U potrazi za rizicima

Djelatnici Zavoda na Mlaki proveli lov na tihog ubojicu među zdravstvenim radnicima

Barbara Čalušić

Snimio N. BLAGOJEVIĆ

Snimio N. BLAGOJEVIĆ

Akcija je organizirana među zdravstvenim radnicima NZJZ-a PGŽ-a ne bi li se utvrdilo postoji li tihi ubojica među njima i ako postoji, da preventabilno djelujemo na njega. To činimo kao nositelji zdravstvene zaštite, kako bismo pružili potpunu zdravstvenu uslugu svim građanima PGŽ-a, kazao je ravnatelj Željko Linšak



 


RIJEKA – Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije jedan je od partnera na projektu Hrvatske lige za hipertenziju “Lov na tihog ubojicu”. U sklopu projekta danas je na Mlaki organiziran “lov” na rizične čimbenike za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti među zdravstvenim radnicima, zaposlenicima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a.


– Akcija je organizirana među zdravstvenim radnicima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a ne bi li se utvrdilo postoji li tihi ubojica među njima i ako postoji, da preventabilno djelujemo na njega. To činimo kao nositelji zdravstvene zaštite, kako bismo pružili potpunu zdravstvenu uslugu svim građanima PGŽ-a. U lipnju 2023. godine potpisali smo sporazum o suradnji s Hrvatskom ligom za hipertenziju na čelu s akademikom Bojanom Jelakovićem, upravo zbog naših preventivnih programa i naše biti, a to je pokretanje javnozdravstvenih aktivnosti. U suradnji s Ligom proveli smo niz zajedničkih aktivnosti okrenutih prema građanima, a sada se okrećemo prema nositeljima zdravstvene zaštite u PGŽ-u. Nadam se da ćemo naći što manje tihih ubojica među njima, a ako ih nađemo, nadam se da ćemo smanjiti na ovaj način rizik za zdravlje naših djelatnika, kazao je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a Željko Linšak.


Struka u akciji




Boraveći u Zavodu na Mlaki akademik Bojan Jelaković istaknuo je kako je Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a najbolji primjer uključivanja struke u ovu akciju, budući da je prvi zavod za javno zdravstvo koji je pristupio kao partner Hrvatskoj ligi za hipertenziju.



– Ovaj zavod nije aktivan samo na prostoru PGŽ-a već s drugim lovcima na tihog ubojicu djeluje po raznim krajevima Hrvatske. Lov na tihog ubojicu akcija je koja djeluje već sedam godina i to kontinuirano. Naša glavna ideja je podizanje zdravstvene pismenosti i svijesti o nepovoljnim čimbenicima rizika za kardiorenometaboličko zdravlje, ali isto tako i za ukupno zdravlje. Vodeći rizični faktori su povišen krvni tlak, dislipidemija i pretilost, a upravo ćemo te faktore tražiti i na zaposlenima u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a. Još jedan zanemaren čimbenik svakako je kronična bubrežna bolest koja nam je veći problem od šećerne bolesti i čijem ćemo se otkrivanju u budućnosti još više posvetiti, poručio je Jelaković.


Kako je dodao, drugi cilj ovakvih akcija je dovesti zdravstvenu skrb u dijelove gdje je nema, poput sela i otoka te tamo Liga radi velike akcije i kompletne preglede.


– Kad smo kretali s ovim projektom željeli smo ukazati koliko primarna prevencija nedostaje u Hrvatskoj. Napravili smo projekt koji funkcionira i s nama su u timu liječnici, medicinske sestre, ali studenti medicine i farmacije. U sklopu projekta, studenti završnih godina odlaze na teren pod nadzorom liječnika i uče se važnosti primarne prevencije te na taj način premošćuju nedostatak liječnika, naglasio je Jelaković.


Metabolička vaga


Lovorka Bilajac s Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci ponovila je da je u sklopu konkretne akcije fokus na djelatnicima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a kojima se mjeri šećer, krvni tlak, kolesterol i uzimaju podaci na metaboličkoj vagi.


– Na taj se način skupljaju mali brojevi koji podižu svijest. U praksi se često susrećemo s premisom da ljudi znaju što je prevencija, da je to vrlo jednostavno, ali da se odnosi na nekog drugog. Kada se postavi dijagnoza, onda prevencija više ne igra ulogu i zato je važno podizanje svijesti sviju nas, a posebno zdravstvenih djelatnika koji kategorije prevencije moraju primjenjivati na sebi kako bi mogli savjetovati druge. Podizanje zdravstvene pismenost radi se kontinuirano jer i statistike govore da je većina kroničnih nezaraznih bolesti posljedica naših stilova života koji nam nose više od 50 posto zdravlja. To nije samo pravilna ishrana i tjelesna aktivnost, već i pravilno spavanje, okolišni faktori, stres. Prevencija i ovakve akcije ne rade se samo kad imamo vremena već je to kontinuirani svakodnevni rad, a ovom akcijom podsjećamo da očuvanje zdravlja posljedica malih svakodnevnih dosljednih koraka do zdravih stilova života, zaključila je Bilajac.