BROD MORAVICE – »Domače besede«, odnosno u prijevodu »Domaće riječi«, knjiga je Valtera Crnkovića kojom je ovaj inženjer šumarstva i zaljubljenik u svoj zavičaj pokušao i uspio sačuvati bogato jezično blago svog brodmoravičkog zavičaja.

Podnaslov knjige je »Rječnik brodmoravičkog govora«, urednice su Marina Marinković i Anita Šikić, dok su recenzentice izv. prof. dr. sc. Marija Malnar Jurišić i izv. prof. dr. sc. Marina Marinković.

Knjiga je tiskana uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, ima 552 stranice, a u njoj je obrađeno više od 10.300 natuknica, riječi i frazema na brodmoravičkom idiomu kajkavskih govora Gorskog kotara.

Valter Crnković sa svojom knjigom

Predstavljanje knjige održano je u punom Domu kulture Brod Moravica, a program je umješno i kvalitetno vodila učiteljica Dijana Arbanas čija je ideja bila večer posvetiti riječima, posebno dijalektalnom govoru, pa su u skladu s tom idejom bili i nastupi osnovaca iz OŠ Brod Moravice i Ane Jugović koja je čitala autorove tekstove na brodmoravičkom govoru.

Govoreći o knjizi, Dijana Arbanas je istaknula da na početku autor prikazuje i grafički obrađuje povijest doseljavanja na ove prostore.

Kronološki slijed

– Svakom čitatelju, a posebno domaćim, te kao predmet istraživanja budućim znanstvenicima uz pomoć već dosad tiskanih publikacija objašnjava i navodi kronološki slijed zbivanja na prostorima Brod Moravica još od 7. stoljeća, prezimena ljudi koji su naseljavali ovaj kraj, a onda i povijesne okolnosti razvoja brodmoravičkog govora.

Valter Crnković. Marina Marinković, Marija Malnar Jurišić i Dijana Arbanas

Vrlo zanimljivo opisuje život brodmoravičkog kraja implementirajući stare nekadašnje riječi na dijalektu u opis života u našem kraju. Ova knjiga nije samo tekst, literatura. Ona ima i vrlo veliku etnološku vrijednost.

Opisujući riječi, autor opisuje i život nekada. Mnoge od riječi više se ni ne upotrebljavaju jer ne postoje predmeti, radnje ili događaji uz koje bi se upotrebljavale – rekla je Dijana Arbanas, a svoj su sud o knjizi iznijele i recenzentica ovog izdanja prof. dr. sc. Marija Malnar Jurišić te urednica prof. dr. sc. Marina Marinković, istaknuvši da ovaj rječnik može biti temelj i prva stepenica za očuvanje brodmoravičkog govora kao nematerijalne kulturne baštine RH.

Sam autor u razgovoru za Novi list ističe da je sve počelo prije osam godina na internetskoj stranici »Goranske šanse« koju uređuje poznati goranski intelektualac Željko Raukar.

Rad od osam godina

– Na toj smo stranici svi koji smo se javljali često pisali na lokalnom narječju. Onda je Željko predložio da napravimo goranski razlikovni rječnik i to tako da uz riječi standardnog jezika damo varijantu svog narječja.

Meni se to odmah dopalo i već preko prvog vikenda ja sam »natukao« oko tisuću riječi brodmoravičkog narječja. To sam poslao Željku i dalje je trebalo da se i drugi jave sa slično odrađenim zadacima. No, drugi se nisu javili pa je ideja propala. Ne i za mene.

Naime, bilo mi je žao da tih tisuću riječi koje sam prikupio propadne pa sam – nastavio. Tako sam došao i do tri tisuće riječi i tad mi je bilo jasno da tu ne smijem stati i da to što je prikupljeno mora postati knjiga, rječnik.

Sve skupa sam na ovoj knjizi radio osam godina. Uz riječi koje sam znao i sam, počeo sam prikupljati i zapisivati pri svakom razgovoru s mojim Brodmoravičanima nove riječi. Zato sam gotovo uvijek uz sebe imao kemijsku olovku i blokić, a ako ne bih imao olovku, a čuo neku novu riječ, zvao bih kući suprugu Veroniku i rekao joj da je zapiše.

Uz sve to ja sam, logično, konzultirao i neke od rječnika nastalih na području Gorskog kotara (Delnice, Čabar…), odnosno iz susjednog slovenskog Kostela čiji je dijalekt jako sličan našem brodmoravičkom.

Puna brodmoiravička dvorana na promociji knjige Valtera Crnkovića

Također, u rječnik sam uključio i riječi koje su kroz svoj rad prikupljali Antun Burić, Boris Golik, Zlatko Kranjac, Krunoslav Kranjčević, Mladen Crnković…

Sveukupno je sada u tom rječniku 10.322 riječi koje su u potpunosti obrađene po pravilima struke, od vrste riječi pa dalje.

Budući da nisam lingvist, već šumar, logično je da sam tražio pomoć struke i sretnim spletom okolnosti upoznao se s Januškom Gostenčnik, slovenskom jezikoslovkom koja se bavila proučavanjem naših i susjednih slovenskih govora.

Ona mi je jako puno pomogla i kad je riječ o zapisivanju fonema i o tome što uz svaku riječ u rječniku treba biti navedeno.

Veliku podršku i pomoć pružila mi je dr. sc. Marija Malnar Jurišić kao stručna recenzentica, a dr. sc. Marina Marinković je obavila konačno uređenje knjige, korekturu i lekturu te dala »završni štih« ovom djelu – rekao je Crnković koji je ovim poslom zaokružio jednu lijepu aktivnost, ali ne namjerava stati.

– Mislim da bi dobro bilo pokrenuti web stranicu vezanu uz brodmoravički govor gdje bismo nastavili prikupljati stare riječi, jačati njihov fond pa onda možda raditi i neku dopunu ovog rječnika.

Nadalje, ideja mi je proučavanjem ponovnog oživljavanja i naseljavanja Gorskog kotara od posturskog vremena do danas, a kroz distribuciju i učestalost raznih goranskih prezimena po naseljima, dati antropomastički prilog povijesnom razvoju različitih skupina kajkavskih govora u Gorskom kotaru – rekao je Crnković.