U povodu 580. obljetnice Cresko-osorskog statuta iz 1441. godine, u svibnju sljedeće godine održat će se višednevni međunarodni znanstveni skup koji pripremaju Sveučilište u Rijeci i njegov Pravni fakultet, Creski i Lošinjski muzej te Klub pomoraca Lošinj.

Očekuje se i uključivanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a svoje sudjelovanje već je najavilo petnaestak eminentnih znanstvenika medievalista iz Hrvatske i susjednih država, dok su podršku skupu obećali gradovi Cres i Mali Lošinj.

Kazne za preljub

Najavili su to na tiskovnoj konferenciji, održanoj u Palači Moise, viša kustosica u Lošinjskom muzeju Marijana Dlačić i prof. dr. Željko Bartulović, predstojnik Katedre za povijest prava i države s Pravnog fakulteta u Rijeci koji je potom za javnost održao znanstveno-popularno predavanje o Cresko-osorskom statutu.

Prof. Bartulović ukratko je predstavio sadržaj sve četiri knjige od kojih se sastoji Statut koji ukupno sadrži 293 članka. Posebno je istaknuo dijelove koji ukazuju da je otočna zajednica tog doba bila vrlo napredna, iako se radi o razdoblju koje se ponekad naziva »mračnim srednjim vijekom«.

Tako Statut propisuje pravo na odvjetnika u sudskim postupcima, ima gotovo suvremene odredbe o imovinskoj zaštiti žene, predviđa se ravnopravno kažnjavanje muškaraca i žena u slučaju preljuba te zaštita žene od nasilja.

Zanimljive su i odredbe o zabrani obavljanja javnih službi u više mandata i ograničenju izbora rođaka za suce u istom mandatu. Statut poznaje čak i neke odredbe o zaštiti okoliša, npr. zabrani obrade kože na prostoru naselja i čišćenju javnih putova. Osobito je napredna odredba prema kojoj se dužniku slabog imovnog stanja može omogućiti otplata duga u ratama.

– Cresko-osorski statut su obradili Stefano Petris 1889. godine, Giuseppe Vassilich 1890. i Silvio Mitis 1921. godine, ali te su studije rađene temeljem stare metodologije te sadrže brojna »romantična« razmišljanja o pojedinim pravnim institutima.

Ni rasprava Ivana Beuca iz 1953. nije dala detaljnije odgovore na pravni razvoj Osora, njegovu organizaciju, kao i sam statut. Akademik Margetić, prvi professor emeritus i počasni doktor Sveučilišta u Rijeci, priredio je prvi prijevod Cresko-osorskog statuta na hrvatski jezik, što je bilo njegovo posljednje veće djelo prije smrti.

Pripremao je i uvodnu studiju koja sadrži desetak stranica bilježaka koje je potrebno istražiti kako bismo napravili modernu analizu Statuta i odali priznanje akademiku Margetiću na njegovom trudu koji je uložio u obradu ovog statuta, ali ga je smrt prekinula u tome, naglasio je prof. Bartulović.

Povezanost s Europom

Podsjetio je da prostor Kvarnera obiluje srednjovjekovnim pravnim spomenicima od kojih je najpoznatiji Vinodolski zakon iz 1288. godine.

– Projekt istraživanja i revalorizacije Cresko-osorskog statuta kao »bisera« otočke kulturne, a osobito pravne baštine, važan je i za promociju otoka Cresa i Lošinja te potvrđuje povezanost otočne i hrvatske baštine s europskim pravnim tekovinama, kao i čvrste veze sa susjednim talijanskim i njemačkim prostorima, zaključio je prof. Bartulović.

Demokratski postupak

Marijana Dlačić je objasnila da Cresko-osorski statut obuhvaća odredbe koje su se donosile i zapisivale od 1409. do 1608. godine, te su potom uređene i razvrstane u četiri knjige. Statut je tiskan u Veneciji 1640. na venecijanskom dijalektu talijanskog jezika te se zato ponegdje neprecizno navodi kao statut iz 1640.

– U vrijeme prvog donošenja statuta postojale su četiri komune: Osor, Cres, Beli i Lubenice.

Stoga je tekst Statuta pripremilo povjerenstvo čiji je rad odobrila čitava otočna zajednica: knez otoka Jakov Dolfin s po dvojicom plemića i pučana iz Cresa te po jednim plemićem i pučaninom iz Osora, Lubenica i iz Belog, što upućuje na određeni stupanj demokratskog postupka, naglasila je Dlačić.