Strašno iskustvo u Viškovu

‘Cijeli roj je navalio na nas, bol od uboda bila je strašna! Takav horor nikad nisam doživjela!’

Karmen Bosnić

Arhiva NL

Arhiva NL

Sve je na kraju srećom dobro završilo. Osim jake boli, oteklina i pečenja, nitko od nas nije reagirao lošije, prisjeća se Riječanka koja je izbrojala sedamnaest uboda, srećom ne po licu i vratu



 


VIŠKOVO  Prvi dan listopada ove već svima ionako naporne godine ova će Riječanka pamtiti po »hororu kakav nikad nije doživjela«. Niti dva kilometra od kuće u kojoj živi, dok je u dotad mirno predvečerje sa suprugom i njihovim psima šetala šumom, nedaleko naselja Donji Jugi u Viškovu napao ju je roj stršljena nakon što je hodajući stala na truli panj.


 




– Cijeli roj je navalio na nas. Takav horor nisam nikad doživjela. Suprug je vikao da bodu i njega, a psi su se valjali po travi pokušavajući se obraniti. Bol koju sam osjećala od uboda bila je strašna, a o panici da i ne pričam, prisjeća se napadnuta žena. S obzirom na to da su se stršljeni koji su ih napali nalazili na putu koji je vodio prema njihovoj kući, krenuli su bježati od njih u suprotnom smjeru, dublje u šumu.


 


– Probijali smo se kroz nepristupačan teren, već je padao mrak, i nekako našli izlaz. Putem sam zvala Hitnu i jedva birala broj koliko su mi se tresle ruke jer sam se bojala da netko ne dobije alergijsku reakciju, a ne bih znala niti objasniti gdje smo.


 


 


Nikad više u taj dio šume


 


Iako su »svi višestruko izbodeni i u šoku« kaže kako su zapravo imali sreće.


– Sve je na kraju srećom dobro završilo. Osim jake boli, oteklina i pečenja, nitko od nas nije reagirao lošije, priča Riječanka koja je izbrojala sedamnaest uboda, srećom ne po licu i vratu.


 


– Pratimo što su nam rekli s Hitne i veterinar i nikad više nećemo ići u taj dio šume. Pored gnijezda su mi ostali povodci i trenirka. Zbogom. Odsad samo po poznatim puteljcima, po danu, a od trulog ću drveća bježati naširoko.


Ovakve situacije uvijek izazovu pažnju javnosti i poneki savjet. Kako ublažiti bol, kako si olakšati? Neki preporučuju oblog s octom, drugi da treba u vodi namočiti andol pa ga smrviti i staviti na mjesto uboda. Ili masirati eteričnim uljem lavande. Ili kažu da bi mogao pomoći kalcij. Pomaže ono što ublažava bol i smanjuje otok.


 


– Uf! Vječni problem, što napraviti?! Naravno bez panike, ali odmah ako je moguće staviti led i pravac na Hitnu pomoć ili zvati Hitnu, kaže Roman Maglić, entomolog, stručnjak za kukce, poglavito hymenoptere, odnosno ose i pčele.


Stršljen

Stršljen


 


Stršljeni ili…?


 


– Naši stršljeni sad više-manje hiberniraju i kraljice traže mirno mjesto za prezimiti. Međutim, još je toplo i moguće je da je uslijed nedavnog nevremena palo gnijezdo, te su tad razdražljivi iako ne bi smjeli niti tada biti razdražljivi. Međutim, Vespa germanica, ona je sad znatno opasnija, i zato bez ulovljenog stršljena ne vjerujem da su ih oni napali. Da pojasnim. Obilazio sam gnijezdo stršljena, igrao se s njima i nikad ništa, a od njemačke ose sam više puta bježao. One su i opasnije jer stršljena po gnijezdu ima do 2000, dok Vespa germanica ima do 10.000 jedinki, radi gnijezda pod zemljom, te reagira na vibracije zemlje.


 


Čak na 10 metara već postanu razdražljive, a inače su dosta velike, kao ose. Treće, postoji mogućnost da su stigli azijski stršljeni koje očekujemo već dvije godine, premda još nije potvrđeno. Tema je opsežna i kompleksna, svi napadaju stršljene, ali iz iskustva prije bih rekao da je njemačka osa baš živčana, nervozna, agresivna, kaže Maglić, koji brani stršljene »osumnjičene« za napad ističući da bi krivac po njegovom mišljenju prije mogla biti njemačka osa ili Vespa rufa, iz istog roda.


 


Nikad pod zemljom


 


– Stršljen ili Vespa crabro, naš domaći, nikad ne radi gnijezdo pod zemljom, uvijek u deblu, na grani, na stropu štale, tavanu, dok opet azijski stršljen radi, ali još nije primijećen, niti zabilježen kod nas iako nije isključeno da se pojavio jer se očekuje iz Italije, Slovenije, tog pravca. Zato kažem bez ulovljene jedinke krivca, malo je nezgodno okriviti bilo koga. Znam za slučaj u Puli, gdje su orača izbole njemačke ose, 180 uboda, tri puta je reanimiran, živ na sreću. Bez ulovljenog krivca nije baš u redu optužiti bilo koga. Bilo je slučajeva da novinari »uhvate« našeg stršljena i razvuku ga k’o žvakaću i predstave kao hiper, mega stršljena… – kaže Maglić još nas više zbunivši podatkom da postoji i stršljenova muha, muha koja parazitira na gnijezdu stršljena i imitira ga kako bi se zaštitila.


Obzirom da je kasnije na odjeći napadnutih naknadno pronađen stršljen, Maglić dodaje da su buka, hodanje, mahanje rukama mogli izazvati napad, a pogotovo ako su izašli van puta, odnosno staze. 


Nagli pokreti, buka, vikanje, vibracije tla njima izgledaju kao napad na njih i eto problema. Isto je i s lupanjem po drvetu. Ako su unutra izlete  braniti gnijezdo. Bili su na miru i odjednom je netko stao na panj, psi trče, buka, vibracije i tad su izletjeli da vide što se događa…  Sreća da su svi dobro jer bilo kakvi ubodi u vrat, glavu, jezik mogu biti vrlo opasni i smrtonosni.


 


 


Opasne njemačke ose


 


 


U gnijezdo stršljena slobodno možete staviti ruku, dok njemačka osa čim osjeti vibracije blizu gnijezda šalje izvidnicu i obranu u velikom broju, tako da mi ovaj napad više sliči na napad osa. Naravno, i stršljeni su opasni, ali samo kad su ugroženi. Inače, kod bilo kakvog uboda insekta, pravac kod doktora ili na Hitnu pomoć, bez puno razmišljanja jer se ponekad reakcije jave kasnije. Uklanjanje opasnih gnijezda obavlja Služba za DDD (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija) ili po dogovoru s njima neki obučeni, educirani pčelar. Nikako sami čačkati, jer ose znaju gristi i napadati sve