OPATIJA – Naš sugovornik u ovim vrućim i sušnim ljetnim danima je Ervino Mrak iz KD-a VIK, Podružnica Liburnijske vode, čovjek čija je dugogodišnja profesionalna karijera vezana uz vodu i vodoopskrbu na Liburniji te obnaša funkciju direktora. Bez vode nema života i ona je naše tekuće zlato, pa smo osobi koja je od davne 1988. godine bila zaposlenik Komunalca i dugogodišnji rukovoditelj s puno iskustva postavili nekoliko pitanja u želji da se usporedi liburnijska vodoopskrba nekad i danas, a aktualne prilike vezane uz štednju vode – s nekim prijašnjim danima…

Investicijski program

Koliko ste već godina u ovome poslu i možete li usporediti vodoopskrbnu situaciju na Liburniji nekad i danas?

– Nekad davno, na dan 22. ožujka 1988. godine, počeo sam raditi u tadašnjem društvu Komunalac Opatija kao pripravnik na radnom mjestu tehničar na održavanju mreže. Nakon godine dana pripravničkog staža i polaganja ispita nastavio sam raditi do danas. Na tom radnom mjestu bavio sam se najprije uz pomoć postojećih radnika s terena ucrtavanjem postojećih vodovodnih cijevi po cijelom području od Učke do mora, odnosno gdje je tada bilo cjevovoda, što mi je puno pomoglo za upoznavanje sustava. Kasnije sam bio voditelj, pa rukovoditelj, a od 2005. godine direktor. Povijest opatijskog vodovoda seže u davnu 1884. godinu, od izgradnje prvog izvora Klara u Ičićima koji je napajao prvu vodospremu Opatija I u Opatiji. Dan svete Klare je obilježen 11. kolovoza kada se, u čast prvog izvora, obilježava i dan osnivanja opatijskog vodovoda. Daljnjim razvojem tadašnjeg gospodarstva i potrebama za nove količine pitke vode, kao i za domaćinstvo, pronalazile su se nove količine na padinama Učke pa slijedi kaptiranje sljedećih izvora: Rečina, Vela i Mala Učka, Sredić. Šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća ulazi se u velike investicije izgradnjom novog cjevovoda iz Rijeke do Opatije – Lovrana i Mošćeničke Drage te pratećih vodnih objekata čime se osigurava dodatnih 120 litara u sekundi pitke vode. Također, iz doba tridesetih godina 20. stoljeća izgrađen je cjevovod koji je opskrbljivao vodom područje od Slovenije do Matulja. Probojem prve cijevi tunela Učka naišlo se na novi izvor vode koji se kaptirao 1983. godine te poboljšao situaciju vodoopskrbe. Kako bi se osigurale veće količine vode iz Rijeke 1997. napravljena je rekonstrukcija crpne stanice Plase te se omogućio protok vode za Liburniju sa 120 l/s na maksimalno 200 l/s. Međutim, sve jačim razvojem turizma na cjelokupnom području rivijere od Opatije do Mošćeničke Drage, kao i proširenjem vodovodne mreže u područja bez izgrađenog vodoopskrbnog sustava, dolazilo je do nestašice vode. Također, vodovodni gubici su rasli te su posljedice bile da se u ljetnim, odnosno u sušnim periodima uvedu redukcije vode. Prve redukcije vode zabilježene su davnih godina u periodu od 1923. do 1929. godine. Posljednje najveće redukcije bile su u periodu 2000. do 2003. godine. Područja zahvaćena redukcijama bila su prostorno gledana na cijelom području Liburnije, osim u priobalju od Voloskog do Lovrana, odnosno Mošćeničke Drage. Kako bi se spriječile daljnje posljedice nestašice vode za domaćinstvo i gospodarstvo počelo se s najvećim investicijskim programom početkom 21. stoljeća i to paralelno izgradnjom vodoopskrbnog sustava i sustava izgradnje sanitarne odvodnje s pročišćavanjem, kao i rješavanje oborinske odvodnje.

Rijetki bez vodovoda

Koliko je na Liburniji još ostalo domaćinstava koja nemaju pitku vodu putem vodovoda ili je taj problem u potpunosti riješen i koliko se novca uložilo u poboljšanje vodoopskrbnog sustava na području Grada Opatije te triju općina, Lovrana, Matulja i Mošćeničke Drage?

– U zadnjih 20 godina ukupno je uloženo više od 150 milijuna eura kroz različite izvore financiranja uključujući ponajviše povlačenja novca iz EU fondova, državnih sredstava, proračuna JLS-a, naknade za razvoj i vlastitih sredstava društva. Zajedničkim uspješnim radom koji uključuje Hrvatske vode, nadležna ministarstva i ostale javne institucije, JLS, projektante, nadzor, izvođače i veliki trud radnika društva, kao i sve ostale koji su pridonijeli izvršenju zacrtanog cilja – normalne vodoopskrbe na Liburniji s pokrivenošću od gotovo 99 posto! Bez javne vodoopskrbe imamo još oko 100 domaćinstava na području općine Mošćenička Draga i to su naselja Sučići, Obrš, Sv. Anton, Haldej i Gradac. Trenutačno se intenzivno radi na pripremi dokumentacije i iznalaženju financijskih sredstava u suradnji s Općinom Mošćenička Draga.

– Posljedica klimatskih promjena su sve toplija i sušnija ljeta, a potrošače vode zanima kakva je trenutačno situacija na Liburniji i planiraju li se istraživanja u smjeru pronalaska novih količina pitke vode?

– Istraživanja i pronalazak novih količina pitke vode uvijek su aktivni i trebaju biti jer je očito sve više prirodnih promjena uzrokovano raznim utjecajima na prirodne procese. Priroda nam vraća kroz sve veće vremenske neprilike, od suše, poplava, potresa, oluja nadalje. Na Liburniji se još od 1977. godine obavljaju ispitivanja vezana za nove količine vode na vodenoj bujici Kristal (stari toponim Vražji zvir). Ispitivanja se vrše od obale do duboko u zaleđu, te se trenutačno provode geofizička ispitivanja (geoelektrična tomografija i magnetotelurika) na lokacijama ispred portala tunela Učka i na području Veprinca koja su pokazala postojanje tekuće vode u podzemlju. Nakon detaljnije analize pristupit će se eventualnim izradama istražnih bušotina na lokacijama koje se pokažu pogodnima. Što se tiče trenutačne situacije u vodoopskrbi na području Liburnije, ona je stabilna i osigurane su potrebne količine zdravstveno ispravne vode za ljudske potrebe uvažavajući činjenicu da smo u intenzivno sušnom periodu koji je popraćen s dugoročno znatno manjim količinama padalina. Također, treba imati na umu da je period ljetnih mjeseci ujedno s najvećom potrošnjom koja je za 2,5 puta veća od zimske potrošnje.

– Imate li preporuku za potrošače vode na Liburniji?

– Preporuka bi bila da se voda racionalno koristi, ali još uvijek bez ograničenja. Pijte vodu iz špine nazvanu špinovača za bolje zdravlje i sretniju budućnost!