Promicanje prirodnog uzgoja, očuvanje okoliša i jačanje kratkih lanaca opskrbe vrijednosti su na kojima je prije deset godina pokrenut Zeleni Kastav. Ono što je započelo kao inicijativa skupine entuzijasta danas je jedno od najprepoznatljivijih okupljališta proizvođača i kupaca koji dijele iste vrijednosti – kvalitetu, održivost i domaću proizvodnju.

Prvi sajam održan je 16. studenoga 2016. godine u Gradskoj loži. Odavno je prerastao okvire obične tržnice i postao mjesto susreta, razmjene znanja i promicanja zdrave prehrane, potvrđujući kako lokalna građanska inicijativa može prerasti u projekt koji trajno doprinosi zajednici.

S rastom sajma razvijala se i njegova organizacija. Nakon početne volonterske faze uključio se LAG Terra Liburna, a osnivanjem Udruge Zeleni Kastav stvoreni su preduvjeti za profesionalizaciju rada, širenje aktivnosti i dugoročnu održivost projekta.

Snaga hrane

Sajam okuplja male obiteljske proizvođače iz Istre, Kvarnera, Like, Hrvatskog zagorja, kontinentalne Hrvatske, središnje Dalmacije, doline Neretve i susjedne Slovenije. Posebnu vrijednost daju mu izlagači koji godinama grade odnos povjerenja s kupcima. Među njima su certificirani ekološki proizvođači, ali i oni koji, iako bez službenog certifikata, dosljedno uzgajaju hranu bez štetnih kemijskih sredstava i u skladu s prirodnim ciklusima.

– Od početka sam vjerovala u hranu, u njezinu snagu, kvalitetu i utjecaj na zdravlje ljudi. Naša osnovna vodilja bila je i ostala potaknuti što više ljudi na razmišljanje o uzgoju bez kemije, na prirodan i odgovoran način. Ne radi se samo o kupnji proizvoda, nego o promjeni svijesti, kaže organizatorica Irena Kukurin Barić.

Zlata Malec već godinama organizatorici Ireni Kukurin Barić pruža pomoć, podršku i oslonac u organizaciji Zelenog Kastva

Koliko je to povjerenje važno najbolje potvrđuju vjerni kupci. Među njima je i Marica, rodom iz Like, koja desetljećima živi na Kastavštini. Na Zeleni Kastav dolazi od samih početaka jer, kako kaže, dobro zna koliko truda stoji iza domaće hrane.

– Kad sam s nekim zadovoljna, dalje ne tražim, kaže govoreći o OPG-u Dešković iz Lignja, čija se ponuda temelji na organskom uzgoju sezonskog voća i povrća uz mogućnost dostave na kućnu adresu.

– I ako je skuplje, isplati se. Treba podržati lokalne proizvođače i više razmišljati o zdravoj prehrani. Ne postoji idealno jer ne znamo što sve dolazi iz zraka, ali ovi se ljudi doista trude. Ovdje se svi poznaju i pomažu. Ako netko nekad ne može odmah platiti, to se riješi naknadno. To dovoljno govori o povjerenju koje ovdje vlada, zaključuje.

Vjera u lokalno

Sajam je odavno prerastao lokalne okvire i postao primjer dobre prakse u povezivanju proizvođača i potrošača. U planu su nova gostovanja, a razmatra se i održavanje dvaju redovitih sajmova u Rijeci. Istodobno, Zeleni Kastav uključen je u istraživački projekt Europske unije o opstojnosti zelenih tržnica, u kojem Hrvatsku predstavljaju Dubrovnik i Zeleni Kastav.

– Zeleni Kastav rastao je zahvaljujući entuzijazmu i nesebičnom angažmanu mnogih ljudi. Posebno želim istaknuti Zlatu Malec, koja je sa mnom na svakom sajmu kao pomoć, podrška i oslonac u svim organizacijskim izazovima. Zahvaljujem i UHBDR-u Kastav na pomoći u prometnoj regulaciji tijekom dolaska izlagača te Branku Kukurinu, koji svojim fotografijama čuva uspomene na naše susrete, kaže Irena Kukurin Barić.

Zahvaljuje i Gradu Kastvu, LAG-u Terra Liburna, Turističkoj zajednici Grada Kastva, Radio Kastvu i svim medijima koji su tijekom proteklog desetljeća pratili i podržavali razvoj sajma.

