Kako krenuti u osmišljavanje, kreiranje i uređenje školskog vrta i koje su sve koristi te pogodnosti rada u vrtu za pojedinca i okoliš te kako u što većoj mjeri širiti znanje o tome, bile su središnje teme višednevnog edukativnog međunarodnog »Zen & Art of school gardening«, stručnog skupa koji je održan u La Laguni na Tenerifima u sklopu Erasmus + projekta »Malo dajem, puno dobivam«. Budući da taj projekt vrlo uspješno nekoliko godina provode nastavnici i učenici Srednje škole Delnice, mogućnost sudjelovanja i edukacije na tom skupu zaslužile su i dvije profesorice ove goranske srednje škole – nastavnica geografije Valentina Tomac te nastavnica hrvatskoga jezika i koordinatorica Školskog volonterskog kluba Jasminka Lisac. Njih su dvije, budući da je jedan od glavnih ciljeva projekta održivi razvoj te tzv. RRR sustav – reduce, reuse and recyclyng – u teoriji i praksi učile i osmišljavale kako krenuti u kreiranje školskog vrta i kakve koristi te aktivnosti utemeljene na sustavu permakulture donose za pojedinca i okoliš. Tijekom prvog dana, govori nam prof. Lisac, predstavile su se škole sudionice tečajeva, a to su bile škole iz Luksemburga, Njemačke, Estonije, Češke, Cipra, Slovenije i Hrvatske. Tog se prvog i uvodnog dana razgovaralo o tome gdje svatko od nas živi i kakva je priroda u našoj zemlji, odnosno kako klimatske promjene ili onečišćenje utječu na našu lokalnu zajednicu te kako se naša zajednica educira o klimatskoj osviještenosti.

Spoj teorije i prakse

Drugi je dan bio posvećen konkretnim radionicama o praćenju položaja sunca, mjerenju sjene, temperature, određivanju vrste tla, vlažnosti zraka radi optimalnog položaja vrta, a obrađene su i teme o uobičajenim europskim biljkama i fauni, biljkama kao prirodnom lijeku i izradi biljnih čajeva te poljoprivrednoj i vrtlarskoj praksi.

– Trećeg smo dana razgovarali o stilovima uređenja vrtova, odnosno kako izgraditi povišene gredice, što bi odgovaralo našoj školi – spiralni kamenjar s ljekovitim biljem, one squere garden s povrćem ili bobičastim voćem, s obzirom da su Delnice po tipu tla i po klimatskim uvjetima takozvana zona 8b. No, najznačajniji dio edukacije povezan s našim ciljevima recikliranja bio je kako taj cilj implementirati u praksi. To je moguće na nekoliko razina: od izrade povišenih gredica od recikliranog materijala (rabljenih dasaka, pilanskih otpadaka, staklenih boca, do izrade vlastitog kompostiranog tla od ostataka hrane i materijala). U tom smislu puno nam je pomoglo što smo tog dana dio proveli na farmi koja uzgaja biljke po principu permakulture i održivog razvoja, planira sadnju biljaka i vrta po principu kontinuiteta, koristi kompost i kombinira biljke na način da one štite i pomažu uzgoju drugih biljaka tako da ne koriste pesticide.

Sličan spoj teorije i prakse, napominje Valentina Tomac, dogodio se četvrtog dana, kad je dio edukacije bio posjet lokalnoj tržnici, a naglasak teorijskog dijela bio je usmjeren na potrebu bioraznolikosti i održivosti na način da se proizvodi koliko je potrebno i da se proizvodi i konzumira sezonsko bilje. Uz to smo bili sudionici zanimljivih radionica na teme »Što smo jeli kao djeca?« i »Koje dijelove biljke jedemo?« Cilj tih radionica bio je ukazati da u djetinjstvu naši djedovi i bake nisu jeli rajčice ili jagode zimi, nego sezonsko povrće te da je princip održivog načina proizvodnje hrane proizvoditi sezonsko i lokalno. Farma koju smo posjetili upravo je primjer toga jer su održivi na način da skupljaju kišnicu, proizvode kompost i nemaju troškove transporta hrane jer sve prodaju i distribuiraju u svom mjestu.

Osmišljavanje vrta

Napokon, petog smo dana radili na osmišljavanju školskog vrta, a radionice su bile posvećene dizajniranju i osmišljavanju školskog vrta. Nakon edukacije i videomaterijala o principima planiranja te korištenja digitalnih alata za određivanje komplementarnih biljaka te količini sadnica po gredici, uspoređivali smo s kolegama s radionica izrađene dizajne. Također smo izrađivale scenarije zadataka za učenike – na koji način motivirati i uključiti učenike i zajednicu u projekt. Uslijedilo je potom zatvaranje tečaja i evaluacija tečaja: pregled stečenih kompetencija, povratne informacije i rasprava te dodjela Potvrda o sudjelovanju na tečaju. Na kraju smo, a to je bio šesti i završni dan, posjetili Nacionalni park Teida, poznat po svojoj bioraznolikosti i čuvenom vulkanu. Naravno, sva iskustva stečena na ovoj svake pažnje vrijednoj edukaciji prenijet ćemo svojim kolegama i učenicima, a nakon toga sa članovima Školskog volonterskog kluba raspraviti hoće li ideja o školskom vrtu biti dio školskog kurikuluma od sljedeće školske godine, rekle su Jasminka Lisac i Valentina Tomac.

Uskoro »ljekoviti vrt«

Možda će, ostvare li se svi potrebni uvjeti, već ovog proljeća krenuti prvi radovi na uređenju školskog vrta koji će biti smješten između teniskog igrališa i zgrade same SŠ Delnice. U tom vrtu, kako za sada stoje ideje i planovi, prvenstveno bi se radilo na uzgoju ljekovitog bilja (kamilica, menta, neven, kadulja, lovor…), a uz već dio uređenog okoliša oko SŠ Delnice (voćke, cvjetnjak, klupice…), taj bi školski vrt svakako bio dodatni ukras ovog prostora.