Mnogi Crikveničani u posljednje su vrijeme u Perivoju Stjepana Radića mogli primijetiti radove koji se odnose na orezivanje tamošnjih stabala. Velik broj njih zasigurno se zapitao o čemu se točno radi, a neki su vjerojatno i ostali zbunjeni zbog orezivanja, osobito ako uzmemo u obzir činjenicu da se radi o perivoju koji je ondje podignut prije čak 96 godina.

Komunalno poduzeće Eko Murvica stoga je pojasnilo razloge zbog kojih se krenulo u radove na orezivanju.

Uređenje lovora

– Krajem 20. stoljeća perivoj je bio prilično zapušten, velike prerasle krošnje lovora stvarale su gustu sjenu, a prizemno rašće i travnjak su propadali ili stagnirali u rastu. Kod svake jače bure dolazilo je do vjetroizvala krtih i bolesnih stabala lovora, što je predstavljalo potencijalnu opasnost za prolaznike.

Prije 20-ak godina izvršena je agrotehnička mjera jakog povratnog reza stabala lovora, te je potom u perivoj postavljen automatski sustav zalijevanja. Podignuti su se travnjaci dobro razvijali zbog ujednačenog zalijevanja i svjetla, koje je nakon orezivanja prodiralo i u prizemne slojeve perivoja.

Vođeni spomenutim iskustvom, ali i zbog činjenice da je zbog različitih radova i dotrajalosti, perivoj i sustav zalijevanja prilično uništen, nedavno je ponovljena agrotehnička mjera jakog povratnog reza, pojasnili su u Eko Murvici.

Kako ističu, sve aktivnosti po ovom pitanju dogovorene su u suradnji s Mjesnim odborom Centar Crikvenica. Iz Murvice pojašnjavaju i kako se pretežito radi o stablima lovora, visoke izbojne snage, čije su krošnje prerasle osnovnu uresnu ulogu.

U orezivanje se krenulo jer je postojala i opasnost od loma i vjetroizvala, što u urbanim uvjetima predstavlja posebnu opasnost, a što je uostalom pokazala i posljednja snažna bura na crikveničkoj rivijeri.

– S ciljem poljepšanja ove perivojne zone, uslijedit će i radovi na obnovi travnjaka i popravku staza i rubnjaka, a sve u cilju krajobraznog oplemenjivanja obalne zone Crikvenice, najavili su čelnici Eko Murvice.

Povijest perivoja

Početkom 20-ih godina 20. stoljeća turizam u Crikvenici postaje sveprisutan, pa se ukazuje potreba za krajobraznim uređenjem prostora uz samu obalu.

Temeljem promišljanja i djelovanja Lječilišnog povjerenstva i Općine Crikvenice, 1925. godine započinje nasipavanje obale uz zapadni dio luke, gdje se 1926. godine osniva Mali perivoj, današnji Perivoj Stjepana Radića, a koji je pri osnutku nosio naziv Perivoj Kraljevića Petra.

Perivoj se pri osnutku stilski naslanjao na perivoje s kraja 19. stoljeća, gredice omeđene živicom, rubnjacima od lomljenog kamena iz okolice te staze izvedene u sipini.

Iako je kroz godine doživio brojne promjene, bilo da se radi o biološkim promjenama uvjetovanim prirodnim procesom rasta biljaka (živice lovora izrasle su u skupine stabala) ili antropoloških promjena zbog zahvata u prostoru, ipak je tlorisna kompozicija samog perivoja sa stazama i vizurama očuvana većim dijelom do današnjih dana.