POSEBNOSTI

Dva nova objekta pričaju pravu priču o Gorskom kotaru. Pronašli smo ih u Staroj Sušici i Brodu na Kupi

Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Starosušički Centar za velike zvijeri posjetiteljima priča o medvjedu, vuku i risu, dok u Kaštelu Zrinski u Brodu na Kupi 500 muzejskih predmeta nudi priču o Gorskom kotaru, od povijesti, preko načina života pa do biljnog i životinjskog svijeta



Od ovog ljeta Gorski kotar bogatiji je za dva izvrsno uređena objekta koji istodobno čuvaju povijest i tumače prirodu Gorskog kotara, čime predstavljaju pažnje vrijedne lokacije ne samo za domaće ljude, već još i više za turiste i posjetitelje goranskih prostora. Oba su objekta uređena i opremljena zahvaljujući uspješnim prijavama na sredstva iz EU fondova, a u konačnoj realizaciji velik doprinos dali su Vladina tijela i institucije, Primorsko-goranska županija te u nešto manjoj mjeri i lokalne samouprave.


Riječ je o Centru za velike zvijeri u Staroj Sušici, odnosno Kaštelu Zrinski u Brodu na Kupi u kojem je uređen stalnu muzejski postav nazvan »Divljina s pogledom na more« i otvoren Interpretacijski centar velikog projekta »Putovima Frankopana«. Od trenutka otvaranja svojih vrata oba su ova odredišta privukla veliku pažnju i nedvojbeno je kako već na samom početku svoga postojanja predstavljaju turistima itekako zanimljiva odredišta. Baš smo stoga odlučili za Goranski Novi list »baciti oko« i vidjeti što sve to nude ove lijepe priče o ljudima, životinjama, prirodi i povijesti goranskih krajeva…


Prvi je od dva spomenuta objekta otvoren starosušički Centar za velike zvijeri koji na jednom mjestu kroz niz različitih načina posjetiteljima predstavlja pojedinosti o tri velike europske zvijeri – medvjedu, vuku i risu. Sve te tri prekrasne divlje životinje obitavaju u Gorskom kotaru pa se Gorani, s obzirom da je njihov zavičaj zemljopisno razmjerno malen, s pravom mogu ponositi činjenicom da imaju ono što rijetko tko u Europi ima. Centar za velike zvijeri sagrađen je u Staroj Sušici, neposredno uz poznati romantični starosušički dvorac, na lokaciji na kojoj se nekada nalazila stara i oronula zgrada. Prve ideje o pretvaranju tog prostora u mjesto gdje će se pričati priče o medvjedu, vuku i risu, začete su 2014. godine, a potom se polako od te početne vizije, govori nam ravnateljica JU Priroda Irena Jurić, došlo do današnjeg, svake pažnje vrijednog objekta.





– Ukupna cijena svih poslova izgradnje i uređenja je 8,2 milijuna kuna, od čega je šest milijuna kuna osigurano iz EU fondova i Ministarstva regionalnog razvoja, a 2,2 milijuna kuna troškova pokrila je Primorsko-goranska županija koja nam je bila i glavni partner u projektu koji smo mi provodili kao županijska Javna ustanova, a uz PGŽ partneri su bili još i Općina Ravna Gora te tadašnji TZ Ravna Gora. Centar je otvoren 10. srpnja ove godine i dosadašnjim smo rezultatima jako zadovoljni. U nešto više od dva mjeseca rada posjetilo nas je 3200 gostiju i njihove su reakcije za sada izuzetno pohvalne, a zanimljivo je da stižu iz svih dijelova Hrvatske, pri čemu nam je drago da je među njima i jako puno Gorana!


Da bi Centar funkcionirao kako treba i da bismo zadovoljili potrebe gostiju, zaposlene su u njemu dvije Goranke – Ivana Briški Đorđević i Dragana Juranić, a ukoliko je to potrebno pomažu im i ostali naši uposlenici, posebno Marko Modrić, glavni čuvar JU Priroda. Cijene ulaznica su 30 kn za odasle, za djecu od 7 do 15 godina 15 kuna, za djecu do sedme godine je besplatno, a ulaznice za grupe su po 20 kuna.



Posjet traje minimalno 45 minuta, a oni koji dođu s djecom ostanu i znatno više jer unutra imamo i kutak za djecu te niz zanimljivih igrica. Cijeli naš postav je dvojezični – engleski i hrvatski – pa su na ta dva jezika izrađeni i svi materijali, pri čemu treba reći da veliko zanimanje vlada za suvenire što i nije čudno jer su originalni i autohtoni. Tako se birati može između »džepnih« zvijeri, mape zvijeri, majice, kape, bojanke, slikovnice, papirnate mape za bojenje i izrezivanje, slikovnica u kojoj gavran pripovijeda o tri velike zvijeri, knjiga »Goranski bestijarij« s nizom korisnih podataka o ovim životinjama te brojnim zanimljivim i duhovitim pričama vezanim uz susrete čovjeka i životinja.


