Noć hrvatskog filma

U osam hrvatskih gradova bit će održan besplatni filmski maraton

Hina



«Noć hrvatskog filma i novih medija«, besplatni maraton ponajboljeg iz hrvatske kinematografije, ove godine će se održati u petak, 25. listopada, u osam hrvatskih gradova i pet država.


Šesto izdanje tog projekta kojim se promiče hrvatski film u jednoj će večeri, od 18 sati do 2 sata ujutro, prikazati više od 100 hrvatskih naslova različitih žanrova, od dječjih klasika, zanimljivih novih medija i recentnog animiranog filma do dokumentaraca te kratkih i dugometražnih igranih filmova.Noć će se održati u Zagrebu, Sisku, Otočcu, Splitu, Malom Lošinju, Koprivnici, Dubrovniku i Vukovaru, te u Mađarskoj (Budimpešta i Pečuh), Bosni i Hercegovini (Mostar), Srbiji (Subotica) i Italiji (Milano).

Službeno će ju otvoriti koncert ‘Melodije velikog ekrana’ u izvedbi mješovitog pjevačkog zbora Capella Odak s dirigenticom Jasenkom Ostojić u zagrebačkom Kaptol Boutique Cinema.


Izvest će popularne skladbe iz bezvremenskih hrvatskih filmova, »Vlaka u snijegu«, »Putovanja na mjesto nesreće«, »Servantesa iz Malog Mista«, »Tko pjeva zlo ne misli«, »Ne daj se Floki«.




Za svaki grad uključen u projekt umjetnička voditeljica manifestacije Irena Škorić sastavila je poseban filmski program, uz pomoć stručnih suradnika, od kojih je Boško Picula selektor za igrani film, a Tomislav Gregl za animirani film.


Nova epizoda legendarnog Profesora Baltazara


Prvi put na velikom kino platnu u kinu Kaptol Boutique Cinema, nakon nedavne premijere na Zrinjevcu, zagrebačka publika imati će priliku pogledati sasvim novu epizodu Profesora Baltazara, pod naslovom »Augustova treća sreća«, snimljenu u čast 50. godišnjice nastanka serijala o legendarnom animiranom liku.


Nova epizoda snimljena je 52 godine nakon prve originalne epizode, a sedmominutni animirani film režirao je koautor originalnog serijala Profesor Baltazar, Boris Kolar.Iz programa se ističe i češki film koji je sniman u Hrvatskoj, »A život teče dalje«, u kojemu su glavne uloge imale ondašnje domaće zvijezde, Ita Rina i Zvonimir Rogoz. Film je sniman u Splitu, Solinu, Šibeniku, Trogiru, Visu i najviše u Komiži, a prikazan je na Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji 1936. godine.U spomen na nedavno preminulog redatelja i animatora Milana Blažekovića, nazivanog i hrvatskim Disneyjem, prikazat će se tri njegova restaurirana animirana filma iz Zagreb filma, »Čovjek koji je morao pjevati«, »Kolekcionar« i »Ples gorila«, te tri novo restaurirana filma A. Marksa i V. Jutriše, »Bijeli osvetnik«, »Mora» i »Opsesija«.

Najmlađa publika moći će pogledati Blažekovićeve popularne filmove »Čudesna šuma« i »Čudnovate zgode Šegrta Hlapića« te digitalno restauriran klasik »Vuk samotnjak« Obrada Gluščevića, kao i novija hrvatska filmska ostvarenja za djecu, »Moj Dida je pao s Marsa«, »Duh u močvari« i »Šegrt Hlapić«.


Pola stoljeća klasika velikih hrvatskih redatelja


Pola stoljeća od 1969. – godine klasika velikih hrvatskih redatelja, naziv je ovogodišnjeg igranog programa, koji uključuje pet kultnih ostvarenja snimljenih prije točno 50 godina, »Bitku na Neretvi« Veljka Bulajića, »Događaj « Vatroslava Mimice, »Kad čuješ zvona« Antuna Vrdoljaka,« Lisice« Krste Papića, »Nedjelju« Lordana Zafranovića.


Noć hrvatskog filma predstavlja i mlade nade – najmlađi redatelj ove je godine 21-godišnji Svebor Mihael Jelić i autor je filma »Zagrebački ekvinocij«, filma o kulturi, generaciji i noćnom životu.


Na filmu je radilo stotinjak mladih ljudi, u dobi od 16 do 25 godina, a u sporednim ulogama bili su Ksenija Marinković, Goran Grgić, Ozren Grabarić.Mladi redatelji bit će prisutni i kroz kratki igrani film – »Naopako« (Filip Zadro), »Predmeti koji tonu« (Filip Peruzović), »Antikvarijat« ( Silvio Mirošničenko), »Lovebox« (Ivan Turković – Krnjak), »Sahrana« (Tin Meze), »Bila soba« (Mladen Stanić). Prikazat će se i izbor novih domaćih filmova – od festivalaca i dobitnika raznih filmskih nagrada do gradskih premijera – »F20« Arsena Antona Ostojića, psihološki triler nove generacije glumaca; »Sam samcat« Bobe Jelčića, obiteljska i intimistička drama, te »Za ona dobra stara vremena« Eduarda Galića.U tom filmu o izgubljenoj generaciji uhvaćenoj na prijelazu iz socijalizma u kapitalizam, koji obrađuje uvijek aktualnu temu iseljavanja u potrazi za boljim životom, Ivo Gregurević odigrao je svoju posljednju filmsku ulogu.

Novi dokumentarci i novi mediji


Uvršteni dokumentarci se većinom bave teškim ljudskim sudbinama, »Na kraju tame« (Ranko Pauković), film o jednoj od posljednjih rudarki u Brezi, u »Susjedima« redatelj Tomislav Žaja bavi se ljudima s mentalnim bolestima koji napuštaju instituciju, dok film »Doplovit će Rex « (Josip Lukić) prati mladu ženu s djecom koja odlazi na šestomjesečni rad na kruzeru gdje je zaposlena kao glavna domaćica.


Novi mediji donose nam iznimno film »Toranj« Silvestra Kolbasa, koji preispituje na koji se način društvene i ekonomske promjene odražavaju na sve nas, dok Damir Očko, nastavljajući se na raniji film Spring usredotočuje na umjetnikovo zanimanje za jezik, tijelo i njegov odnos sa socio-političkim kontekstom fizičkog prisustva.


»Film bez filma« Dalibora Martinisa ipak je film, a okolnosti koje su onemogućile prikazivanje filma »Z1 ,0339«, te dovele njegovog autora u koliko neugodnu, toliko i žalosnu situaciju, sada postaju njegov strukturalni dio, najavljeno je.


Po riječima Irene Škorić, umjetničke voditeljice projekta, misao vodilja programa manifestacije je ne samo privući domaću publiku u kina 25. listopada već i taj jednonoćni interes hrvatske publike za domaći film pretvoriti u trajnu ljubavnu vezu hrvatskog filma i hrvatskih gledatelja i upravo zato ulaz je slobodan.