Već dva desetljeća na čelu Centra za kulturu Grada Krka brine se za očuvanje i promociju svjetovne kulturne baštine

Foto: Mladen Trinajstić

Grad, ali i otok Krk prebogati su vrednotama kulturne i povijesne baštine, kako one svjetovnog, tako i sakralnoga karaktera. U nastojanjima čuvanja, promoviranja, ali i znanstvenog proučavanja svega onog što su prethodne generacije otočana tijekom proteklih stoljeća, ili bolje rečeno tisućljeća, u baštinu ostavile svojim nasljednicima, tako i današnjim žiteljima tog grada i otoka, posebni se napori već neko vrijeme čine unutar dviju, moglo bi se reći i stožernih ustanova u kulturi.

Kad je u pitanju onaj svjetovni dio, na području grada u takva nastojanja zasigurno je najuključeniji Centar za kulturu Grada Krka, na čijem je čelu već puna dva desetljeća Maja Parentić, dok je za sakralnu, odnosno crkvenu baštinu zadužen Ured za crkvenu umjetnost i kulturna dobra Biskupije Krk na čijem je čelu, u funkciji njegova predstojnika, mons. mr. Zvonimir Seršić.

Bez poznavanja i razumijevanja upadamo u zamku krivog interpretiranja, banaliziranja, a ponekad čak i vulgariziranja povijesne i kulturne baštine – Maja Parentić, Foto: Mladen Trinajstić

Ljetne priredbe

Centar za kulturu Grada Krka ustanova je za djelatnosti iz područja kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, a osnovan je odlukom Gradskog vijeća još u studenom 1995. godine, otkriva nam tako Parentić. Osnovna zadaća Centra je da svojim programima zadovoljava kulturne potrebe građana, kako domaćeg stanovništva tako i njihovih gostiju.

– Program koji provodimo teži zadovoljavati kulturne potrebe svih dobnih skupina, ali i prezentirati razna područja kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, ono glazbeno, scensko, likovno, kulturni amaterizam, tradicijsku baštinu i narodne običaje. Centar u ostvarivanju programa usko surađuje s ostalim ustanovama, a nerijetko je u prilici predstavljati kulturnu baštinu grada i otoka u inozemstvu, zahvaljujući projektima međunarodne suradnje u kojima sudjelujemo, a u nekim slučajevima i iniciramo.

Najpoznatije, najznačajnije i svakako događanje s najvećom tradicijom u organizaciji Centra za kulturu Grada Krka Ljetne su priredbe u sklopu kojih se već punih 67 ljeta održavaju razni programi i gostovanja eminentnih hrvatskih i inozemnih umjetnika. Dovoljno je samo napomenuti da su u proteklim godinama u programu kojim, držim, opravdavamo egidu našeg grada koji se predstavlja »gradom povijesti i kulture.«

Vezano za eminentne umjetnike koji su nastupali u zadnjih nekoliko godina posebno izdvajamo: ansambl Acoustic project predvođen Dubravkom Palanovićem, Kvartet Papandopulo, Hrvatski barokni ansambl, ansambl Antiphonus i Simfonijski orkestar HRT-a.

Prisutan je i čitav niz izvođača iz inozemstva: Núria Rial i njezin ansambl Les Cornets Noirs, turski ansambl Kudsi Erguner, talijanski ansambl I Musicali Affetti, njemački ansambl Barock Band, a iz cijele plejade glazbenih izvođača ističemo naše česte goste: Pavla Mašića, Lauru Vadjon, Petrita Çekua, Kristinu Kolar, Dariju Auguštan, Lovru Pogorelića, Edina Karamazova i druge.

Pored programa koji se svakog ljeta iznova izvode na našim pozornicama, poseban doživljaj publici stvara i ambijentalni ugođaj povijesnih lokaliteta na kojima se programi priređuju, poput Scene Zidine, Frankopanskog kaštela, Trga Kamplin, atrija krčkog franjevačkog samostana ili pak Krčke katedrale, ističe Parentić.

Ravnateljica te krčke ustanove u kulturi koja se, kako je naglasila, uglavnom posvećuje onom nematerijalnom dijelu krčke baštine, ustvrdila je i da je djelovati u kulturi na području koje je tako bogato kulturnom baštinom iznimno velika i zahtjevna zadaća, pa i obaveza.