Privući mlade


Cilj nam je privući što više mladih, posebno školske djece, jer namjera i jest odgojiti mlade tako da poštuju i vole prirodu i životinje. Baš stoga spremamo još nekoliko edukacija za djecu, a radimo i poseban program za vrtićke skupine koji će zasigurno biti atraktivan jer će ih stilizirani likovi medvjeda, vuka i risa voditi kroz postav i govoriti o sebi, rekla je ravnateljica Jurić, naglasivši kako od 1. rujna Centar radi svakog dana osim ponedjeljka i to od 10 do 16 sati, a ljeti se radilo od 10 do 18 sati.


A vidjeti se zaista može puno toga. Već sam ulaz pomalo je tajnovit jer je zakriven crnom zavjesom iza koje se čuju zvukovi prirode. Kad se uđe u taj prostor iza zavjese, oči i uši se brzo priviknu na pravo šumsko ozračje u kojem vrlo brzo uočavamo tri velike zvijeri – medo je u svom brlogu, vuk i vučica na velikoj stijeni, a ris na jednoj kamenoj polici, zaštićen od pogleda. Staništa sve tri zvijeri predstavljene su u sva četiri godišnja doba što je, u stvari, dodatni sadržaj, a nisu predstavljeni samo ris, vuk i medvjed, već i niz drugih životinjskih vrsta i ptica koje žive na goranskom području. Sve to ukrašeno je fotografijama s terena, zvukovima koje proizvode životinje te senzornim kutom s mirisima. Pri obilasku voditelji nude brojne zanimljive priče o, primjerice, brojnim nazivima mjesta, bilja i cvijeća nastalim od naziva ovih životinja, tu su i foto i videozapisi kretanja risa, vuka i medvjeda, podaci o njima na tabletima smještenim u tom prostoru, otisci šapa svake od zvijeri, stablo o koje se medvjedi češu…


Obilazak završava na katu gdje je moguće odigrati kviz s pitanjima o tome kako se ponašati i što raditi kad u šumi sretnete životinju, tu je i film koji govori o ovim lijepim stanovnicima goranskih šuma, a za kraj je pri izlasku smješten kutak za najmlađe s bojankama i raznim igricama. Uz stručno vodstvo Marka, Ivane ili Dragane sazna se puno više od ovoga što je rečeno, a ni fotografije uz ovaj tekst ne mogu vam potpuno vjerno dočarati sve što ovaj Centar nudi pa vam je najbolje i najpametnije – zaputiti se prema Staroj Sušici!


Putovima Frankopana


No, isto to vrijedi, želite li nešto naučiti, opustiti se i uživati, i za Kaštel Zrinski u Brodu na Kupi! Tamo je, naime, od kraja srpnja bilo moguće upoznati se s novim izložbenim postavom tog atraktivnog prostora, kao i s novouređenim Interpretacijskim centrom projekta »Putovima Frankopana«. Kaštel Zrinski objekt je čija povijest seže u 17. stoljeće, kad je bio jedan od fortifakcijskih objekata velikaške obitelji Zrinski i služio je za povezivanje njihovih brojnih posjeda, ali i za obranu od turskih osvajanja. Kvalitetna gradnja omogućila je preživljavanje tog objekta kroz stoljeća, a ideja o tome da ga se u što većoj mjeri čuva te da posluži kao lokacija na kojoj će se na stručan način predstavljati povijest i tradicija ovoga kraja zaživjela je krajem prvog desetljeća ovog, 21. stoljeća, kad je ušao u planove Primorsko-goranske županije koja je u suradnji s Gradom Delnicama krenula u proces obnove.



Brojni poslovi preuređenja i obnove već godinama prilično ugroženog objekta počeli su 2009. godine i tijekom iduće tri godine Kaštel je kvalitetno obnovljen. Krenulo se potom u realizaciju ideje muzejskog uređenja unutrašnjosti pa je osmišljen postav koji je u određenoj mjeri pružao vrlo dobar uvid u način života ljudi Gorskog kotara, etnonasljeđe i povijest te životinjski i biljni svijet. No, ono što je smetalo mnogima, posebno struci, bila je činjenica da je svoje mjesto u tom muzejskom prostoru našla i lovačka zbirka jednog riječkog privrednika, zbirka životinja ulovljenih izvan Europe. Primjedbe su bile česte i brojne, a nakon što je upravljanje nad objektom 2014. godine preuzeo Prirodoslovni muzej Rijeka, počelo se razmišljati o bitnim promjenama koje su i dovele do stvaranja stalnog muzejskog postava »Divljina s pogledom na more«. Realizaciju te ideje u popriličnoj je mjeri usporila pandemija korone pa je novouređeni prostor otvoren otprilike godinu dana kasnije od plana. No, isplatilo se čekati.


