NEMA UVJETA ZA RAD

Covid-19 otežava dijeljenje pravde na Općinskom sudu u Rijeci: Inspekcija zabranila suđenje u 14 manjih dvorana

Vladimir Mrvoš

Foto Arhiva/NL

Foto Arhiva/NL

Inspektor je utvrdio da je u malim sudnicama dozvoljen rad samo dvjema osobama prema Pravilniku o zaštiti na radu, što znači da je onemogućeno raspravljanje u 14 raspravnih dvorana Općinskog suda u Rijeci



RIJEKA – Na poziv iz veljače predsjednice Općinskog suda u Rijeci Vesne Katarinčić, inspektor zaštite na radu pregledao je sve manje raspravne dvorane suda, kako bi se ocijenilo udovoljavaju li trenutnim epidemiološkim zahtjevima za siguran rad, a to su: distanca od dva metra između svih sudionika postupaka i mogućnost prozračivanja prostorija.


Inspektor je utvrdio da je u malim sudnicama dozvoljen rad samo za dvije osobe prema Pravilniku o zaštiti na radu za mjesta rada, što znači da je onemogućeno raspravljanje u 14 raspravnih dvorana na IV. katu zgrade u Ulici žrtava fašizma 7, u 6 raspravnih dvorana u Ulici Frana Kurelca 3 (zgrada Fine) i u dvije raspravne dvorane u Užarskoj ulici 3 (prekršajni odjel).


Na taj je način rad ograničen za 22 suca koji raspravne dvorane dijele s ostalim sucima u kojima je moguće raspravljati, a takvih dvorana je 14 u glavnoj zgradi, te prostor Pravosudne akademije, tzv. podmornica, a u popodnevnim satima su na raspolaganju i dvije velike dvorane Županijskog suda u Rijeci.





Danas Općinski sud u Rijeci, osim u sjedištu suda u Sudbenoj palači u zgradi Županijskog suda u Via Romi, djeluje na još tri izdvojene lokacije: u zgradi Fine, u zgradi Trgovačkog suda i u Užarskoj, gdje je prekršajni odjel. Već je prošle godine u svibnju predsjednica Općinskog suda Vesna Katarinčić, zbog pandemije donijela odluku kojom su rasprave ograničene samo u dvoranama koje udovoljavaju epidemiološkim uvjetima rada, tj. u svega 17 dvorana. Kako suci ipak moraju raditi i održavati rasprave, solidarno su prihvatili rad prije i poslije podne kao privremeno rješenje, sukladno odluci ministra pravosuđa koji je takav rad dopustio, na zahtjev predsjednice suda. Naime, očekivano je bilo da će se u međuvremenu pronaći adekvatan prostor za rad suda. Od početka rujna 2020. rad suda se odvija u raspodjeli radnog vremena, prije i poslijepodne.


Suci rade u paru


– Organizacija je takva da su formirani parovi sudaca koji u istoj dvorani održavaju rasprave, kaže Katarinčić i objašnjava da parovi sudaca (po dva suca) zajedno dijele adekvatnu dvoranu za rasprave i malu dvoranu za administrativni rad u kojoj je zabranjeno raspravljanje. Suci »parovi« sele svakodnevno iz jedne dvorane u drugu, s kata na kat, noseći sa sobom spise za rasprave i spise za rad nakon rasprava. Suradnicima sudaca je rad otežan jer također sele sa sucima noseći spise na kojima trebaju obavljati administrativne poslove i postupati po naredbama sudaca. Čistačice između rasprava dezinficiraju stolove i kvake, a dvorane se i prozračuju za sljedećeg suca, napominje Katarinčić.


