RIJEKA – Riječke predškolske ustanove bilježe stalni porast broja djeca s teškoćama u razvoju, a paralelno s tim i kronični nedostatak odgovarajućeg stručnog kadra; odgojitelja i stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila – stoji u godišnjem izvješću o ostvarivanju Programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju te skrbi o djeci rane i predškolske dobi Grada Rijeke za prošlu pedagošku godinu.

U tom se dokumentu navodi da navedeno znatno utječe na kvalitetu provođenja samog programa i stručne podrške djeci s teškoćama, kao i njihovim roditeljima, a kao nestručne zamjene zapošljavaju se djelatnici srodnih zanimanja, u pravilu pedagozi i psiholozi na radnim mjestima rehabilitatora te učitelji razredne i predmetne nastave na radnim mjestima odgojitelja. Istovremeno Grad kao problem ističe i veliku fluktuaciju tehničkog osoblja, odnosno radnika na radnim mjestima kuhara i spremača, što otežava svakodnevno redovno funkcioniranje ustanova.

Provođenje edukacija

Iako je riječ o izvješću za prošlu pedagošku godinu, trenutačna je situacija ista, a ne samo da vrtići imaju problem sa zapošljavanjem kuhara i spremača, već kronično nedostaje i domara, logopeda i edukacijskih rehabilitatora. O kolikom se problemu radi, najbolje ilustrira činjenica da se na natječaje za ta radna mjesta doslovce nitko ne javlja.

Navodeći kako je najveća riječka predškolska ustanova, Dječji vrtić Rijeka, trenutno suočena s problemom zapošljavanja domara, ravnateljica Davorka Guštin kaže da se na posljednji natječaj nitko nije javio.

– Za funkcioniranje vrtića to je radno mjesto iznimno važno, a nama je to trenutačno najveći problem. Isto nam se znalo dogoditi s natječajima za kuhare, ali i za logopede i edukacijske rehabilitatore, kaže ravnateljica.

S obzirom na porast broja djece s teškoćama, deficit logopeda i edukacijskih rehabilitatora značajan je problem. Ukupno je u dječjim vrtićima Grada Rijeke deset posebnih skupina namijenjenih djeci s teškoćama, dok je šest inkluzivnih skupina.

Novi trendovi

– Svake godine nastojimo primiti svu djecu s teškoćama u razvoju i otvaramo nove inkluzivne skupine ili pak posebne skupine. U inkluzivnoj skupini uz dva odgojitelja treba biti i rehabilitatorski stručnjak. Što se odgojitelja tiče, tu smo dobro pokriveni i imamo mali broj nestručnih zamjena, za koje se trudimo da budu što bolje pripremljene za rad u odgojnim skupinama te organiziramo edukacije, kaže ravnateljica.

Foto: A. MAKSIMOVIĆ

Grad u svom izvješću iznosi mišljenje kako na smanjenje broja djece upisane u dječje vrtiće utječe porast broja djece s teškoćama u razvoju koja se uključuju u redovite skupine, jer sukladno Državnom pedagoškom standardu u odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti, na temelju mišljenja stručnih suradnika dječjeg vrtića, jedno dijete s lakšim teškoćama i tada se broj djece u skupini smanjuje za dvoje djece, a u slučaju da se u skupinu uključuje dijete s većim ili kombiniranim teškoćama, tada se broj djece smanjuje za četvero. Na smanjenje ukupnog broja upisane djece dalje djeluje i pretvaranje vrtićkih skupina u jasličke. Tako su se lani dvije odgojno-obrazovne skupine prenamijenile za prihvat djece jasličkog uzrasta. Međutim, Guštin kaže da to ove godine nije slučaj, jer u Dječjem vrtiću Rijeka čak je ostalo nepopunjenih vrtićkih kapaciteta.

– Djeca s teškoćama u razvoju uglavnom su vrtićke dobi, a mi smo svu djecu te dobi upisali i još je ostalo nešto mjesta te se upisi i dalje obavljaju. Ukoliko je netko neupisan, to je zato što roditeljima nije odgovarala ponuđena lokacija, objašnjava ravnateljica.

Osim povećanja djece s teškoćama u razvoju, među roditeljima riječkih predškolaca uočeni su i neki novi trendovi. Tako primjerice više nema interesa za program katoličkog vjerskog odgoja, a uočeno je kako je unatrag dvije pedagoške godine smanjen interes, odnosno sve je manje djece koju roditelji prijavljuju za upis u programe za pripadnike talijanske nacionalne manjine, a smanjen je i interes za upis djece u smjenski vrtić.

– Broj djece u skupinama koje su namijenjene pripadnicima talijanske nacionalne manje je u padu i trenutačno u tim skupinama imamo manje djece nego što propisuje Državni pedagoški standard, zaključuje Guštin.

Potrebna reevaluacija upisnog postupka

U svom izvješću Grad upozorava i na vrlo dugotrajnu upisnu proceduru u vrtiće, a osobiti izazovi su uočeni prilikom utvrđivanja liste čekanja na razini sve tri gradske predškolske ustanove, s obzirom na činjenicu da su roditelji koristili mogućnost prijave u više ustanova, ali i u više centara predškolskog odgoja u okviru Dječjeg vrtića Rijeka.

Također su roditelji imali mogućnost usporedo s prijavom u gradske predškolske ustanove, podnijeti prijavu za upis u dječje vrtiće drugih osnivača i u obrte za čuvanje djece. U slučaju dadilja problem je izazvala obveza podnošenja potvrde najmanje dvije predškolske ustanove kojom se dokazuje da je roditelj u tekućoj pedagoškoj godini podnio prijavu za upis djeteta i da dijete nije upisano iz razloga ograničenih smještajnih kapaciteta ili nemogućnosti upisa zbog starosne dobi djeteta. S obzirom na to da su mnogi roditelji željeli da njihovo dijete pohađa isključivo obrt za čuvanje, prijave za upis djeteta u dječji vrtić podnosili su isključivo s namjerom ostvarenja prava na sufinanciranje obrta za čuvanje, a čime su zapravo administrativno opterećivali dječje vrtiće te nerealno povećavali broj djece na listi čekanja.

Također, uvid u listu djece upisane u dječje vrtiće drugih osnivača Grad Rijeka stječe tek u listopadu, kada dječji vrtići zatraže sufinanciranje, a zbog svih tih nedostataka utvrđena je potreba reevaluacije i optimizacije upisnog postupka kako bi se on ubuduće odvijao na efikasniji način.