Uspon na planinu


Stalni postav zamišljen je kao svojevrsni uspon na vrh planine, pri čemu kroz više od 500 muzejskih predmeta nudi priču o Gorskom kotaru, od povijesti, preko načina života, pa do biljnog i životinjskog svijeta koji su baš u ovom dijelu Hrvatske bogati, raznovrsni i iznimno zanimljivi. Svaka od predloženih cjelina uz zanimljive eksponate nudi i niz zanimljivih načina pristupa njihovom promatranju pa su tako u »primanje« saznanja uključena sva čovjekova osjetila jer se može čuti zvukove prirode, osjetiti dodir vjetra i granja, udahnuti svježinu mirisa goranskih trava, vidjeti let ptica ili igru mladunaca nekih od velikih zvijeri. Ukupnom dojmu svakako pripomaže i uspješno korištenje digitalne tehnologije koje će, posebno mlađim posjetiteljima ovog prostora, biti i zabavno i poučno, a baš to temeljni su ciljevi vezani uz objekte ovakve vrste.


Bogata povijest


Pri ulazu u Kaštel Zrinski prvi je susret vezan uz Inerpretacijski centar »Putovima Frankopana« koji je pak dio istoimenog projekta vezanog uz osam frankopansko-zrinskih kaštela na području PGŽ-a. Svaki od tih kaštela uređen je tako da se kroz njega predstavlja bogata povijest koju su tijekom pet i pol stoljeća boravka na području Kvarnera i Gorskog kotara – od Krka i vinodolskog zaleđa pa do Grobnika i Gorskog kotara – sagradili pripadnici ovih hrvatskih velikaških obitelji. Ukupno je u obnovu i pretvaranja tih kaštela u čuvare povijesti uložen 61 milijun kuna, a najveći dio, 42 milijuna kuna, osiguran je iz EU fondova. Projektom koji je trajao od 2017. do 2021. godine rukovodila je Primorsko-goranska županija koja je uz pomoć državnih institucija i lokalnih samouprava na čijim se područjima ti dvorci nalaze osigurala ostala potrebna sredstva i stručno upravljanje.


Zanimljivosti


Evo i djelića nekih od zanimljivosti koje će vam ispričati vodiči u Centru za velike zvijeri u Staroj Sušici. Primjerice, mali, tek izlegli medvjedić teži od 0,3 do 0,5 kilograma (dijete je u prosjeku teško oko tri kilograma), a potom mogu dosegnuti i masu od 300 kilograma! Vukovi ne zavijaju, kako se to obično smatra, samo noću i zimi, već jednakomjerno, samo što se zimi bolje čuje i djeluje atraktivnije, opasnije. Najvjerniji pratitelji vukova su gavrani. Naime, te pametne ptice znaju da će uz vukove uvijek dobiti dio plijena! Na području Gorskog kotara živi oko 500 medvjeda, odnosno polovina medvjeđe populacije u Hrvatskoj! Gorski kotar područje je na kojem već dulji niz godina živi šest do sedam vučjih čopora, pri čemu se čoporom smatra već obitelj koju čine vuk, vučica i jedno mladunče, a u čoporu ih zna biti od četiri-pet do deset i više.


Like, like, like!


Prvi posjetitelji 10. srpnja, na dan otvaranja, bili su članovi obitelji Zvirić iz Petrinje koji su doslovce čekali pred vratima da se Centar otvori. Njihovi dojmovi nakon obilaska bili su izuzetno pozitivni. U knjigu dojmova zapisali su: »Naučili smo puno o divljim zvijerima i znanje ćemo primjenjivati kad budemo obilazili šume Gorskog kotara. Naše djevojčice će pričati prijateljima o vašem Centru«.


Pa su uz to još i nacrtali malog medu! Bravo za Zviriće. Knjiga dojmova nudi još niz drugih zanimljivih izjava pa tako možemo vidjeti da su među gostima bili proslavljeni rukometaš Mirza Džomba i njegova Belma te njihove curice. Najmlađi posjetitelj, čiji su roditelji svima uputili pozdrave, bio je petomjesečni Borna. Komentar jednog posjetitelja bio je: »Like, like, like!«. Jedna je djevojčica napisala: »Lijepo mi je bilo zato što je medvjed u brlogu«, a jedan je dječak zaključio: »Bilo nam je lijepo. Zabavili smo se i puno naučili«, a u potpisu stoji – mama, tata i


Dobri rezultati


Marko Modrić, glavni čuvar u JU Priroda, također je zadovoljan do sada ostvarenim rezultatima.


– Raspoloživim sredstvima napravili smo maksimum. Saželi smo ono najbitnije o tri velike zvijeri, stvorili dobre temelje za edukaciju. Vidim po reakcijama ljudi da nakon obilaska našeg Centra komentiraju u stilu kako puno toga nisu znali te da na jedan drukčiji način gledaju na prirodu i životinje koje smo ovdje predstavili. Drago mi je jer su te zvijeri dio naše prirodne baštine koju moramo čuvati, cijeniti i s njom upoznati što veći broj ljudi, rekao je Modrić.