– Deseta obljetnica prilika je da zahvalimo svim proizvođačima, organizatorima, volonterima i vjernim posjetiteljima koji su utkali dio sebe u ovu priču. Zeleni Kastav danas nije samo sajam, nego simbol zajedništva, ustrajnosti i vjere u snagu lokalnog. Neka iduće desetljeće donese još više susreta, novih proizvođača i zadovoljnih kupaca, uz istu predanost vrijednostima na kojima je sve započelo u srcu Kastva, poručuje organizatorica.

Šetnja među štandovima

Takvo se povjerenje ne gradi samo između proizvođača i kupaca nego i među samim izlagačima. Kažu da su s vremenom postali poput velike obitelji te kraj godine tradicionalno zaključuju zajedničkim objedom.

Šetnja među štandovima najbolje pokazuje koliko je ponuda Zelenog Kastva raznolika. Na jednom kraju udoline iza Društvenog doma braće Matešić na Šporovoj jami, gdje se zadnje dvije godine održava sajam, SOPG Maja Degmečić iz Buzeta predstavlja povrće i voće uzgojeno prema ekološkoj “no-dig” metodi, dok OPG Petrinjčica iz okolice Petrinje nudi organski uzgojene američke borovnice. Iz Dalja redovito dolazi EKO OPG Loboda, čije su jagode nedavno prošle analizu Državnog inspektorata bez i najmanjih tragova pesticida.

EKO Kmetija Žgajnar iz slovenske Postojne

Među dugogodišnjim izlagačima je i EKO Kmetija Žgajnar iz slovenske Postojne, koja već deset godina na Zeleni Kastav donosi certificirane ekološke proizvode. Na štandu se mogu pronaći domaći sirevi, jogurti, suhomesnati proizvodi i druga mliječna ponuda, dok se tijekom ljetnih vrućina svježe meso ne izlaže.

– Kupci jedva čekaju da dođemo, svi ovdje znaju za nas. Vjerni kupci najtraženije proizvode naručuju unaprijed putem interneta, a mi onda donesemo nešto više i za ostale. U Kastvu vlada posebna vibra, ljudi su jako povezani i uvijek se vesele ponovnom susretu, kaže zaposlenica Safeta.

Među najvjernijim izlagačima Zelenog Kastva od samih početaka je i EKO OPG Samaržija Josipa iz Krasna. Zbog specifičnih klimatskih uvjeta u Lici njihova sezona počinje nešto kasnije pa se na sajmove uključuju tek tijekom ljeta. Posljednji put prije ovogodišnjeg dolaska sudjelovali su krajem veljače. Na njihovim se štandovima mogu pronaći mrkva, krumpir, celer, peršin, cikla, kapula, češnjak, paprike, patlidžani, tikvice i krastavci, ali i domaće prerađevine poput ajvara, ukiseljenih paprika, kiselog kupusa i cikle.

Dugogodišnji sudionici sajma su i EKO OPG Marinka Petrovića iz Pitomače s brašnom i grizom od pira i heljde, proizvodima od sikavice i konoplje, kao i EKO OPG Tomislava Matage iz doline Neretve, poznat po agrumima, svježim i pasteriziranim sokovima te energetskim kuglicama.

Posjetitelji pritom mogu kušati i proizvode OPG-a Glas iz Duge Rese, specijaliziranog za ekološki uzgoj industrijske konoplje, goranske čajeve, sirupe i eterična ulja OPG-a Anita Beljan iz Lokava, kao i namaze i pržene lješnjake brenda Eko lješnjak Stjepana Horvatinovića. Među izlagačima je i kolektiv Pametna hrana, koji vodi Dario Papić. Ova neprofitna udruga proizvodi sto posto vegansku hranu iz ekološkog uzgoja – od tofua, seitana i tempeha do humusa, tahinija i klica – te je izravno nudi kupcima, promičući održivu prehranu i ekološku svijest. Ponudu dodatno obogaćuju mikrobilje i liofilizirane namirnice OPG-a Rogić te gljive koje uzgaja OPG Čudesna šuma.

Iza svakog štanda krije se drugačija priča, no svim je proizvođačima zajedničko isto – nastoje ponuditi hranu proizvedenu uz što manje kemije, s puno ručnog rada i poštovanja prema prirodi.

Povjerenje i kontinuitet

Među najprepoznatljivijim izlagačima je OPG Slatko moje zeleno obitelji Hursa iz Donje Stubice, poznat po ekološkom uzgoju i očuvanju starih sorti. Njihovo gospodarstvo nosi eko-certifikat, a poslovanje je prošle godine od osnivača Zvonka Hurse preuzeo sin Rene, diplomirani prehrambeni tehnolog.

