Dubok trag

EPK zaključen sjećanjem na Franju Starčevića, iz Mrkoplja u svijet poslana poruka mira

Marinko Krmpotić

Deset godina nakon Starčevićeva odlaska sasvim je izvjesno da ne smijemo izbrisati tragove njegova mirotvorstva, već ih osvježiti i nadograđivati poučavajući o tome buduće graditelje mira, kaže organizatorica Nada Glad



DELNICE, MRKOPALJ – U aktivnostima koje su obilježile završetak velikog projekta Rijeke kao europske prijestolnice kulture, bio je i skup »Škola mira jučer, danas, sutra« koji je realiziran u sklopu programskog pravca 27 susjedstava, a središta ostvarenja ovog mirotvornog druženja posvećenog sjećanju na pokojnog mrkopaljskog mirotvorca Franju Starčevića bili su Delnice i Mrkopalj, govori nam Nada Glad, goranska novinarka i autorica knjige o Starčevićevom životu, koja je bila organizatorica i moderatorica ovog skupa.


– Poruku mira svim stanovnicima svijeta iz Delnica su i Mrkoplja, a u nazočnosti Branke Cvjetičanin, voditeljice EPK Rijeka 2020 i koordinatorice te vanjske suradnice Maje Pratengrazer, poslale ugledne javne djelatnice i aktivistice, odnosno svi sudionici panel rasprave na Zoom-meetingu iz Delnica. O Društvu za nadarenu djecu i njegovu osnivaču Starčeviću govorila je profesorica psihologije Renata Lisac iz Lokava, dok se redateljica i producentica Morana Ikić Komljenović iz Zagreba – glasom i s dvije snimke kraćih reportaža – prisjetila dolaska i rada u mrkopaljskoj Školi mira. Pročelnica Upravnog odjela za mlade i socijalu PGŽ-a Rijeka Dragica Marač predstavila je županijski projekt obnove rada Škole mira, kao i poveznice odgoja za mir kroz začete županijske edukacijske i turističke rute putevima ratnih stradanja i antifašizma – Matić poljana, Mrkopalj, Podhum Soboli i Lipa sa spojem na Gomirje, Vrbovsko i Hrvatsku čitaonicu Kuti.


Goranska »oaza mira«


Svoje zanimljive ideje o pedagoškom i mirotvornom potencijalu Škole mira za 21. stoljeće tom je prigodom iznijela i Valentina Otmačić, doktorica društvenih znanosti o miru i sukobu, dok sam ja podsjetila na 2017. godine objavljenu knjigu s iscrpnim podacima o njegovom aktivnom djelovanju unutar dviju goranskih zajednica – većinske hrvatske i manjinske srpske te o naporima očuvanja mira među njima u vrijeme Domovinskog rata. Prinosom te vrste on se ugradio u činjenicu, zajedno s ostalima, da je Gorski kotar ostao »oazom mira«, a svoje je tadašnje činjenje okrunio okupljanjem pristalica mirnog rješenja mogućeg sukoba. Kasnije će okupljati suradnike u odgoju najmlađih na gradnji mira i poučavanju mladih toleranciji i snošljivosti. Deset godina nakon Starčevićeva odlaska sasvim je izvjesno da ne smijemo izbrisati tragove njegova mirotvorstva, dapače valja ih osvježiti i nadograđivati poučavajući o tome one koji rastu pored nas, buduće graditelje mira.




Na to je asocijativno podsjetio i kratki video Renate Lisac koji je snimila među mrkopaljskim osnovcima koji su tijekom razgovora o »stričeku Franji« došli do zaključka da »riječ može pobijediti oružje«, govori Nada Glad, dodavši da se putem Zooma u panel diskusiju sa Sveučilišta u Klagenfurtu uključio i dr. Werner Wintersteiner, Starčevićev suradnik iz vremena Škole mira, a iz Japana dr. Veronika Antoniou, jedna od članica Udruge Urban Gorilla iz Nikozije, domaćina susjedstvu Mrkopalj u listopadu 2019. godine.


Ciparsko iskustvo


– Antoniou je prepričala njihovo iskustvo rada na miru na podijeljenom otoku između autohtonih Grka i naseljenih Turaka od 1974. naovamo, gdje još uvijek mir među njima čuvaju snage OUN-a, a udruga Urban Gorilla jedna je od onih koja u uspostavljenoj buffer zoni stalno nešto poduzima na približavanju sukobljenih strana.


Online skup u Delnicama, posvećen mirotvornom djelu Franje Starčevića o godišnjici njegove smrti, u svoju je završnicu uvrstio Himnu mira; tekst i glazbu napisao je, i zajedno sa suprugom Gorankom je izvodi, Marin Tuhtan. Njenom promocijom je na najljepši način, riječju i slikom, u svijet poslana poruka mira iz Mrkoplja, Gorskog kotara, Rijeke… Kao što i priliči trenutku okončanja termina EPK, vremenu i lokaciji s koje bi se imala razmnožiti ta odaslana dragocjena sjemenka mira, rekla je Nada Glad.