Krčki sajam ili Lovrečeva povijesni je trodnevni spektakl s nizom različitih zbivanja na nekoliko pozornica i bogatom sajmenom ponudom, koji tradiciju vuče još iz 1524. godine, Foto: Igor Gržetić

Centar za kulturu Grada Krka je u proljeće 2013. realizirao fotografski projekt Krk – otok vila temeljen na Krčkoj legendi (Vêyskoj povêdi) koja govori o naseljavanju otoka. Tri fotografije prijavljene su na javni natječaj inicijative Growing Together kojoj je jedna od zadaća bila najljepšim fotografskim pričama predstaviti Hrvatsku. Odabirom međunarodnog stručnog žirija, između nekoliko stotina autora i više od tisuću radova, fotografija Ive Lulić, u jednoj od tri kategorije, Surprising Croatia, uvrštena je među osam najboljih, Foto: Iva Lulić

Čuvanje vrednota

– Osobno, čak i nakon dva desetljeća rada u ovoj ustanovi često imam osjećaj da ni sama, baš kao ni velika većina mojih sugrađana, zapravo nisam niti osviještena o pravim razmjerima i vrijednostima svega onoga što baštinimo.

Dijelom i zbog toga unutar aktivnosti i zasada Centra, osim na organiziranju i upriličavanju kulturnih programa, veliku pozornost i trud nastojimo poklanjati i onim aktivnostima povezanim s istraživanjem kulturne i povijesne baštine ovog grada, a sve kako bismo uz pomoć znanja, iskustava i truda koji nam na tom planu daruju mnogi znanstveni autoriteti s kojima surađujemo, na neki način osvijetlili i osvijestili neke zapostavljene i zaboravljene povijesne činjenice te ih pri tom stavili u sveukupni kontekst njihova vremena.

Povijesno naslijeđe i baština koju, potičući i pomažući njihovo istraživanje i upoznavanje na neki način nastojimo učiniti još čvršćim, potpunijim i povijesno oslonjenijim temeljem predstavljanja i promoviranja našeg grada, tako i u onom turističkom smislu, danas su dobrim dijelom okrenute istraživanju, valoriziranju, ali i kvalitetnom prezentiranju naše višetisućljetne baštine.

Grad Krk kao urbana sredina postoji već dulje od dvije tisuće godina pa stoga i ne čudi bogatstvo, ali i raznovrsnost onog što nas obilježava i predstavlja. Posebnu, rekla bih i zasluženu pažnju tako već dulje vrijeme poklanjamo našoj Frankopanskoj baštini, kaže Parentić, napominjući da je za kvalitetno, cjelovito i na povijesnim činjenicama utemeljeno prezentiranja baštinskih vrednota ključ i temelj njihovo poznavanje, a potom i kontekstualno razumijevanje.

– Bez toga upadamo u zamku krivog interpretiranja, banaliziranja, a ponekad čak i vulgariziranja povijesne i kulturne baštine koja svojom vrijednošću i značajem daleko izlazi iz granica našeg otoka i koja to jednostavno – ne zaslužuje, kaže Maja Parentić.

Krčani na Lepantu

– U tom smislu obvezom smatram nastavak poticanja i provođenja sustavnog proučavanja i predstavljanja Frankopanskog naslijeđa koje, počevši od podloge koju su nam još 2007. godine stvorili prof. dr. Nina Kudiš i prof. dr. Marijan Bradanović te niza kasnijih istraživanja na tu temu, upravo na poticaj našeg Centra provode brojni povjesničarski i znanstveni autoriteti.

Slična smo nastojanja usmjerili osvjetljavanju i valoriziranju mnogih drugih razdoblja i povijesnih zbivanja, uz ostalo i onima povezanim s Lepantskom bitkom kroz koja smo, putem programa »Štorija o galiji Cristo Ressussitato« posvećenoga krčkom brodu koji je u toj povijesno značajnoj pomorskoj bitci sudjelovao, potakli i u djelo počeli provoditi aktivnosti istraživanja i prezentiranja povijesne građe iz tog vremena. A one su, kroz više vrijednih radova objavljenih na tu temu, moram to primijetiti, bacile novo svjetlo na ulogu i doprinos Krčana vremenima kršćanskih nastojanja zaustavljanja širenja Otomanskog carstva.

Isto nastojimo činiti i na planu očuvanja krčkih povefa iliti legendi. Sve to što čini krčki povijesni i kulturni identitet, posebice u spomenutim vremenima, naslanjajući se pri tom na bogatu ostavštinu našeg Nikole Udine Algarottija, ono je što i kroz već spomenute ljetne glazbene programe, kroz izbor djela, ali i izvođača koji ih interpretiraju, nastojimo staviti u kontekst želje za čuvanjem, prezentiranjem i promoviranjem kulturnog naslijeđa grada Krka i njegovih stanovnika, zaključila je ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka.