RIJEKA – Djeca u 30 posto slučajeva ne prijavljuju kibernetičko rodno uvjetovano nasilje. O tome da je došlo do diskriminatornog oblika nasilja sazna se tek kada uđu u sferu suicida, bulimije ili socijalne isključenosti. Svojim roditeljima obraćaju se u manje od devet posto slučajeva, što je prilično zabrinjavajuće jer roditelji u nadpolovičnoj većini, od 67 do 90 posto slučajeva, misle da će im se djeca obratiti u slučaju da se suoče s određenim prijetnjama – upozorila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić na trećoj sjednici Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova PGŽ-a.

BE-SAFE projekt

U fokusu sjednice bilo je predstavljanje EU projekta »BE-SAFE – Podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad djevojčicama i ženama te stvaranje sigurnijeg online okruženja«, čija je nositeljica upravo pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Navodeći da je vrijednost projekta 2,2 milijuna eura, Ljubičić je pojasnila da su u projekt uključeni partneri iz Hrvatske, Španjolske i Portugala.

– Projekt obuhvaća institucije civilnog društva, partnere na lokalnoj i državnoj razini. U okviru projekta rađeno je istraživanje među mladima i roditeljima o tome na koji se način koristi internet u kojoj su mjeri izloženi diskriminaciji, vrijeđanju, pritiscima i prisilama, neprimjerenoj retorici, ucjenjivanju, prijetnjama vezanim uz silovanje ili egzekuciju. Također se istraživalo na koji su način roditelji upoznati s čime se djeca sve susreću na internetu i kroz društvene platforme. Ustanovili smo da kibernitčko rodno uvjetovane nasilje ima slične aspekte kao i rodno uvjetovano nasilje u realnom svijetu. Najčešće pogađa žene, a još više su pogođeni pripadnici LGBTQ zajednice. Roditelji u dovoljnoj mjeri imaju povjerenja kada se radi o korištenju neprimjerenih sadžaja s interneta, smatrajući da će njihova djeca na pravilan način reagirati i prepoznati nasilje. Međutim, situacija u stvarnom svijetu nije takva, naglasila je Ljubičić.

Duboki jaz

Osim što je otkriven dubok jaz između roditelja i djece koja se u slučaju nasilja rijetko obraćaju za pomoć, podaci istraživanja potvrđuju i da digitalni prostor vjerno preslikava nasilje iz stvarnog svijeta, uz naglašenu rodnu dimenziju. Ujedno je istaknula da trećina roditelja blokira društvene mreže i korištenje interneta, dok u Španjolskoj roditelji u više od 50 posto slučajeva ograničavaju djeci pristup sadržajima na internetu. Hrvatskoj treba senzibilizirani pristup prema ograničavanju ili pametnom korištenju tehnologije.

– Tehnologija progresivno ide naprijed, a roditelji, društvo i stručnjaci prilično kaskaju za primjenom tehnologije u odnosu na djecu. Pomaci zabrane mobitela u školama već daje određeni benefit, kazala je pravobraniteljica.

U rješavanje problema aktivno je uključeno i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Primorsko-goranske županije, čija je predsjednica Jovana Ćutul predstavila radni plan za nadolazeće razdoblje. Najavila je da će se Povjerenstvo fokusirati na rodno budžetiranje, uz kontinuirano praćenje aktualne problematike digitalnog nasilja. Zamjenik primorsko-goranskog župana Robert Matić dodao je da je toj problematici potrebno posvetiti više pažnje ne samo kroz odgojno-obrazovni, već i kroz zdravstveni sustav. Naglasio je da nas tehnologija u nekim segmentima već sada ‘preskače’, zbog čega u donošenju odluka treba biti brži i odlučniji.

– Iako se suočavamo s izazovima u odabiru najboljih rješenja, detektirali smo problem i sustavno ćemo raditi na stvaranju sigurnijeg okruženja za sve građane, zaključio je Matić.