Iako ovog čudnog proljeća obilježenog snijegom Gorani muku muče s novim troškovima zimskog čišćenja prometnica, postoje dijelovi Gorskog kotara koji još i veće poteškoće imaju sa sve brojnijim, opasnijim i financijski vrlo zahtjevnim – klizištima! Ogledni primjer za to je područje grada Čabra gdje su, govori nam gradonačelnik Antonio Dražović, troškovi zimskog čišćenja ove godine dosegli razinu od nekih 80.000 eura, ali troškovi klizišta u posljednjih nekoliko godina daleko su ozbiljniji.

– Primjerice, 118.000 eura dali smo za sanaciju izvorišta prema Čabranki. Za prvo klizište u Kuparima trebalo je 172.000 eura, za Mandle čak 450.000 eura, za prvo klizište u Smrekarima 360.000 eura, a za drugo 140.000 era. Tu su još i klizišta na glavnoj cesti Zamost – Hrvatsko, ono prema Sokolima, ono u Kuparima… Kad se sve skupa zbroji, onda su samo spomenuta klizišta odnijela više od milijun eura, dakle svotu koja se itekako mogla bolje upotrijebiti i uložiti u razvoj. Nažalost, mi umjesto toga moramo novce izdvajati da bi uredili ta klizišta te omogućili prometovanje i pomogli stanovništvu.

Strah od kiša

Mislim da je malo tko svjestan ozbiljnosti ovog problema. Naime, u dogovoru s Geodetskim fakultetom organizirali smo jedno predavanje na kojem su nam izloženi podaci po kojima je na području grada Čabra zabilježeno više od 800 aktivnih klizišta! Logično je onda da strahujemo od svake jače kiše. Kroz razgovore s predstavnicima spomenutog fakulteta došli smo do saznanja da postoje načini da se prate potencijalno opasna klizišta te da se kroz prevenciju bitno smanje štete. To se može učiniti postavljanjem specijalnih sondi koje bilježe podatke zahvaljujući kojima je moguće predvidjeti aktiviranje klizišta. Naravno, nabava i postavljanje tih sondi košta i tu bismo voljeli imati pomoć države jer bismo, uvjeren sam, smanjili troškove koji su, kad se klizišta aktiviraju, ogromni. Također, zaključeno je, bilo bi dobro da se srede šumski putevi i vlake, odnosno da izvlačenje srušenih drva bude kontroliranije kako se u tom procesu ne bi pomagalo stvaranju klizišta – rekao je gradonačelnik Dražović.

Foto Marinko Krmpotić

Skupo održavanje

S kolegom iz Čabra slaže se i delnički gradonačelnik Igor Pleše koji napominje da muke sa snijegom nisu jedini veći trošak kojeg goranske općine i gradovi imaju samo zato što su smješteni u području određenom planinskim zemljopisnim karakteristikama.

– Svima nama, posebno Čabru, Vrbovskom i Brod Moravicama, odnosno lokalnim samoupravama kojih je dio i Kupska dolina, sve su veći problem sve brojnija i opasnija klizišta. Jake kiše u proljeće i jesen sve češće dovode do ozbiljnih problema jer se uz pojedine prometnice javljaju neugodna i opasna klizišta koja se moraju rješavati želi li se osigurati prometna komunikacija. Ove godine mi smo se s time susreli u Ševalu, mjestašcu u Kupskoj dolini, gdje se pojavilo opasno klizište. Za sanaciju, koja će uskoro biti privedena kraju, mi ćemo morati izdvojiti oko 150.000 eura. Dodatni je problem pri tome to što prometnica na kojoj je to klizište vodi u dio mjesta gdje nema stalnih stanovnika, već samo vikendice. No, popraviti to moramo i posao će uskoro biti gotov, a taj trošak pokazuje koliko je, u stvari, komplicirano i skupo održavati infrastrukturu u Gorskom kotaru. Sigurno je da smo tih 150.000 eura mogli korisnije upotrijebiti i uložiti u razvoj. No, što je, tu je – kaže gradonačelnik Pleše.

Foto Marinko Krmpotić

Naravno, sve rečeno ne znači da su muke Gorana s proljetnim snijegom zaboravljene. Jer, početne stihove one davne divne balade Gabi Novak, pjesme koja počinje riječima »Proljeće je otpočelo s kišom«, ove godine Gorani mogu pjevati zamijenivši riječ kiša riječju snijegom. Krajem ožujka zabilježeni udari snijega sa sedamdesetak centimetara koji su Gorane »zarobili« u završnom dijelu trinaestog tjedna ove godine donijeli su nove, još za sada nepoznate, ali sigurno vrlo visoke troškove – govori delnički gradonačelnik Igor Pleše.

Nedostatna pomoć

– Golim okom svakome je bila vidljiva bila količina tog ožujskog snijega, a s rastom centimetara rastu i troškovi. Prošle godine, kad snijega i nije bilo previše, na posipavanje prometnica i intervencije čišćenja potrošili smo oko 300.000 eura, a država je pomogla s 45.000 eura. To je apsolutno nedostatno, a tako je, koliko mi je poznato, i s ostalim goranskim lokalnim samoupravama. Zakonska odredba po kojoj bi država snosila u cijelosti ili u znatno većem postotku te troškove nikako se ne donosi i mi smo svake godine u problemu jer velike svote novca »bacamo« u snijeg, odnosno plaćamo troškove zimskog čišćenja, umjesto da ulažemo u razvoj. Takva zakonska odredba izjednačila bi nas s ostalima jer uz ovakve uvjete mi smo, kao i sva slična područja gdje pada snijeg, u neravnopravnom položaju jer drugi krajevi koji takvih poteškoća nemaju, nemaju ni takvih troškova. S druge strane, taj snijeg koji padne nije ni blizu dovoljan da se kroz turističke aktivnosti dio tih troškova nadoknadi kroz turističke rezutate, dolaske gostiju i slično. Nažalost, snijeg posljednjih godina na goranskom području nije prilika za zaradu, već samo smetnja i sve veći trošak – rekao je Igor Pleše.