– Na ovakvim sajmovima okupljaju se poljoprivrednici koji imaju hrabrosti stati pred kupce i ponuditi ono što su proizveli vlastitim rukama. Ovdje se osjeti dobra vibra i ona nas hrani više od prometa koji ostvarimo, kaže Hursa.

Obitelj Hurša na Zeleni Kastav donosi proizvode svojeg OPG-a Slatko moje zeleno

Prisjeća se kako su se tijekom pandemije mnogi nadali da će građani, ali i država, ozbiljnije početi razmišljati o prehrambenoj samodostatnosti.

– Što ako se dogodi nešto ozbiljnije od korone i sve se zatvori? Od čega ćemo se prehraniti? Neće nam Španjolska i Italija dovoziti hranu ako je neće imati dovoljno za svoje stanovništvo. To jesu crne misli, ali ih ne bismo smjeli ignorirati, upozorava.

Na Kvarner dolaze više od deset godina, još od sajma Demetrin zeleni kutak, gdje se, kaže, stvarao neposredan odnos proizvođača i kupaca. Zeleni Kastav smatra jednim od rijetkih sajmova koji je sačuvao taj duh.

– Ovaj sajam ima sreću što ima organizatoricu koja uporno gura priču i osigurava kontinuitet. Važno je da ljudi znaju gdje se sajam održava, kada i tko na njemu izlaže. Kad se jednom prekine kontinuitet, teško je ponovno vratiti povjerenje kupaca, kaže Hursa. Na Zeleni Kastav redovito dolaze otkako je organizaciju preuzela Irena Kukurin Barić. Tijekom cijele godine nude sezonsko povrće, voće, žitarice i njihove prerađevine – kako kaže Hursa, od sjemenke do staklenke.

Pčelar Radomir Mićić među najvjernijim je izlagačima Zelenog Kastva

Riječki pčelar Radomir Mićić jedan je od najdugovječnijih izlagača sajma. Kupci najviše traže cvjetni i bagremov med, dok je kaduljin posebno cijenjen, premda ne medi svake godine.

– Prošle godine sam na Zlatnom ulištu osvojio najviše bodova za cvjetni med, a trebao je biti med od kadulje. Pčele su unijele i malo peludi smilja te drugog cvijeća, ali na kraju je med ispao stvarno odličan, kaže ukupni pobjednik 18. Zlatnog ulišta 2025. i osvajač nagrada za najbolji bagremov i cvjetni med među 111 uzoraka.

Pčele drži u Istri, a prema paši ih seli na Cres, u Gorski kotar i Liku.

– U ekološkoj sam proizvodnji od 2013. godine. Pčele ne hranim šećerom ni pogačama, nego isključivo njihovim medom, zbog čega su zdravije i dulje žive. Na Zeleni Kastav dolazim od samih početaka i većinu kupaca poznajem godinama, kaže Mićić.

– Ljudi koji ovdje dolaze navikli su na kvalitetu i zato nam se vraćaju. Organizatorica ulaže golem trud i bez nje ova priča ne bi opstala. A svima koji žele doista kvalitetan med savjetujem da ga kupuju izravno od pčelara, a ne u trgovačkim centrima.

Nevidljive bitke

Na OPG-u Karas iz okolice Karlovca, poznatom po uzgoju batata i žutih lubenica, nijedna sezona nije ista. Najveće probleme stvaraju ptice koje lako probijaju tanku koru žutih lubenica pa su prošle godine uništile čak 70 posto uroda. Oštećene plodove na kraju su preuzeli lovci za prehranu divljači.

– Crvene lubenice imaju deblju koru pa su otpornije, ali obje vrste privlače jazavce. Pretpostavljamo da su oni krivci jer plodove pronađemo nekoliko metara dalje, potpuno oglodane do kore, kaže nositeljica OPG-a Ana Karas.

Ni batat nije pošteđen. Mlade biljke brste srne, a probleme stvaraju i miševi, rovci te žičnjaci. Iako je ovogodišnji urod dobar, prisjeća se sezona kada je gotovo svaki batat bio izbušen.

– U poljoprivredi je svaka godina drukčija, a ponekad se situacija razlikuje čak i od njive do njive, zaključuje Karas.

Za Maćaša Lobodu iz Dalja najveći je izazov suša. Na istoku Hrvatske, kaže, oborina je ionako najmanje, a posljednje dvije godine bile su posebno teške. Njihovo gospodarstvo nalazi se na 190 metara nadmorske visine, a jedini izvor osigurava tek oko 30 kubika vode dnevno, zbog čega moraju pažljivo gospodariti svakom kapljicom.

