amandman uobličio župan Zlatko Komadina, rukovodeći se pri izradi svog amandmana prijedlozima koje su kroz svoje amandmane ranije dostavili vijećnici HDZ-a te HSS-a i PGS-a.

Budući da je velika većina njihovih prijedloga prihvaćena, sve su ove stranke odustale od svojih amandmana i prihvatile u jedan amandman uobličen prijedlog župana Komadine.

Sve ove zaključke Županijska skupština uputit će na adresu Vlade RH i niza nadležnih ministarstava, a do njih se došlo nakon gotovo petosatnog trajanja prve točke dnevnog reda nazvane »Aktivnosti Primorsko-goranske županije u cilju poticanja razvoja Gorskog kotara«.

Prijepore i raspravu izazvalo je izvješće o ulaganjima u razdoblju od 2013. godine pa do 2021. godine koje je podnio Ljudevit Krpan, predstojnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje.

U uvodnom dijelu govora on se obrušio na državne institucije s kojima suradnja nije dobra i koje često ne ispunjavaju ono što Županija predlaže ili traži, a vezano je uz Gorski kotar koji, po njemu, mora imati poseban status i to određen zakonom.

Potom je naveo dio onog što je Županija ulagala (školstvo, socijala, zdravstvo, poduzetnici, kultura, sport, Centar za ruralni razvoj i poljoprivedu, Centar za velike zvijeri, stalni postav muzeja u Kaštelu Zrinsjki, ulaganja ŽUC-a…), zaključivši da se u Gorski kotar ulaže puno više od onoga što se kroz porezne prihode slije u županijski proračun.

– U razdoblju 2013. – 2021. Primorsko-goranska županija je s područja jedinica lokalne samouprave u Gorskom kotaru prikupila 57,8 milijuna kuna dok je na područje tih jedinica usmjerila ukupno 142,2 milijuna kuna proračunskih sredstava, bez decentraliziranih sredstava, odnosno Županija je u proteklih devet godina na području Gorskog kotara utrošila 84,4 milijuna kuna više nego što je uprihodovala.

Ukoliko se tome pridodaju i sredstva ŽUC-a PGŽ-a, ukupno je u tom periodu u Gorski kotar uloženo 267,7 milijuna kuna, gotovo trostruko više od uprihodovanih sredstava u visini od 101,6 milijuna kuna – stoji u izvješću koje je podnio Krpan.

Nakon njega riječ je u ime domaćina preuzeo Damir Grgurić, predsjednik Koordinacije goranskih čelnika, rekavši da su izneseni financijski pokazatelji jaki, a rezultati na terenu slabi.

– Očigledno je da novca ima, ali ono što se prema nama upućuje su vatrogasne mjere. Županija se mora uključiti u većoj mjeri jer Gorski kotar pomoć je trebao još jučer – rekao je Grgurić.

Čovjek u središtu

Od županijskih vijećnika Ivana Pečnik Kastner podneseno je izvješće komentirala riječima »puno priče, malo rada«, zamjerivši Županiji prebacivanje odgovornosti na državu, a Nedo Pinezić (Unija Kvarnera) istaknuo je da u središtu održivog razvoja mora biti čovjek, a ne ceste i zgrade.

– Ako mi dajemo više no dvostruku svotu u odnosu na prikupljene porezne prihode, a to se ne osjeti, onda to nije dobar posao – poentirao je Pinezić. Nezavisna Iva Rinčić dodala je da je u izvješću trebalo reći ne što je uloženo, već što je napravljeno.

– Jer, ovako sve izgleda bolje no što jest. Ako toliko ulažemo, a broj stanovnika i dalje drastično pada, onda nešto s tim ulaganjima nije u redu – konstatirala je Iva Rinčić.

Leo Pavela (KIGO) predložio je stvaranje Odbora za kontrolu ulaganja u Gorski kotar jer je očigledno uloženo jako puno, a rezultati tih velikih ulaganja nisu vidljivi.

Vjekoslav Rubeša (Akcija mladih) zaključio je da je očigledno bila riječ o krivim ulaganjima te to argumentirao investicijom u pogon za preradu voća koji djeluje u okviru Centra za ruralni razvoj i poljoprivredu u Staroj Sušici u koji se ne može na preradu donijeti voće, ako se nema registriran OPG.

Istodobno, može se otići u susjednu Sloveniju i dobiti tu uslugu bez problema. Sanju Beljan (HDZ) zasmetalo je što se u nabrajanju silnih milijuna uloženih u Gorski kotar u proteklih devet godina uključuje ponajviše ono što je obveza županije (školstvo, zdravstvo, socijala, ceste…) i u što se ulaže i u drugim, puno razvijenijim područjima PGŽ-a, a i ta ulaganja, rekla je, nisu na goranskom području nešto posebno.

– Upravo se u Rijeci gradi sportska dvorana za jednu srednju školu, a svota njene izgradnje tek je nešto manja od desetogodišnjih ulaganja u goransko školstvo – primjetila je Sanja Beljan.

Budući da se sjednica održavala u Gorskom kotaru, pravo na riječ su dobili i gosti pa je tako načelnik Općine Fužine David Bregovac iskazao razočarenje odviše političkim tonom rasprave.

– Mi smo danas željeli predstaviti vam što nam treba i u što bi trebalo ulagati, a ne slušati o dosadašnjim ulaganjima u županijsku imovinu na goranskom području – rekao je Bregovac.

Traže jednake šanse

Lokvarski načelnik Toni Štimac založio se za stvaranje financijske autonomije i znatno veću količinu prihoda koji bi na goranskom području morali ostati od državnih firmi koje na ovom području odlično zarađuju. Delnička gradonačelnica Katarina Mihelčić istaknula je da Gorani ne traže povlastice, već samo jednake šanse s drugima.

– Mi i vi ne živimo u istim uvjetima. Nama je puno teže i u Gorskom kotaru više nije pitanje kako dovesti ljude, već kako ove što su još tu zadržati – rekla je Katarina Mihelčić, a čabarski gradonačelnik Antonio Dražović istaknuo je da je u godinu i pol dana njegova rada odnos instuitucija bio takav da je pomoć koju je dobio bila toliko mala da im nije bila ni potrebna.

Dražen Mufić, gradonačelnik Vrbovskog, pohvalio je rasprave županijskih vijećnika koji očigledno poznaju stanje u Gorskom kotaru.

– Jasno je da županijski vijećnici vide što Gorskom kotaru treba. Problem je u izvršnoj vlasti koja treba napraviti kvalitetne programe ili odgovoriti na neke naše prijedloge.

Od ovdje spomenutih stotina milijuna kuna ulaganja, stanje je u gradu Vrbovskom takvo da mi godišnje od Županije dobijemo 300 do 500 tisuća kuna. Ako je drugih ulaganja i bilo, ona su išla u županijsku imovinu, a ne u razvoj grada Vrbovskog – rekao je Mufić.

Sredstva po kriterijima

U amandmanu župana Komadine stoji i ovo: »Raspored sredstava za jedinice lokalne samouprave iz Fonda za Gorski kotar provodit će se sukladno kriterijima koji će se utvrditi pravilnikom o uvjetima i kriterijima za sufinanciranje i koji će prilikom vrednovanja u obzir uzeti broj novootvorenih radnih mjesta koja se osiguravaju realizacijom projekta, broj stanovnika i površinu općine ili grada te sukladnost s mjerama i ciljevima iz Plana razvoja PGŽ-a za razdoblje 2022 – 2027.«, piše u amandmanu.