Mađari sagradili Sudbenu palaču u godinu i pol dana

Novi list je godinu dana nakon osnutka, 1901. godine, objavio tekst kako se na inicijativu riječkog odvjetnika i političara Erazma Barčića, u Budimpeštu uputilo izaslanstvo iz Rijeke u kojem su bili odvjetnici, suci i javni bilježnici da pred kompetentnim tijelima tadašnje države obrazlože opravdanost i potaknu gradnju sudbene palače u Rijeci. U toj zgradi trebalo je biti sjedište pravosudne vlasti, odnosno suda i državnog odvjetništva. Izaslanstvo su u Budimpešti primili tadašnji predsjednik vlade, ministar pravosuđa i financija, te su odmah prihvatili taj prijedlog. Ministar pravosuđa poslao je u Rijeku arhitekta Istvana Kissa da izvidi teren, da odabere mjesto i da podnese prijedlog za gradnju sudbene palače i zatvora u Rijeci. Tadašnji gradski magistrat je 10. srpnja 1901. poslao ministru pravosuđa promemoriju u kojoj je između ostalog predložena i današnja lokacija, kao i da grad besplatno ustupa zemljište za izgradnju sudbene palače. Proračun za izgradnju palače bio je tadašnjih 216.300 kruna. Zanimljivo je da je nekoliko dana prije nego što je poslana promemorija iz Rijeke, ministar pravosuđa u Budimpešti već odobrio gradnju zgrade suda, nakon što mu je detaljni izvještaj podnio arhitekt Kiss. Gradnja Sudbene palače počela je 1904. godine i trajala je do 11. svibnja 1906. godine. Od tada postoji današnja zgrada suda u Rijeci, koja je najpoznatija po imenom Via Roma, jer se u vrijeme talijanske okupacije Rijeke, ulica u kojoj se nalazio sud zvala Via Roma. Od tada Rijeka nije dobila nijednu novu sudbenu zgradu koja je namjenski trebala jačati »pravnu državu«.
Hoće li novi gradonačelnik Rijeke biti novi Erazmo Barčić i uputiti se ovog puta ne u Budimpeštu, već u Zagreb i sastati s premijerom, ministrom pravosuđa i uprave, ministrom financija i dogovoriti izgradnju zgrade novog modernog općinskog suda, ostaje za očekivati i nadati se.

– Grad Rijeka nam je stavio na raspolaganje prošle godinu i Gradsku vijećnicu za održavanje postupaka mirenja (svaku srijedu), ali je to kratko trajalo jer u tim postupcima treba biti zagarantirana diskrecija, što nije bilo moguće osigurati, kaže Vesna Katarinčić. U sudu se vodi popis rasporeda održavanja rasprava u raspravnim dvoranama koje udovoljavaju uvjetima, tako da neki suci moraju na slobodan termin za rasprave čekati i po nekoliko tjedana ili mjeseci.


Od nedavno je Grad Rijeka sudu ustupio na korištenje, jednom mjesečno, termin u Gradskoj vijećnici i na Titovom trgu, u svrhu održavanja javnih dražbi u ovršnim postupcima. Kazneni suci ne mogu održavati rasprave u kojima su više od dva okrivljenika jer nema uvjeta, osim u dvoranama Županijskog suda koje su stavljene na raspolaganje od 16 do 18 sati, tj. u popodnevnim satima. Zbog ograničenog rada u popodnevnim satima, kaznenim sucima to nije dovoljno za kontinuirani rad jer dvorane dijele i s ovršnim sucima koji zakazuju javne dražbe u istim tim dvjema dvoranama, u koju može stati do 20 sudionika.


Rasprave u smjenama


Sucima kaznenog odjela je teško održavati ročišta u predmetima istražnih zatvora jer su to predmeti u kojima odmah treba postupati i sazvati sjednicu vijeća, a dogodi se da nema slobodne raspravne dvorane. Takav način rada dodatno frustrira i stvara stres jer se odluka o istražnom zatvoru mora hitno donijeti te se rok ne smije propustiti. U stalnu službu u Opatiju su upućene na rasprave i dvije sutkinje iz sjedišta u Rijeci radi raspravljanja u »smjenama« s kolegama iz Opatije. Svi su prostori u Opatiji popunjeni, a zbog putovanja u Opatiju i odlazaka u Gradsku vijećnicu te na Titov trg, kao i iz zgrade Fine u glavnu zgradu, suci gube dosta vremena.


Suci Općinskog suda u Rijeci više od 20 godina rade u neadekvatnim prostorima, posebno u potkrovlju Sudbene palače gdje uvjeti ne priliče dostojanstvu suda kao treće grane vlasti, a niti dostojanstvu građana Grada Rijeke i PGŽ-a.
Do tada, sucima Općinskog suda u Rijeci treba osigurati adekvatan, barem privremeni prostor, jer je sadašnje stanje neodrživo, kako to navodi predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Đuro Sessa, u izvješću o stanju sudbene vlasti od 5. svibnja 2021., zaključuje Katarinčić.