PLEŠCE – Goranski medun jedno je od prirodnih bogatstava Gorskog kotara i za njega se treba znati što šire i što više, stav je svih jučerašnjih sudionika stručnog skupa nazvanog »Putevima goranskog meduna« koji je u Plešcima organiziralo Pčelarsko društvo grada Čabra uz potporu Primorsko-goranske županije.

»Gorski kotar oslonjen je ponajviše sam na sebe i ako sami ne nađemo neka rješenja, neće biti dobro. Jedno od tih rješenja je Goranski medun koji može postati jedan od brendova Gorskog kotara«, rekao je okupljenima Branko Vidmar, ugledni hrvatski pčelar kojeg zbog zasluga vezanih uz stjecanje Zaštićene oznake izvornosti Goranskog meduna, često s pravom nazivaju »Ocem goranaskog meduna«. Pojašnjavajući put do stjecanja tog statusa, Vidmar je istaknuo kako se prije tek petnaestak godina nije znalo ni za medun, a kamo li za goranski medun: »No, zahvaljujući napornom i stručnom radu te pripomoći ustanova poput Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj iz Stare Sušice i brojnih pčelara i drugih stručnjaka, došlo se do tog statusa«, rekao je Vidmar posebno pohvalivši Čabar i cijeli čabarski kraj koji postaju srce razvoja goranskog meduna jer trenutačno pola od svih proizvođača te posebne vrste meda dolazi s područja Čabra.

Podizanje produktivnosti

Cilj ovog druženja, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Dražen Lušić, jedan od onih koji je među najzaslužnijima za stjecanje Zaštićene oznake izvornosti, je prepoznavanje značaja Goranskog meduna, jedinog meda u Primorsko-goranskoj županiji nositelja Zaštićene oznake izvornosti.

»Današnja radionica i pčelarsko druženje nastavak su aktivnosti u cilju promocije Goranskog meduna, ali i goranske pčelarske djelatnosti bez koje to ne bi bilo moguće. Glavna tema radionice je valorizacija značaja Goranskog meduna. Naime, s obzirom na to da Goranski medun predstavlja oblik neraskidive veze između zemljopisnog određenja kraja u kojem se proizvodi i proizvoda koji ga karakterizira, posebni značaj treba posvetiti podizanju produktivnosti pčelarske proizvodnje Gorskog kotara te jačanju tržišne svijesti o važnosti Goranskog meduna«, rekao je Lušić.

Dragocjeni proizvod

U uvodnom dijelu skupa nazočne je u ime svih pčelara s područja Grada Čabra pozdravio Antun Arh, tajnik Pčelarskog društva Grada Čabra, istaknuvši kako je goranski medun jedan od najdragocjenijih goranskih proizvoda. Arh je pozdravio na druženju nazočne pčelare iz Krka, Matulja, Kastva i Delnica, a prigodne pozdrave uputili su i Zoran Ožbolt, predsjednik PD-a »Čabar«, Blaženko Ožbolt, predsjednik MO-a Plešce, Nedjeljko Mrakovčić, predsjednik Udruženja pčelarskih udruga PGŽ-a te gradonačelnik Čabra Antonio Dražović, koji je u vrijeme dok je radio u Bruxellesu bio jedan od koautora deklaracije o zaštiti pčela pa je upoznat s problematikom i, istaknuo je, spreman pčelarima pomoći i kao gradonačelnik, i osobno.

Radionice i druženje uz Čabranku

Skup su zajedničkim snagama organizirali Pčelarsko društvo Grada Čabra, Udruženje pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije – Primorsko-goranski pčelarski savez, Hrvatski pčelarski savez, Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a te Udruga proizvođača meduna. Radionica je ponudila predavanja »Autohtoni med s dodanom vrijednosti« (Nenad Strižak, dipl. ing.), »Entomološki aspekt proizvodnje meduna (doc. dr. sc. Mirta Sudarić Bogojević) te »Zaštićene oznake kvalitete – od domaćeg do europskog stola« (izv. prof. dr. sc. Dražen Lušić), a po završetku skupa uslijedilo je pčelarsko druženje na otvorenom uz rijeku Čabranku.