Maćaš Loboda godinama na Zeleni Kastav donosi ekološki uzgojeno voće i povrće iz Dalja

Ni štetnika ne nedostaje. Najveće probleme na rajčici stvara smrdljivi martin, protiv kojeg u ekološkoj proizvodnji gotovo da nema učinkovitog rješenja. Isprobali su, kaže, i sadnju mente koja bi ga trebala odbijati, ali bez većeg uspjeha.

– U ekološkoj poljoprivredi gubici su neusporedivo veći nego u konvencionalnoj. Korov se ne tretira, nego se sve radi ručno. Mrkvu više ni ne sadimo jer trava nikne prije nje i jednostavno je uguši. Zato ekološki proizvodi ne mogu biti jeftini – prinosi su manji, a uloženog rada daleko je više, objašnjava Loboda.

Probleme stvara i divljač. Nekada su im divlje svinje potpuno uništavale nasade batata, dok danas više štete rade jeleni.

– Znaju “pošišati” cijelo stablo jabuke, ali onda ga barem ne moram orezivati, našalio se Loboda.

Mjesto gdje raste novo samopouzdanje

Posebno mjesto među izlagačima ima i Socijalna zadruga PUT te Dijana Superina, koja je dio Zelenog Kastva od prvih dana. Kao djelatnica Prihvatilišta za beskućnike Ruže sv. Franje godinama na sajmove dovodi i korisnike prihvatilišta uključene u uzgoj povrća. Rad u vrtu i sudjelovanje na sajmovima dio su njihova procesa rehabilitacije i ponovne socijalne uključenosti, a mnogi su upravo kroz susrete s kupcima stekli novo samopouzdanje.

Godinama su dio Zelenog Kastva bili i mladi s invaliditetom iz riječkog Društva za istraživanje i potporu (DiP), koje vodi Kastavka Marta Berčić. Na sajmovima su prodavali vlastite rukotvorine po principu donacija, a organizatori ističu kako je bilo posebno dirljivo pratiti njihov napredak – od prvih nesigurnih javnih nastupa do toga da su postali nezaobilazan dio sajamske zajednice.

Iz Zagreba godinama dolazi i Braniteljska zadruga Arka naša – Poljoprivredno dobro Arkine delicije, na čelu sa Želimirom Vrabcem, čiji su proizvodi ekološki certificirani. U okviru zadruge predstavlja se i prirodna kozmetika Qala autorice Klaudije Matun.

Veliku potporu projektu pružala je i Udruga umirovljenika Kastav, čiji su članovi u više navrata izrađivali rukotvorine i darivali ih organizatorima povodom rođendana Zelenog Kastva i drugih prigodnih događanja.

Zeleni Kastav u brojkama

Koliko je projekt Zeleni Kastav prerastao lokalne okvire najbolje svjedoče brojke. Do razgovora s organizatoricom Irenom Kukurin Barić održano je čak 268 sajmova u Kastvu, 50 u Matuljima i 19 u Kostreni. Sajam posljednje tri godine gostuje i na Danima Drenove, zasad je jednom gostovala na zagrebačkoj Ilici, a zabilježila je i desetak gostovanja na poziv lokalnih zajednica, među ostalim na Grobniku, u Bakru i na Srdočima.

Kad se prepoznaju iste vrijednosti

Jedan od novih izlagača na 268. Zelenom Kastvu bio je OPG Dušković iz okolice Višnjana, koji je predstavio ekstra djevičansko maslinovo ulje te aromatične macerate češnjaka, ružmarina i đumbira. No, osim vrhunskih proizvoda, organizatorici Ireni Kukurin Barić posebno je ostao u sjećanju susret s mladim bračnim parom čije su se životne priče neočekivano ispreplele s njezinom.

Povjerenje građeno godinama – OPG Dešković i zadovoljna Marica

On je Istrijan i završava studij agronomije, ona je Grobnišćica i farmaceutkinja, a zajednička im je ljubav prema zemlji i održivoj proizvodnji. U razgovoru su otkrili još jednu poveznicu – obje su obitelji obilježile vrijedne “mlekarice”. Njezina nona s Grobnika i Irenina nona iz Škrapne godinama su pješice nosile mlijeko u grad, prehranjujući svoje obitelji mukotrpnim radom.

– Možda se zato neki ljudi već pri prvom susretu čine poznatima. Kao da se prepoznajemo po istom odnosu prema zemlji, radu i nasljeđu naših nona – poručuje Kukurin Barić.

Dodaje kako je upravo zbog takvih susreta Zeleni Kastav odavno prerastao okvir običnog sajma i postao mjesto na kojem se susreću ljudi koje povezuju iste vrijednosti, povjerenje i ljubav prema prirodi.